Fehuʻi ʻa e Toʻutupú . . .
ʻOku Totonu Nai Ke U Tala ki ha Taha ʻOku Ou Loto-Mafasia?
“ʻI he taimi naʻá ku ongoʻi loto-mafasia aí, naʻe ʻikai te u saiʻia ke talanoa fekauʻaki mo ia ʻi he ʻuluaki taimí koeʻuhi ʻe fakakaukau nai ai ʻa e kakaí ko ha kiʻi tama faingataʻa au. Ka naʻá ku toki ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke u talanoa mo ha taha koeʻuhi ke maʻu ai ha tokoni.”—Alejandro, taʻu 13.
“ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi loto-mafasia aí, ʻoku ʻikai te u hanga ki hoku ngaahi kaumeʻá koeʻuhi ʻoku ʻikai ke u tui ʻe lava ke nau tokoniʻi au. Te nau fakakata ʻaki pē au.”—Arturo, taʻu 13.
KO E meimei tokotaha kotoa pē ʻoku nau loto-mamahi ʻi ha ngaahi taimi.a Kae kehe, koeʻuhi ʻokú ke kei siʻi mo ʻikai taukei ʻi ha tuʻunga, ʻe faingofua ai ʻa e lava ke ke ongoʻi ʻoku lōmekina koe ʻe he ngaahi tenge ʻo e moʻuí. Ko e ngaahi fiemaʻu mei hoʻo ongo mātuʻá, ngaahi kaumeʻá, mo e kau faiakó; ko e ngaahi liliu fakaesino mo fakaeongo ʻo e hoko ko e tokotaha lahí; pe ko e ongoʻi ʻokú ke taʻelavameʻa koeʻuhi ko ha kiʻi tōnounou—ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku lava ke nau ʻai koe ke ke ongoʻi loto-moʻua mo loto-mamahi.
ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, ʻoku lelei ke ʻi ai ha taha ke tau falala ki ai. “Kapau ʻoku ʻikai lava ke u lea ki ha taha fekauʻaki mo ʻeku ngaahi palopalemá, ʻoku ou fakakaukau au te u pā,” ko e lau ia ʻa e taʻu 17 ko Beatriz. Neongo ia, ʻoku fakamamahi ke leaʻaki, ʻoku tauhi pē ʻe he kau talavou tokolahi ʻenau faingataʻaʻiá ʻiate kinautolu—pea ʻoku nau faʻa ʻiloʻi ai ʻenau homo atu ʻo toe lahi ange ai ʻa e ʻamanaki-tōnoá. Ko María de Jesús Mardomingo, ko ha palōfesa ʻi he Vaʻa Fakafaitoʻo ʻo Madrid, ʻokú ne pehē ko e toʻutupu ko ia ʻoku nau aʻu ki he tuʻunga ʻo e feinga taonakitá ʻoku faʻa hulu tuʻa ʻenau taʻelatá. Ko e kau talavou tokolahi kuo nau hao mei he ngaahi feinga taonakitá naʻa nau pehē kuo ʻikai te nau lava ʻo maʻu ha tokotaha lahi ʻe taha, ʻa ia ʻe lava ke nau fetalanoaʻaki pea lava ke nau falala ki ai.
Fēfē koe? ʻOku ʻi ai ha taha ke ke talanoa ki ai ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-moʻua aí? Kapau ʻoku ʻikai, ko hai nai te ke hanga ki aí?
Talanoa ki Hoʻo Ongo Mātuʻá
Ko Alejandro, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, ʻokú ne fakamatala ki he meʻa ʻokú ne fai ʻi he taimi ʻokú ne ongoʻi loto-mafasia aí: “ʻOku ou ʻalu ki heʻeku faʻeé koeʻuhi talu pē mei hoku fanauʻí, mo ʻene poupouʻi au, pea ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e tuipau. ʻOku ou toe hanga ki heʻeku tamaí koeʻuhi kuó ne hokosia ha ngaahi meʻa meimei tatau mo haʻakú. Kapau ʻoku ou ongoʻi loto-mamahi pea ʻikai te u tala ki ha taha, ʻoku ou ongoʻi leva ʻoku ou toe kovi ange ai.” Ko Rodolfo, ko ha tokotaha taʻu 11, ʻokú ne manatu: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ai ʻe he faiakó ʻo tuku hifo au pea tafuluʻi au, ko ia ʻoku ou ongoʻi mātuʻaki mamahi ai. ʻOku ou ʻalu leva ki he fale mālōloó ʻo tangi ai. Pea ki mui ai, naʻá ku talanoa ki heʻeku faʻeé, pea naʻá ne tokoniʻi au ʻi hono solova ʻeku palopalemá. Kapau naʻe ʻikai te u talanoa mo ia, naʻá ku mei ongoʻi loto-mamahi lahi ange ai.”
