Fepueli
Tuʻapulelulu, Fepueli 1
Tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué.—Sēm. 1:4.
ʻE lava fēfē ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene “ngāué” ʻiate kitautolu? ʻOku tokoniʻi ai kitautolu ke “hoko ai ʻo kakato mo haohaoa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē, ʻo ʻikai masiva ʻi ha meʻa.” (Sēm. 1:4) ʻI he taimi ʻoku tau hokosia ai ha ʻahiʻahi, te tau fakatokangaʻi nai ʻoku fiemaʻu ke tau toe anga-kātaki, houngaʻia pe anga-ʻofa ange. ʻI heʻetau kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahí, te tau ako ai ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení ke toe lahi ange, pea ʻi he founga ko iá ʻe toe lelei ange ai hotau ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané. Koeʻuhí ko e lava ʻe he kātakí ʻo ʻai kitautolu ke tau hoko ko ha kau Kalisitiane lelei angé, heʻikai ai ke tau loto ke fakangata hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻaki hano maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke fāinga mo ha ngaahi fakakaukau taʻetāú, ʻoua te ke tō ʻi he fakatauele ko iá! Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau halá. ʻOku fakafepakiʻi koe ʻe ha mēmipa ʻi ho fāmilí? ʻOua ʻe foʻi! Fakapapauʻi ke hokohoko atu hoʻo tauhi kia Sihová. Ko e olá, ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo falala-pau kia Sihová. Manatuʻi: Ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau kātaki.—Loma 5:3-5; Sēm. 1:12. w16.04 2:15, 16
Falaite, Fepueli 2
Kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.—Fil. 2:3.
ʻOku angaʻaki ʻe he kakaí ʻenau pōlepole mo hīkisia fekauʻaki mo honau matakalí, anga-fakafonuá, koló pe fonuá. Ka ʻoku ʻikai ke fakakaukau ʻa Sihova ʻoku lelei ange ʻa e tokotaha pe faʻahinga kakai ko eé ʻi he faʻahinga ko eé. Kiate ia, ʻoku tau tatau kotoa pē. Ko hono moʻoní, naʻe ngaohi kotoa kitautolu ʻe Sihova ke tau kehekehe, pea ʻoku lava ke tau fiefia mo saiʻia ʻi he kehekehe ko ení. ʻOku ʻikai ke ne loto ke tau tukuange hotau anga-fakafonuá. Ka ʻoku ʻikai ke ne loto foki ke tau fakakaukau ʻoku tau lelei ange ʻi he niʻihi kehé. (Loma 10:12) ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fuʻu pōlepole ʻaki hotau fonuá pe puleʻangá ʻo tau fakakaukau ai ʻoku lelei ange ia ʻi ha fonua. Kapau ʻoku tau ongoʻi pehē, ʻe hoko nai ʻo faingataʻa ʻaupito kiate kitautolu ke tau nofoʻaki tuʻu-ʻatā. Naʻe hoko eni ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe ʻikai ke fakafeangai totonu ʻa e niʻihi ʻo e fanga tokoua Hepeluú ki he kau uitou Kalisí. (Ngā. 6:1) ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi kapau ʻoku kamata ke tau fakatupulekina ʻa e faʻahinga pōlepole ko iá? Kapau ʻoku ʻoatu ʻe ha tokoua pe tuofefine mei ha feituʻu ʻe taha ha fokotuʻu, ʻokú ke fakakaukau leva, ‘ʻOku lelei ange ʻemau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻi hení,’ pea talitekeʻi leva ia? Kapau ko ia, manatuʻi ʻa e akonaki mahuʻinga ko ení ʻi he potu tohi ʻo e ʻaho ní. w16.04 4:12, 13
Tokonaki, Fepueli 3
Kuo pau ke u . . . talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga.—Luke 4:43.
Naʻe malangaʻi ʻe Sīsū “ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga,” pea ʻokú ne loto ke fai pehē ʻene kau ākongá. Ko fē ʻa e kulupu ʻoku nau malanga ki he kakai kotoa ʻa e pōpoaki ko iá? (Māt. 28:19) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē! Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ki ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe ha faifekau misinale ʻa ia naʻá ne hiki holo ʻi he ngaahi fonua kehekehe. ʻI he fonua taki taha, naʻe ʻeke ai ʻe he faifekaú ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e pōpoaki naʻa nau malangaʻí. Naʻe pehē ʻe he faifekaú, “Naʻa nau mātuʻaki fakasesele kotoa ʻo ʻomai ʻa e tali tatau: ‘Ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.’” ʻOku fakamoʻoniʻi ʻi he lau ʻa e faifekaú ʻoku ʻikai ke tau fakasesele ka ʻoku tau fāʻūtaha ko e kau Kalisitiane moʻoni. (1 Kol. 1:10) Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e toe pōpoaki tefito ʻo e Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová. Ko e makasini ko ení ʻoku ala maʻu ia ʻi he lea ʻe 254, pea ʻoku fakaʻavalisi ki he tatau ʻe meimei 59,000,000 kuo pulusi ʻi he ʻīsiu taki taha, ʻa ia ʻoku hoko ai ia ko e makasini ʻoku tufaki lahi taha ʻi he māmaní! w16.05 2:6
Sāpate, Fepueli 4
Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko ia kuó ne fakapapauʻi ʻi hono lotó.—2 Kol. 9:7.