Kuó ke fakakaukau ke fai ha talanoa hangatonu mo hoʻo ongo mātuʻá? Mahalo pē ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻikai malava ke na mahinoʻi hoʻo ngaahi palopalemá. Ka ko hono moʻoní ia? ʻE ʻikai nai te na mahinoʻi kakato ʻa e ngaahi tenge kotoa ʻoku fehangahangai mo e toʻutupú ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní; kae kehe, ʻikai ʻoku moʻoni ʻoku ngalingali ʻokú na ʻiloʻi lelei ange koe ʻi ha toe taha pē ʻi he māmaní? ʻOku pehē ʻe Alejandro: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai faingofua ki heʻeku ongo mātuʻá ke na kaungāmamahi mo au pea mo mahinoʻi ʻa e anga tofu pē ʻo ʻeku ongoʻí.” Ka neongo ia, ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻe lava ke u hanga kiate kinaua.” ʻOku faʻa ʻohovale ʻa e kau talavoú ʻi he ʻiloʻi ʻa e lelei tofu pē ko ia ʻo e hoko ʻo mahinoʻi ʻe heʻenau ongo mātuʻá ʻenau ngaahi palopalemá! Koeʻuhi ʻokú na taʻumotuʻa ange pea maʻu mo e taukei lahi ange, ʻoku faʻa lava ke na ʻomai ʻa e fakahinohino ʻaonga—ʻoku tautefito ʻa e moʻoni ʻo e meʻá ni ʻo kapau ʻokú na maʻu ʻa e taukei ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú.
“ʻI he taimi ʻoku ou talanoa ai mo ʻeku ongo mātuʻá, ʻoku ou maʻu ai ʻa e fakalototoʻa mo e ngaahi fakaleleiʻanga ʻaonga ki heʻeku ngaahi palopalemá,” ko e lau ia ʻa Beatriz, naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻOku ʻuhinga lelei leva, ʻa hono ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e faleʻi ko eni ki he kau talavoú: “Tama, ke ke tauhi ʻa e fekau ʻa hoʻo tamai, pea ʻoua ʻe keuʻi ʻa e lea ʻa hoʻo faʻe. Tokanga ki hoʻo tamai, he ko eni ia naʻe fakatupu koe, pea ʻoua te ke taʻetokaʻi ʻoka motuʻa hoʻo faʻe.”—Palovepi 6:20; 23:22.
Ko e moʻoni, ʻoku faingataʻa ke falala ki hoʻo ongo mātuʻá kapau ʻoku taʻefakafiemālie ʻa ho vahaʻangatae mo kinauá. Fakatatau kia Toketā Catalina González Forteza, ko ha ako naʻe fai ʻi he lotolotonga ʻo e kau ako ʻi he akoʻanga māʻolungá naʻe fakahaaʻi ai ko e faʻahinga naʻa nau pehē naʻa nau feinga ke toʻo ʻenau moʻuí naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e siʻi ʻa e tokaʻi-kitá, pea maʻu ha vahaʻangatae taʻefakafiemālie mo ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻI hono kehé, ko e kau talavou ko ia ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau fakaʻauha-kita peheé ko e fakalūkufuá ko e “faʻahinga ʻoku nau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ʻenau faʻeé pea mo e tamaí.”
Ko ia ai, ngāue fakapotopoto ʻi hono fakatupulekina ha vahaʻangatae lelei mo hoʻo ongo mātuʻá. ʻAi ke ke angaʻaki ʻa e fetalanoaʻaki maʻu pē mo kinauá. Tala ange kiate kinaua ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí. ʻEke kiate kinaua ha ngaahi fehuʻi. Ko e ngaahi fetalanoaʻaki fiefia peheé te ne ʻai nai ke faingofua ange ke fakaofiofi kiate kinaua ʻi he taimi ʻokú ke hokosia ai ha palopalema mafatukitukí.