Mahalo te ke saiʻia ke tāimuʻa. Kuó ke fai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí koeʻuhí kae lava ke ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ka ʻoku teʻeki ke ke fakapapauʻi pe ko e moʻoni te ke kei fiefia pē lolotonga ʻoku siʻisiʻi ʻa e paʻangá mo e meʻa fakamatelie kehe ʻokú ke maʻú. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú kuo pau ke tau tāimuʻa kae toki tauhi ai kia Sihova. ʻOku lava ke hokohoko atu ʻetau tauhi faitōnunga kiate iá ʻi he tuʻunga ko e kau malanga. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe pehē ʻe Sīsū, ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi feilaulau maʻá e Puleʻangá. (Luke 18:29, 30) ʻOku toe pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku hōifua ʻa Sihova ʻi heʻetau fai ʻa e kotoa ʻo ʻetau malavá ke fakahīkihikiʻi iá, pea ʻokú ne loto ke tau tauhi fiefia kiate ia. (Saame 119:108) ʻI heʻetau lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ení pea fakalaulauloto ki aí, ʻe lava ke tau fai ai ha fili ʻe ʻaonga ia ʻi hotau tuʻungá pea ʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova. w16.05 3:13
Mōnite, Fepueli 5
Manatu ki he ʻAfifio naʻe ngaohi koe lolotonga hoʻo talavou: Teʻeki hoko ʻa e ngaahi ʻaho kovi.—Koh. 12:2 (12:1, “PM”).
ʻOku ʻikai totonu ke fuʻu pōlepole ʻa e kakai lalahí ʻi hono lau ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e toʻutupú. Ko e ngaahi palopalema lahi ʻoku lāulea ki ai ʻi he ngaahi kupu ki he toʻutupú ʻoku kaunga ia ki he kau Kalisitiané kotoa. Ko e fakatātaá, ʻoku fiemaʻu kia kitautolu kotoa ke tau taukapoʻi ʻetau ngaahi tuí, mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí, talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá, pea fakaʻehiʻehi mei he feohi mo e fakafiefia ʻoku koví. Ko ia neongo ko e ʻū tohi ko ení naʻe hiki maʻá e toʻutupú, ko e fakamatala ʻi aí ʻoku haʻu ia mei he Tohi Tapú pea ʻe lava ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kau Kalisitiane kotoa pē. Ko e ʻū tohi kuo hiki maʻá e toʻutupú ʻe lava ke toe tokoniʻi kinautolu ke fakaivimālohiʻi ʻenau kaumeʻa mo Sihová. Pea ʻe lava ke maʻu ʻaonga foki mo e kakai lalahí.—Koh. 12:13. w16.05 5:15, 16
Tūsite, Fepueli 6
Fanongo mai, ʻa Isileli, Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko e tahaʻi Sihova ia. Pea te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ivi.—Teu. 6:4, 5.
“Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko e tahaʻi Sihova.” Ko ha fakamatala mālohi ia! Ko e tefitoʻi moʻoni ko iá naʻá ne fakaivimālohiʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau kātekina ʻa e faingataʻá ʻi he taimi naʻa nau hū atu ai ʻo maʻu ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻOku lava ʻe he ngaahi lea ko iá ʻo fakaivimālohiʻi mo kitautolu foki, kae lava ke tau fou atu ʻi he fuʻu mamahi lahí pea pouaki ʻa e melinó mo e fāʻūtahá ʻi Palataisi. ʻOfa ke tau hokohoko atu hono ʻoatu kia Sihova ʻetau anga-līʻoa maʻataʻataá. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻofa mo tauhi kiate ia ʻaki hotau lotó, ʻatamaí mo e mālohí kotoa pea ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke tauhi maʻu ʻa e melinó mo e fāʻūtaha mo hotau fanga tokouá. Kapau te tau hokohoko atu ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení, ʻe fakamāuʻi kitautolu ʻe Sīsū ko e fanga sipi pea te tau mamata ai ki hono fakahoko moʻoni ʻene ngaahi leá: “Haʻu, ʻa kimoutolu kuo tāpuekina ʻe heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e Puleʻanga kuo teuteu maʻamoutolu talu mei he tanupou ʻo e māmaní.”—Māt. 25:34. w16.06 3:2, 20
Pulelulu, Fepueli 7
Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto.—Sel. 17:9.
Ko e pōlepolé ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻetau tōʻonga halá. ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, ʻoku ʻikai ke tau kei hangē ai ha ʻumea moluú. Kuo fakaʻitaʻi koe ʻe ha tokoua pe tuofefine? Kuó ke loto-mamahi nai koeʻuhí ko e mole ha monū meiate koe? Naʻe anga-fēfē hoʻo fakafeangai? Naʻá ke pōlepole, pe naʻá ke ʻiloʻi ko e fakamelino mo ho tokouá mo e mateaki ai pē kia Sihová ʻa e meʻa mahuʻinga tahá? ( Saame 119:165; Kol. 3:13) ʻI he taimi ʻoku hokohoko atu ha taha ʻi he faiangahalá pea aʻu ʻo ne fūfuuʻi iá, ʻe faingataʻa nai kiate ia ke ne tali ʻa e ngaahi akonaki fakaʻotuá. ʻE faingofua ange leva ki he tokotaha ko iá ke ne faiangahala. (Koh. 8:11) Ko ha tokoua ʻe taha naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ne angaʻaki ʻa e sio ʻi he ʻata fakalieliá, ki mui ai naʻá ne pehē: “Naʻe kamata ke u fakatupulekina ʻa e fakakaukau fakaanga ki he kau mātuʻá.” Ko ʻene tōʻongá naʻá ne maumauʻi hono vahaʻangatae mo Sihová. ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻa naʻá ne faí, naʻá ne kumi tokoni ki he kau mātuʻá. Ko e moʻoni, ʻoku tau taʻehaohaoa kotoa. Ka ʻo kapau te tau fakaangaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau akonakiʻi kitautolú pe kapau ʻoku tau kumi kalofanga ʻi he taimi ʻoku tau faihala aí kae ʻikai kole ki he ʻOtuá ke ne fakamolemoleʻi mo tokoniʻi kitautolu, ʻe kamata ke fefeka nai hotau lotó. w16.06 2:5, 6
Tuʻapulelulu, Fepueli 8
Tuku hoʻomou loto-moʻua fekauʻaki mo hoʻomou moʻuí.—Māt. 6:25.
Naʻe loto ʻa Sīsū ke tokoniʻi ʻene kau fanongó ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke ʻoua te nau hohaʻa ki he ngaahi meʻa kotoa ko ení. Naʻá ne ʻiloʻi kapau te nau hohaʻa tōtuʻa ki ai, naʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku nau fiemaʻu moʻoní, ʻe lava ke ngalo ai ʻiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi he moʻuí. Naʻe tokanga lahi ʻaupito ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá, pea naʻe tuʻo fā ʻene ʻoange ʻa e fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e meʻá ni ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá. (Māt. 6:27, 28, 31, 34) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he kakaí. Pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe moʻui ʻene kau ākongá “ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” ko ha ngaahi taimi mātuʻaki faingataʻa ia. (2 Tīm. 3:1) Ko hono moʻoní, ko e kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai lava ke nau maʻu ha ngāue pea ʻoku ʻalu ke toe mamafa ange ʻa e totongi ʻo e ngaahi koloá. ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻoku masiva ʻaupito ʻa e kakaí mo siʻisiʻi pe aʻu ʻo ʻikai ha meʻakai ke nau maʻu meʻatokoni mei ai. Ka naʻe toe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻoku mahuʻinga ange ʻa e moʻui ʻa ha taha ʻi he meʻakaí pea mo e sinó ʻi he valá. w16.07 1:8, 9
Falaite, Fepueli 9
Naʻá ku hoko ko ha faifekau ʻo e meʻá ni ʻo fakatatau ki he meʻaʻofa taʻetotongi ko e ʻofa maʻataʻatā.—ʻEf. 3:7.
Koeʻuhí ko e ʻikai malava ke haohaoa ʻetau talangofua kia Sihová, ʻoku ʻikai ai ke tau tuha ke maʻu ha lelei mei he ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻoku tau tuha kitautolu mo e maté. Naʻe pehē ʻe Tuʻi Solomone: “Ko e meʻa ki he tangata, ʻoku ʻikai ha maʻoniʻoni ʻi mamani, ʻa ia ʻoku ne fai lelei, ʻo ʻikai angahala.” (Koh. 7:20) Ki mui ai, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kuo faiangahala kotoa pē mo tōnounou ʻo ʻikai maʻu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá,” pea ko e “totongi ʻoku ʻoatu ʻe he angahalá ko e mate.” (Loma 3:23; 6:23a) ʻOku tuha pē ia mo kitautolu. Koeʻuhí ko e ʻofa lahi ʻaupito ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne ʻomai ai “hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú” ke pekia maʻa kitautolu. Ko e fakahāhā lahi taha ia ʻo e ʻofa maʻataʻataá. (Sione 3:16) Naʻe pehē ʻe Paula ko Sīsuú “kuo fakakalauni ia he taimí ni ʻaki ʻa e lāngilangi mo e ngeia ko e meʻa ʻi heʻene fuesia ʻa e maté, koeʻuhí ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá, ke ne hokosia ai ʻa e maté maʻá e tokotaha kotoa pē.” (Hep. 2:9) ʻIo, “ko e meʻaʻofa ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ko e moʻui taʻengata ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí.”—Loma 6:23e. w16.07 3:3, 4
Tokonaki, Fepueli 10
Kau ngaohi maʻana ha tokoni.—Sēn. 2:18.
ʻOku fakanatula pē ki he kakaí ke nau mali. Ka naʻe anga-fēfē kamata ʻa e nofo malí, pea ko e hā hono taumuʻá? Ko hono ʻiloʻi iá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha vakai totonu ki he nofo malí mo hono ngaahi tāpuakí. Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, pea kole ange kiate ia ke ne fakahingoa ʻa e fanga manú. Naʻe sio ʻa ʻĀtama kuo ʻi ai ʻa e hoa ʻo e fanga manú kotoa, “ka ki he tangata naʻe ikai te ne ʻilo ha tokoni ke ʻao mo ia.” Ko ia naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama ke mohe maʻu, pea naʻá ne unuhi ha hui vakavaka meiate ia ʻo ne ngaohiʻaki ha fefine. Naʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e fefiné kia ʻĀtama, pea naʻá ne hoko ko hono uaifi. (Sēn. 2:20-24) Hangē ko ia ʻoku lava ke tau sio ki aí, ko e nofo malí ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova. ʻI he taʻu lahi ki mui ai, naʻe toe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení: ‘ʻE tukuange ʻe ha tangata ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono uaifí, pea ʻe hoko ʻa e toko uá ko e kakano pē taha.’ (Māt. 19:4, 5) Koeʻuhí naʻe toʻo ʻe he ʻOtuá ha hui vakavaka meia ʻĀtama ke faʻuʻaki ʻa e ʻuluaki fefiné, kuo pau ki he ongo meʻa malí ke na ʻiloʻi kuó na hoko ʻo taha. Naʻe ʻikai ʻaupito finangalo ʻa Sihova ke vete ʻa e husepānití mo e uaifí pe maʻu ha hoa lahi ange ʻi he tahá ʻi he taimi pē taha. w16.08 1:1, 2
Sāpate, Fepueli 11
Naʻá ne [Sīsū] ʻalu atu mei ai ke faiako mo malanga ʻi honau ngaahi koló.—Māt. 11:1.