Talanoa ki ha Kaumeʻa
Ka, ʻikai nai ʻe faingofua ange ke ʻalu ki ha toʻumeʻa mo hoʻo ngaahi palopalemá? Sai, ʻoku lelei ke maʻu ha ngaahi kaumeʻa ʻe lava ke ke falala ki ai. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 18:24 (PM) “oku ai ae takaga oku bikitai malohi hake i ha tokoua.” Kae lolotonga ʻe lava ʻe he ngaahi toʻumeʻá ke fai atu kiate koe ʻa e kaungāongoʻí mo e poupoú, ʻe ʻikai nai te nau ʻoatu maʻu pē ʻa e fakahinohino lelei tahá. Hili iá, ʻoku ʻikai faʻa ʻi ai haʻanau taukei ʻi he moʻuí ʻo hangē pē ko koé. Manatuʻi ʻa Lehopoame? Ko ha tuʻi ia ʻi he taimi ʻo e Tohitapú. ʻI he ʻikai ke ne tali ʻa e faleʻi ʻa e kau tangata taukei, ko e kau tangata matuʻotuʻá, naʻá ne fanongo ki hono ngaahi toʻumeʻá. Ko e ikuʻangá? Ko e fakatamaki! Naʻe mole meia Lehopoame fakatouʻosi ʻa e poupou ʻa e tokolahi taha ʻi hono puleʻangá pea mo e hōifua ʻa e ʻOtuá.—1 Tuʻi 12:8-19.
Ko e toe palopalema ʻe taha ʻo e falala ki he ngaahi toʻumeʻá ʻoku fekauʻaki nai ia mo e meʻa fakapulipulí. Ko Arturo, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, ʻokú ne pehē: “Ko e tokolahi taha ʻo e tamaiki tangata ʻoku ou ʻiloʻí ʻoku nau talanoa ki honau ngaahi kaumeʻá ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi loto-mamahi aí. Ka ki mui ai, ʻoku fakahaaʻi ʻe honau ngaahi kaumeʻá ʻa e meʻa kotoa pē ki he niʻihi kehé pea nau fakakataʻaki kinautolu.” Ko e taʻu 13 ko Gabriela naʻá ne hokosia ha meʻa meimei tatau. ʻOkú ne pehē: “ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe tala ʻe hoku kaumeʻá ʻa ʻeku ngaahi meʻa fakafoʻituituí ki hano kaumeʻa ʻoʻona, ko ia ai, naʻe ʻikai ai te u toe falala kiate ia. ʻIo, ʻoku ou talanoa ki he faʻahinga ʻi hoku taʻú, ka ʻoku ou feinga ke ʻoua ʻe tala kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe lava ke ne uesia kovi ai au kapau te nau tala ki he niʻihi kehé.” Ko ia, ʻi he taimi ʻokú ke kumi tokoni aí, ʻoku mahuʻinga ke kumi ha taha ʻa ia ʻoku ʻikai “fakaha ha tala [fakapulipuli] ki ha taha kehe.” (Palovepi 25:9, PM) Ko ha tokotaha pehē ʻoku ngalingali ko ha taha ia ʻoku taʻumotuʻa ange ʻiate koe.
Ko ia, kapau ʻoku ʻikai te ke malava ʻi ha ʻuhinga ke maʻu ha poupou ʻi ʻapi, ʻoku lelei ke kumi ha kaumeʻa ke falala ki ai, kae fakapapauʻi ko iá ʻokú ne maʻu ʻa e taukei ʻi he moʻuí pea mo ha ʻiloʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. ʻI he fakatahaʻanga fakalotofonua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga tāutaha ʻoku nau feʻungamālie mo e fakamatala ko iá. ʻOku pehē ʻe Liliana taʻu 16: “Kuó u falala ki he niʻihi ʻo hoku fanga tokoua Kalisitiané, pea kuo mātuʻaki lelei ʻa e meʻá ni. Koeʻuhi ʻoku nau taʻumotuʻa ange ʻiate au, ʻoku lelei ʻenau fakahinohinó. Kuo nau hoko ko hoku ngaahi kaumeʻa.”
Fēfē kapau kuo toe kamata ke uesia mo ho tuʻunga fakalaumālié? Mahalo pē naʻá ke fuʻu loto-mamahi ʻo ke kamata ai ke liʻaki ʻa e lotú pe ko e lau Tohitapú. ʻI he Semisi 5:14, 15, ʻoku ʻomai ai ʻe he Tohitapú ʻa e fakahinohino ko ení: “ʻOku ʻi ai hamou taha ʻoku mahaki? ke ne ui ange ʻa e kau matuʻa ʻo e siasi; pea te nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEiki. Pea ko e lotu ʻa tui te ne fakamoʻui ʻa e mahaki, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEiki.” Ko e fakatahaʻanga fakalotofonua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻi ai ʻa e kau mātuʻa taʻumotuʻa ʻoku nau maʻu ʻa e taukei ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakai ko ia ʻoku loto-siʻi pe puke fakalaumālié. Ongoʻi tauʻatāina ke talanoa kiate kinautolu. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e kau tangata peheé ʻe lava ke nau hoko ʻo “hange ha fakaū mei he matangi, mo e toitoiʻanga mei he ʻalotamaki.”—Aisea 32:1, 2.
“Tuku ke Ha ki he ʻOtua Hoʻomou Ngaahi Kole”
Kae kehe, ko e matavai mātuʻaki lelei taha ʻo e tokoní, ko e “Otua oe fiemalie kotoabe.” (2 Kolinito 1:3, PM) ʻI he taimi ʻokú ke loto-mamahi ai mo loto-mafasiá, muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Filipai 4:6, 7: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” ʻOku loto-lelei maʻu pē ʻa Sihova ke fanongo mai kiate koe. (Sāme 46:1; 77:1) Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e lotú pē ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kiate koe ke ne fakanonga ho ʻatamaí.
Kapau ʻokú ke ongoʻi loto-mamahi pe loto-mafasia ʻi he taimi ki he taimi, ʻoua ʻaupito ʻe ngalo naʻe maʻu ʻe he kau talavou kehe tokolahi ʻa e ngaahi ongoʻi tatau. ʻE faʻa mavahe ʻi ha taimi, ʻa e ngaahi ongoʻi ko iá. Ka ʻi he lolotonga ní, ʻoua ʻe fuesia tokotahá. Tuku ke ʻiloʻi ʻe ha taha ʻokú ke loto-lavea. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 12:25: “Ka hu ʻa e hohaʻa ki he loto ʻo ha tangata, ʻoku ne pelukiʻi ia: ka ʻoku fakafiefiaʻi ʻe ha lea lelei.” ʻOku anga-fēfē hoʻo maʻu ʻa e “lea lelei” ko ia ʻo e fakalototoʻá? ʻAki hono tala ia ki ha taha—ko ha taha ʻoku ʻi ai ʻene taukei, ʻilo, mo e poto fakaʻotua ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e fakafiemālie mo e tokoni ʻokú ke fiemaʻú.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kapau ʻoku hokohoko taʻemotu ʻa e ngaahi ongoʻi loto-mamahí, ʻoku fakahaaʻi nai ai ha fakatamaki mafatukituki fakaeongo pe fakaesino. ʻOku fakaongoongoleleiʻi mai hano tokangaʻi vave fakafaitoʻo. Sio ki he kupu “Ko Hono Ikunaʻi ʻa e Faitau mo e Loto-Mafasiá,” ʻi he ʻīsiu ʻo Maʻasi 1, 1990, ʻo ʻetau pepa ʻe taha, ko e The Watchtower.
[Fakamatala ʻi he peesi 30]
“ʻI he taimi ʻoku ou talanoa ai mo ʻeku ongo mātuʻá, ʻoku ou maʻu ʻa e fakalototoʻa mo e ngaahi fakaleleiʻanga ʻaonga”
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko e ngaahi mātuʻa manavahē-ʻOtuá, kae ʻikai ko ho ngaahi toʻumeʻá, ʻoku nau faʻa ʻi he tuʻunga lelei taha ke ʻoatu kiate koe ʻa e fakahinohinó