Naʻe ʻikai ke talanoa maʻu pē ʻa Sīsū ki ha fuʻu kakai. Naʻá ne faʻa talanoa ki he faʻahinga tāutaha, pea naʻá ne fai pehē ʻi ha founga anga-fakakaumeʻa. Ko e fakatātaá, naʻá ne fetalanoaʻaki lelei mo ha fefine naʻe haʻu ke ʻutu vai mei ha vaitupu ofi ki he kolo ko Saiká. (Sione 4:5-30) Naʻe toe talanoa ʻa Sīsū mo Mātiu Līvai, ko ha tokotaha tānaki tukuhau, pea fakaafeʻi ia ke ne hoko ko ʻene ākonga. Naʻe tali ia ʻe Mātiu pea ki mui ai naʻe fakaafeʻi ʻe Mātiu ʻa Sīsū mo e niʻihi kehé ki hono falé ki ha houa kai. ʻI aí, naʻe talanoa ai ʻa Sīsū ki ha kakai tokolahi. (Māt. 9:9; Luke 5:27-39) Naʻe toe talanoa foki ʻa Sīsū ʻi ha founga anga-fakakaumeʻa kia Nātaniela, neongo naʻe leaʻaki ʻe Nātaniela ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai lelei fekauʻaki mo e kakai mei Nāsaletí. Koeʻuhí ko e founga anga-fakakaumeʻa naʻe talanoa ange ai ʻa Sīsuú, naʻe liliu ai ʻe Nātaniela ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻi kia Sīsuú, ʻa ia naʻe haʻu mei Nāsaletí. Pea naʻe loto ʻa Nātaniela ke ako lahi ange meia Sīsū. (Sione 1:46-51) Mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻoku tau ako ai ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai ki he kakaí ʻi ha founga anga-fakakaumeʻa mo anga-ʻofá, ngalingali ange te nau fanongo ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí. w16.08 4:7-9
Mōnite, Fepueli 12
Ke ʻoua naʻa māvae ha uaifi mo hono husepānití. . . . Pea ko ha husepāniti ʻoku ʻikai totonu ke ne liʻaki hono uaifí.—1 Kol. 7:10, 11.
ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke fakaleleiʻi ai ha palopalema mafatukituki, ʻoku fili nai ʻa e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ke māvae pe vete. ʻOku ongoʻi nai ʻe he ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻoku fuʻu mafatukituki ʻenau ngaahi palopalemá ʻo nau fiemaʻu ai ke māvae. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe Sīsū ʻa e mafatukituki ʻo e māvaé ʻi he taimi naʻá ne toe leaʻaki ai ʻa e meʻa naʻe tomuʻa folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e nofo malí peá ne tānaki mai: “Ko e meʻa kuo haʻi fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá, tuku ke ʻoua naʻa fakamāvae ia ʻe ha tangata.” (Māt. 19:3-6; Sēn. 2:24) Ko ia ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke nofo fakataha ʻa e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí. (1 Kol. 7:39) ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi kotoa te tau fai ha fakamatala kia Sihova koeʻuhí ko ʻetau ngaahi tōʻongá. ʻE lava ke tokoniʻi ai heni kitautolu ke fakaleleiʻi vave ha ngaahi palopalema ki muʻa ke hoko ʻo mafatukituki angé. w16.08 2:10, 11
Tūsite, Fepueli 13
ʻOua naʻa tuku ke ikunaʻi koe ʻe he koví.—Loma 12:21.
ʻOku ʻohofi nai kitautolu ʻe hotau ngaahi filí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ai ke tau ʻamanekiná pe ʻi he taimi ʻoku tau vaivai aí. ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakatokanga mo e fakalototoʻa ʻi heʻene pehē: “ʻOua naʻa tuku ke ikunaʻi koe ʻe he koví, ka ke hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.” Kapau te tau hanganaki tauʻi ʻa e koví ʻe lava ke tau ikunaʻi ʻa e koví. Kae kehe, kapau te tau fakavaivai pea tuku ʻetau faitaú, ʻe lava ke ikunaʻi kitautolu ʻe Sētane, ko hono māmaní mo ʻetau ngaahi vaivaiʻangá. Ko ia, ʻoua ʻaupito ʻe foʻi. ʻOua ʻe loto-siʻi mo tuku ke vaivai ho nimá! (1 Pita 5:9) Ke ikuná, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fāinga aí. Koeʻuhí ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e hōifua mo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻi he Hepelū 11:6: “Ko ia ʻokú ne fakaofiofi atu kiate iá kuo pau ke ne tui ʻoku ʻi ai ia pea ʻokú ne hoko ko e tokotaha fakapale ia ʻo e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá.” Ko e kumi tōtōivi kia Sihová ʻoku ʻuhinga iá kuo pau ke tau ngāue mālohi ʻaupito kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻene hōifuá.—Ngā. 15:17. w16.09 2:4, 5
Pulelulu, Fepueli 14
Fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.—1 Kol. 10:31.
Ko e Tohi Tapú ko ha tataki ʻaonga ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto ʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ko e vala ʻoku tau tuí ʻoku tapua atu ai ʻetau saiʻia fakafoʻituituí. Ko e ngaahi sitaila ʻoku tau saiʻia aí mo e vala ʻe lava nai ke tau fakatau maí ʻe kehe nai ia mei he sitaila mo e vala ʻa e niʻihi kehé. Ka ko hotau valá ʻoku totonu maʻu pē ke maau, maʻa, fakanānā, taau ki he meʻa ʻoku faí pea ala tali ʻi he feituʻu ko iá. ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke maʻu ʻa e vala fakanānā mo tāú. ʻOku lahi ʻa e ngaahi falekoloa ʻoku nau fakatau atu ʻa e sitaila pē ʻoku manakoá. Ko ia ʻe fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga lahi ange ke maʻu ʻa e ngaahi piva, kofu, sote ʻoku fakanānaá, pe fili ha suti mo e talausese ʻoku ʻikai ke fuʻu manoʻonoʻó. Ka ʻe fakatokangaʻi mo fakahoungaʻi ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻetau feinga ke tui ʻa e vala ʻoku lelei mo tāú. Pea ko e fiemālie ʻoku tau maʻu ʻi hono ʻoatu ʻa e lāngilangí ki heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá, ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha feilaulau pē ʻoku tau fai ke tau ʻai vala koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi ai iá. w16.09 3:15, 16
Tuʻapulelulu, Fepueli 15
ʻOku ne folahi ʻa e tokelau ki he funga vavā, ʻoku ne tautau ʻa mamani ki he ʻikai.—Siope 26:7.
ʻI hoʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātaá, ʻokú ke tuku ai ke ngāueʻaki ʻe hoʻo fānaú ʻenau siolotó. ʻE tokoni ai heni ke nau fakakaukau ki he lēsoni ʻokú ke akoʻi ange kia kinautolú, ke mahinoʻi māʻalaʻala ia, pea manatuʻi ia. Te nau fiefia foki ʻi hono ako iá. ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātaá ke akoʻi ki hoʻo fānaú ko e meʻa kotoa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻoku tonu. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻOua ʻe tala ange pē ki hoʻo fānaú ko e fakamatala ʻi he veesi ko ení kuo pau pē ko e haʻu ia meia Sihova. Kae tokoniʻi kinautolu ke nau ngāueʻaki ʻenau siolotó. ʻE lava ke ke pehē ko e kakai ʻi he taimi ʻo Siopé naʻe ʻikai nai ke nau tui ko e foʻi māmaní ʻoku tētē ʻi he ʻataá. Naʻa nau ʻiloʻi ko ha faʻahinga meʻa pē ʻo hangē ko ha foʻi pulu, pe ko ha foʻi maka, kuo pau ke hili ia ʻi ha meʻa. ʻI he taimi ko iá, kuo teʻeki ai ha taha ke ne fakamoʻoniʻi ʻoku tētē pē ʻa e foʻi māmaní ʻi he ʻataá, koeʻuhí naʻe teʻeki ai ha ngaahi meʻa fakaʻata pe ngaahi vaka vavā. Ko e lēsoní, neongo naʻe hiki ʻa e Tohi Tapú ʻi ha taimi fuoloa ʻi he kuohilí, ʻoku tonu maʻu pē ia koeʻuhí ko e haʻu ia meia Sihova.—Nehe. 9:6. w16.09 5:9, 12
Falaite, Fepueli 16
Ngāueʻi ʻa e tui ʻi ho lotó.—Loma 10:9.
ʻI heʻetau maʻu ʻa e tui kia Sihova mo Sīsuú, ʻoku ʻikai ko ʻetau ʻilo pē ki he meʻa kuó na faí mo e meʻa te na fai mai maʻa kitautolú. ʻOku tau toe maʻu ha holi mālohi ke moʻui ʻi he founga kuó na akoʻi ke tau moʻui aí. Pea ʻoku tau vēkeveke ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ki ai. Ke maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau maʻu ʻa e tuí pea kuo pau ke tau tauhi ke mālohi ʻetau tuí. ʻOku hangē ʻa e tuí ha fuʻu ʻakaú. ʻOku fiemaʻu ke tau fuʻifuʻi maʻu pē ʻa e fuʻu ʻakaú koeʻuhí ke moʻui lelei ai pē mo hokohoko atu ʻene tupú. Ka ʻo kapau heʻikai ke tau ʻoange ki ai ha vai feʻunga, ʻe mae ia pea mate. (Luke 22:32; Hep. 3:12) ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku kei “moʻui lelei” mo “tupulaki” ʻetau tuí.—2 Tes. 1:3; Tai. 2:2. w16.10 4:4, 5
Tokonaki, Fepueli 17
Ko e ʻeiki ʻo e kau iunoke naʻa ne fakahingoa kinautolu; ʻo ne ui ʻa Taniela ko Pelitisasa.—Tan. 1:7.
I he taimi naʻe ʻave ai ki Pāpilone ʻa Taniela mo hono ngaahi kaumeʻá, naʻe feinga ʻa e kau Pāpiloné ke fakamālohiʻi kinautolu ke nau tali ʻenau anga fakafonuá mo e lotú. Anga-fēfē? Naʻa nau akoʻi kia kinautolu ʻa e “lea ʻa e kau Kalitia” pea ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi hingoa faka-Pāpilone. (Tan. 1:3-7) Ko e hingoa foʻou ʻo Tanielá naʻe ʻuhinga ki he Pēlī, ko e ʻotua tefito ʻi Pāpilone. Ko ia naʻe loto ʻa Tuʻi Nepukanesa ke ʻai ʻa Taniela ke ne tui naʻe mālohi ange ʻa e ʻotua ʻo Pāpiloné ʻi he ʻOtua ʻo Tanielá, ʻa Sihova. (Tan. 4:8) Naʻe ʻoange ai kia Taniela ʻa e meʻakai ifo ʻa e tuʻí. Ka naʻá ne ‘fakababau i hono lotó’ heʻikai ke ne talangataʻa ki he lao ʻa e ʻOtuá. (Tan. 1:8, PM) Koeʻuhí naʻá ne hanganaki ako ʻa e “ngaahi tohi” toputapu, ʻa ia naʻe ʻi he lea faka-Hepeluú, naʻá ne tauhi ke mālohi hono vahaʻangatae mo Sihová lolotonga ʻene nofo ʻi ha fonua muli. (Tan. 9:2) Ko e moʻoni, ʻi he taʻu nai ʻe 70 hili ʻene ʻalu ki Pāpiloné naʻe kei ʻiloʻi pē ia ʻaki hono hingoa faka-Hepeluú, ʻa e Tanielá.—Tan. 5:13. w16.10 2:7, 8
Sāpate, Fepueli 18
ʻIlonga ha potu naʻe pehe ke ʻalu ki ai ʻa e laumalie, naʻa nau ʻalu ki he potu ko ia.—ʻIsi. 1:20.
Talu mei he 1919, kuo ngāueʻaki ʻe Sīsū “ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ke tokoniʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú pea muimui ki ai. (Māt. 24:45-47) ʻI heʻetau talangofua ki he Tohi Tapú, ʻoku tau tauhi ai ʻa e fakatahaʻangá ke maʻa, melino mo fāʻūtaha. ʻEke hifo, ‘Te u mateaki kia Sīsū pea muimui ʻi he fakahinohino ʻa e tamaioʻeiki anga-tonú?’ Fakafou ʻi he Tohi Tapú, ʻoku tau ako ai ʻoku fokotuʻutuʻu maau foki mo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi hēvaní. Ko e fakatātaá, naʻe sio ʻa ʻIsikeli ki ha vīsone ʻoku heka ʻa Sihova ʻi ha saliote ʻa ia ʻoku lava ke ngaʻunu vave ki ha faʻahinga feituʻu pē ʻoku finangalo ʻa Sihova ke ʻalu ki aí. (ʻIsi. 1:4-28) ʻOku fakafofongaʻi ʻe he salioté ʻa e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku muimui vave ki heʻene tatakí. ʻOku vavé ni ke hanga ʻe Kalaisi fakataha mo e kau ʻāngeló ʻo fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko ení. Heʻikai leva ke toe ʻi ai ha taha ke ne taʻefakalāngilangiʻi ʻa Sihova mo hono huafá pe fakaangaʻi ʻene founga-pulé! w16.11 3:9, 10
Mōnite, Fepueli 19
Fefakalototoʻaʻaki, pea toe ʻāsili angé ʻi hoʻomou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻahó.—Hep. 10:25.
Hangē ko ia ko e muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú, ʻoku tau fakatahataha fakatahá ke ako mo fefakalototoʻaʻaki ai. (1 Kol. 14:31) Naʻa mo e faʻahinga kuo taʻu lahi ʻenau tauhi kia Sihová ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakalototoʻa. Fakakaukau kia Siosiua. ʻI he taimi naʻe teu ai e kau ʻIsilelí ke nau hū atu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fili ʻe Sihova ʻa Siosiua ke ne taki kinautolu. Kae kehe, naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese ke ne fakalototoʻaʻi ʻa Siosiua neongo kuó ne tauhi kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻe tala ʻe Sihova: “Ka ke fekau ʻa Siosiua, pea poupou [pe fakalototoʻaʻi] ia, mo tokoniʻi: he ko ia ia te ne laka atu ʻi he ʻao ʻo e kakai ni, pea ko ia ia te ne fakatofiʻaʻaki kinautolu ʻa e fonua te ke mamata ki ai.” (Teu. 3:27, 28) Naʻe fiemaʻu ʻe Siosiua ʻa e fakalototoʻá koeʻuhí ki mui aí naʻe lahi ʻa e ngaahi feingatau naʻe fehangahangai mo e puleʻangá, pea naʻe aʻu ʻo nau ʻulungia ʻi he taha. (Sios. 7:1-9) ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e kau mātuʻá mo e kau ʻovasia sēketí ʻa ia ʻoku nau ngāue mālohi ke tokangaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá.—1 Tes. 5:12, 13. w16.11 1:12, 13
Tūsite, Fepueli 20
Te u fakahā atu kiate koe ʻa e fakamaau ʻoku fai ki he fuʻu fefine paʻumutu ʻa ia ʻokú ne tangutu ʻi he ngaahi vai lahí.—Fkh. 17:1.
Naʻe ʻiloʻi ʻe he Kau Ako Tohi Tapú naʻe ʻikai ke feʻunga pē hono tala ki he ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá mo e kāinga lotú ʻa e ʻikai ke nau toe poupouʻi ʻa e lotu loí. Naʻa nau loto ke ʻiloʻi ʻe he māmaní kotoa ko Pāpilone ko e Lahí ʻa e fefine paʻumutu fakalotú! Ko ia mei Tīsema 1917 ki he konga ki muʻa ʻo e 1918, ko e kiʻi laui afe ʻo e Kau Ako Tohi Tapú naʻa nau faivelenga ʻi hono tufaki atu ʻa e tuleki ʻe 10,000,000 ʻa ia naʻe kau ai ha kupu “Tō ʻa Pāpiloné.” Naʻe fakahaaʻi mahino ʻi he tulekí ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Hangē ko ia ʻoku lava ke ke sioloto atu ki aí, naʻe ʻita lahi ʻa e kau taki lotu ʻo e ngaahi siasí! Ka naʻe ʻikai ke ngata ai ʻa e Kau Ako Tohi Tapú. Naʻa nau fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻenau ngāue fakamalangá pea ke talangofua ki he “ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.” (Ngā. 5:29) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai hení? ʻOku fakahaaʻi ai ʻi he lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní ko e kau tangata mo e kau fefine Kalisitiane ko ení naʻe ʻikai ke nau nofo pōpula; ʻi hono kehé, naʻa nau tauʻatāina moʻoni mei he lotu loí pea naʻa nau tokoniʻi mo e niʻihi kehé ke nau fai pehē. w16.11 5:2, 4
Pulelulu, Fepueli 21
Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻo fehoanaki mo e kakanó ʻoku nau fokotuʻu ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e kakanó, ka ko e faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻo fehoanaki mo e laumālié ʻoku nau fokotuʻu ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e laumālié.—Loma 8:5.
ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ko e ʻuhinga eni ʻa Paula ki he faʻahinga naʻe ʻikai ko e kau Kalisitiané mo e faʻahinga ko e kau Kalisitiané. Ka naʻe tohi heni ʻa Paula ki he kau Kalisitiané, ko e faʻahinga naʻe “ui ke hoko ko e kakai tapú.” (Loma 1:7) Ko ia ko e faʻahinga naʻe moʻui ʻo “fehoanaki mo e kakanó” pea pehē ki he faʻahinga naʻe moʻui ʻo “fehoanaki mo e laumālié” ko e kau Kalisitiane kinautolu. ʻE lava ke tau sio ki he Loma 7:5. Naʻe tohi ai ʻe Paula: “ʻI he taimi naʻa tau moʻui ai ʻo fakatatau ki he kakanó ko e ngaahi holi vevele angahalaʻia ʻa ia naʻe fakaeʻa ʻe he Laó naʻe ngāue ia ʻi hotau ngaahi kupú.” Naʻá nelea ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau fokotuʻu ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e kakanó. Naʻe ʻuhinga ʻa Paulá ko e faʻahinga ia ʻoku nau tokangataha mo muimui ʻi heʻenau ngaahi holi angahalaʻiá, ʻo nau fai pē ʻa e meʻa ʻoku nau loto ki aí. w16.12 2:5, 7
Tuʻapulelulu, Fepueli 22
Monuʻiaa ka ko e toko taha kuo fakamolemole ʻene talangataʻa.—Saame 32:1.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku loto-moʻua ʻa e kakaí koeʻuhí ko e ngaahi fehālaaki naʻa nau fai ʻi he kuohilí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ongoʻi lōmekina ʻa Tuʻi Tēvita koeʻuhí ko ʻene ngaahi fehālākí. Naʻá ne pehē: “Ne u kaila ʻi he toʻe ʻa hoku ʻatamai.” (Saame 38:3, 4, 8, 18) ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe ngāue fakapotopoto ʻa Tēvita. Naʻá ne falala ki he meesi mo e fakamolemole ʻa Sihová. (Saame 32:1-3, 5) ʻE ʻi ai ʻa e taimi te ke loto-moʻua nai ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa lolotongá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻe Tēvita ʻa e Saame 55, naʻá ne ilifia naʻa tāmateʻi ia. (Saame 55:2-5) Neongo ia, naʻe ʻikai ke ne tuku ʻa e loto-moʻuá ke maumauʻi ʻene falala-pau kia Sihová. Naʻe kōlenga ʻa Tēvita kia Sihova ke tokoniʻi ia mo hono ngaahi palopalemá, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe toe mahuʻinga ke ne fai ha meʻa fekauʻaki mo hono tuʻungá. (2 Sām. 15:30-34) ʻOku lava ke ke ako ha lēsoni meia Tēvita. ʻI he ʻikai fakaʻatā ʻa e loto-moʻuá ke ne lōmekina koé, fai ʻa e meʻa te ke malavá ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá pea falala kia Sihova ke ne tokangaʻi koe. w16.12 3:14, 15
Falaite, Fepueli 23
Kuo u hia kia Sihova.—2 Sām. 12:13.
Naʻe loto ʻa Tēvita ke fakaleleiʻi hono vahaʻangatae mo Sihová. Naʻe anga-fēfē ʻene fai iá? Naʻe fakaʻatā ʻe Tēvita ʻa Sihova ke tokoniʻi ia. Ko e fakatātaá, naʻá ne tali ʻa e fakatonutonu mei he palōfita ʻa Sihova ko Nētané. Naʻá ne toe lotu kia Sihova pea vete ʻene ngaahi angahalá, ʻo hā mei ai naʻá ne toe fiemaʻu moʻoni ʻa e hōifua ʻa Sihová. (Saame 51:1-17) ʻI he ʻikai lōmekina ʻa Tēvita ʻe he ongoʻi halaiá, naʻá ne ako mei heʻene ngaahi fehālākí. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ne toe fai ʻa e angahala mamafa ko iá. ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, naʻá ne mate ko e tangata faitōnunga, pea naʻe pehē hono manatua ia ʻe Sihová. (Hep. 11:32-34) Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá? Kapau ʻoku tau fakahoko ha angahala mamafa, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatomala moʻoni, vete ʻetau angahalá kia Sihova pea kole ʻene fakamolemolé. (1 Sio. 1:9) ʻOku toe fiemaʻu ke tau talanoa ki he kau mātuʻá, koeʻuhí ʻe lava ke nau tokoniʻi kitautolu ke fakaleleiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová. (Sēm. 5:14-16) ʻI he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e tokoni ʻa Sihová, ʻoku hā mei ai ʻoku tau falala ki heʻene talaʻofa te ne fakamolemoleʻi kitautolu. Tānaki atu ki ai, ʻoku fiemaʻu ke tau ako mei heʻetau ngaahi fehālākí pea hokohoko atu ʻetau tauhi kia Sihová mo e falala-pau.—Hep. 12:12, 13. w17.01 1:13, 14
Tokonaki, Fepueli 24
Taʻofi foki hoʻo tamaioʻeiki mei he ngaahi angahala ʻoku fai pauʻu [pe ʻafungí].—Saame 19:13.
Ko e hā ʻa e ʻafungi? Ko hono fai ha meʻa ʻoku ʻikai haʻatau totonu pe mafai ke fai ia, koeʻuhí mahalo ko ʻetau taʻekātakí pe pōlepolé. Ko kitautolu kotoa ʻi he taimi ʻe niʻihi kuo tau fai ha meʻa ʻi he ʻafungi koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá. Ka ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Saulá, kapau ʻoku hoko eni ʻo tōʻongaʻaki, heʻikai ke fakahōifua ia kia Sihova. ʻOku pehē ʻe he Saame 119:21 ko Sihová te ne “valoki ʻa e fielahi [pe ʻafungí].” Ko e hā ʻokú ne fai pehē aí? ʻUluakí, kapau ʻoku tau fai ha meʻa ʻi he ʻafungi, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e taʻefakaʻapaʻapa kia Sihova, ko hotau ʻOtuá mo e Pulé. Uá, ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai haʻatau mafai ke fai ia, ngalingali te tau fakakikihi mo taʻefelotoi ai mo e kakai kehé. (Pal. 13:10) Pea tolú, te tau hā ngalivale nai ʻi he taimi ʻe ʻiloʻi ai ʻe he niʻihi kehé kuo tau fai ha meʻa ʻi he ʻafungi. (Luke 14:8, 9) Ko e moʻoni, ʻoku lava ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ʻe Sihova ke tau anga-vaivaí. w17.01 3:4, 5
Sāpate, Fepueli 25
Kuo nau fai kākā ki ai (talaʻehai ko ʻene fanau, ko honau mele pe).—Teu. 32:5.
Naʻe ʻikai lava ke faʻifaʻitaki haohaoa ʻa ʻĀtama ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. Naʻe mole meia ʻĀtama ha kahaʻu fakaofo ʻo ʻikai ngata pē ʻiate ia kae toe pehē foki ki heʻene fānaú. Naʻe lava ke ne ʻoange pē ki heʻene fānaú ʻa e taʻehaohaoá, angahalá, pea mo e maté. (Loma 5:12) Naʻe toʻo ʻe ʻĀtama meiate kinautolu ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengatá. Naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha tama haohaoa, pea naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe heʻena fānaú ha fānau haohaoa. Talu mei hono fakatafokiʻi ʻe Sētane ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he ʻOtuá mo e feinga ʻa e Tēvoló ke ne tākiekina ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ke nau fai ʻa e meʻa tatau. (Sione 8:44) ʻOku kei ʻofa pē ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. Neongo hono liʻaki ia ʻe ʻĀtama mo ʻIví, naʻá ne kei finangalo pē ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ia. Pea naʻe ʻikai te ne loto ke mate ha taha ʻo kinautolu. (2 Pita 3:9) Ko ia ai, naʻe fai leva ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fokotuʻutuʻu koeʻuhí ke lava ʻo toe kaumeʻa mo ia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe lava fēfē ke ne fai eni ʻo ʻikai ke fepaki mo ʻene ngaahi tuʻungá? Tau sio angé ki aí.—Sione 3:16. w17.02 1:12-14
Mōnite, Fepueli 26
Ko e fua ʻoku maʻu ʻe he kau tali faleʻi ko e poto.—Pal. 13:10.
Te tau hoko ʻo anga-vaivai ange ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ki he lelei ʻi he niʻihi kehé, ʻo hangē ko Sihová. ʻI he ʻikai ke tau feinga maʻu pē ke tokangataha mai ʻa e niʻihi kehé pe tala ʻa e meʻa ke nau faí, te tau kole faleʻi kiate kinautolu pea loto-lelei ke tali ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻOku tau fiefia ʻi hono maʻu ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ha ngaahi vāhenga-ngāue makehe. Pea ʻoku tau fakamālō kia Sihova ʻi heʻene fakaʻatā kitautolu kotoa ke tauhi kiate iá. (1 Pita 5:9) Te tau toe ako ai ke sio ki he ngaahi meʻá mei he anga ʻo e vakai ʻa Sihová, pea lava ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau ako, lotu, mo ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó, ʻe hoko ʻo mālohi ange ai hotau konisēnisí. (1 Tīm. 1:5) ʻOku tau ako ke fakamuʻomuʻa ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení, ʻoku talaʻofa mai ʻa Sihova te ne ‘fakaʻosi ʻe ia hotau akoʻí,’ kau ai hono tokoniʻi kitautolu ke tau anga-vaivai ange.—1 Pita 5:10. w17.01 4:17, 18
Tūsite, Fepueli 27
Tuku ki he kau tangata taʻumotuʻa ange ʻoku nau fai ʻa e tataki leleí ke lau kinautolu ʻoku nau tuha mo e fakaʻapaʻapaʻiaʻi lahi ange, tautefito ki he faʻahinga ʻoku nau ngāue mālohi ʻi he leá mo e faiakó.—1 Tīm. 5:17.
Ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau tuha mo ʻetau fakalāngilangí mo e fakaʻapaʻapá. ʻOku moʻoni eni tautefito ki he fanga tokoua ʻoku nau takimuʻá ʻo hangē ko e kau mātuʻá, kau ʻovasia sēketí, kau mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá mo e kau mēmipa ʻo e Kulupu Pulé. Ko kinautolu kotoa ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki he kau sevāniti ko iá ko e “ngaahi meʻaʻofa ʻi he tuʻunga ko e kau tangata.” (ʻEf. 4:8) Ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke tau fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻo tatau ai pē pe ko fē ʻa e fonua ʻoku nau haʻu mei aí, tuʻunga fakaakó, tuʻunga fakasōsialé, pe tuʻunga fakapaʻanga ʻoku nau maʻú. Naʻe fokotuʻu ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ha faʻifaʻitakiʻanga lelei maʻatautolu. Naʻa nau fakalāngilangiʻi ʻa e kau tangata naʻa nau takimuʻá, pea ʻoku tau fai ʻa e meʻa tatau he ʻahó ni. ʻI he taimi ʻoku tau ngāue fakataha ai mo e kau tangata ko ení, ʻoku ʻikai ke tau fakafeangai kia kinautolu ʻo hangē ko ha kau ʻāngelo kinautolu, ʻo mahulu atu ia ʻi he tangatá. Ka ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi mo fakalāngilangiʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau ngāue mālohí mo ʻenau anga-fakatōkilaló.—2 Kol. 1:24; Fkh. 19:10. w17.03 1:13
Pulelulu, Fepueli 28
Ko e hā ʻokú ke ui ai au ko e leleí? ʻOku ʻikai ha taha ʻe lelei tuku kehe pē ʻa e toko taha, ko e ʻOtuá.—Mk. 10:18.
He faikehekehe lahi moʻoni ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo Hēlota ʻAkilipa 1 ʻa ia naʻe hoko ko e tuʻi Siuteá! Ko Hēlota ʻAkilipa I, ʻa e taki ʻo Siutea ʻi he taʻu ʻe valu ki mui aí, naʻe kehe ʻaupito ʻene fakakaukaú meia Sīsū. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe tui ʻe Hēlota ʻa hono kofu fakatuʻí naʻe masani mo totongi mamafa ʻi ha fakataha makehe. ʻI he sio mo fanongo ʻa e kakaí kiate iá, naʻa nau kaila: “Ko e leʻo ʻo ha ʻotua, ʻo ʻikai ʻo ha tangata!” Naʻe leleiʻia ʻa Hēlota ʻi hono fakahīkihikiʻi iá. “ʻI he taimi pē ko iá naʻe taaʻi ia ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová, koeʻuhi naʻe ʻikai te ne ʻoatu ʻa e lāngilangí ki he ʻOtuá; pea naʻe keina ia ʻe he ponú ʻo ne ʻauha.” (Ngā. 12:21-23) ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai ke fili ʻe Sihova ʻa Hēlota ke ne hoko ko ha taki. Kae kehe, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū naʻe fili ia ʻe he ʻOtuá, pea naʻá ne fakalāngilangiʻi maʻu pē ʻa Sihova ko e Taki Aoniu ia ʻo Hono kakaí. Naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke hoko ʻa Sīsū ko e Taki ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē. Hili ʻene toetuʻú, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Kuo tuku kiate au ʻa e mafai kotoa pē ʻi hēvani mo māmani.” Naʻá ne hoko atu: “Pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.”—Māt. 28:18-20. w17.02 3:20, 21