Maʻasi
Sāpate, Maʻasi 1
ʻOkú ke pule ki he meʻa kotoa pē.—1 Kal. 29:12.
ʻI heʻetau lau ʻa e Sēnesi vahe 1 mo e 2, ʻoku tau ʻilo ai naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e faʻahinga tauʻatāina ko ē ʻoku fakaʻānaua ki ai ʻa e kakai ʻi he ʻaho ní. Naʻá na maʻu ʻa e meʻa kotoa pē naʻá na fiemaʻú, naʻe ʻikai te na ilifia ki ha meʻa, pea naʻe ʻikai ke ngaohikovia taʻetotonu kinaua ʻe ha taha. Naʻe ʻikai te na hohaʻa fekauʻaki mo hano maʻu ha meʻakai, ngāue, puke, pe mate. (Sēn. 1:27-29; 2:8, 9, 15) ʻOku mahuʻinga ke tau manatuʻi ko Sihova pē ko e ʻOtuá ʻokú ne maʻu ʻa e tauʻatāina fakaʻaufuli mo taʻefakangatangatá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻá ne fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē pea ko ia ʻa e Pule māfimafi-aoniu ʻo e ʻunivēsí. (1 Tīm. 1:17; Fkh. 4:11) Naʻe ngāueʻaki ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e ngaahi lea lelei ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e tuʻunga ʻo Sihová. ʻI hono kehé, ko e tauʻatāina ʻa e meʻamoʻui kotoa pē ʻi hēvani pea ʻi māmaní ʻoku ʻi ai hono ngataʻanga. Ko e tauʻatāina fakangatangata ia. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke tau manatuʻi ko ia pē ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke ne fili ʻa e ngaahi fakangatangata ʻoku totonu, fiemaʻu, mo ʻuhinga leleí. Kuo fokotuʻu ʻe Sihova talu pē mei he kamataʻangá ʻa e ngaahi fakangatangata ki heʻene meʻa fakatupú. w18.04 4 ¶4, 6
Mōnite, Maʻasi 2
He fakaʻofoʻofa ē . . . ko e vaʻe ʻo e tokotaha ʻokú ne ʻomai ʻa e ongoongo leleí.—ʻAi. 52:7.
ʻI he fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku tau kātaki pē ʻi he tokoni ʻa Sihová. (2 Kol. 4:7, 8) Kae fakakaukau ki he faʻahinga ʻoku nau fāinga ke moʻui ʻi he māmani ko ení ʻo ʻikai ha kaumeʻa ofi mo Sihova. Hangē ko Sīsuú, ʻoku tau ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu, pea ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau ʻoatu ʻa e “ongoongo lelei ʻo e meʻa ʻoku lelei ange.” Hoko ʻo anga-kātaki ki he faʻahinga ʻokú ke akoʻí. Manatuʻi, ʻoku teʻeki ai nai ke nau fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni Fakatohitapu ʻoku tau ʻiloʻi leleí. Pea ko e niʻihi ʻoku nau tuipau mālohi ʻaupito ki he ngaahi meʻa ʻoku nau lolotonga tui ki aí. ʻOku nau ongoʻi nai ʻoku mahuʻinga ʻaupito ʻenau lotú ʻokú ne ʻai kinautolu ke nau vāofi mo honau fāmilí, anga fakafonuá mo honau koló. Ki muʻa ke tau kole ki he kakaí ke nau liʻaki ʻa e ngaahi tui “motuʻa” ʻoku nau mate ʻofa aí, ʻe ʻuluaki fiemaʻu nai ke tau tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulekina ha houngaʻia mālohi ʻi he ngaahi moʻoni “foʻou”—ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapu ʻa ia ʻi he kamatá naʻe ʻikai ke nau maheni mo ia. Ko e toki taimi pē ia te nau mateuteu ai ke liʻaki ʻenau ngaahi tui ki muʻá. ʻE fiemaʻu nai ʻa e taimi ke tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau fai ʻa e ngaahi liliu ko iá.—Loma 12:2. w19.03 23 ¶10, 12; 24 ¶13
Tūsite, Maʻasi 3
Kuó u hōifua ʻiate koe.—Mk. 1:11.
Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofa mo e fakalototoʻá ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ke kumi ki ha faingamālie ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. (Sione 5:20) ʻI hono fakahāhā mai ʻe ha tokotaha ʻoku tau tokanga ki ai ʻa e ʻofá pea fakaongoongoleleiʻi kitautolu ʻi he meʻa lelei ʻoku tau faí ʻoku tau hoko ai ʻo laka ki muʻa. ʻI he founga meimei tatau, ko hotau fanga tokoua ʻi he fakatahaʻangá mo e ngaahi mēmipa ʻi hotau fāmilí ʻoku nau fiemaʻu ʻetau ʻofá mo e fakalototoʻá. ʻI heʻetau fakaongoongoleleiʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻenau tuí pea tokoniʻi kinautolu ke nau tauhi mateaki kia Sihova. ʻOku fiemaʻu tautefito ki he ngaahi mātuʻá ke nau fakalototoʻaʻi ʻenau fānaú. ʻI hono fakaongoongoleleiʻi loto-moʻoni ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú pea fakahaaʻi ʻenau ʻofa ʻiate kinautolú, ʻoku nau tokoni ke lakalakaimonū ʻenau fānaú. Ko e ngaahi lea: “Kuó u hōifua ʻiate koe” ʻoku fakahaaʻi ai naʻe falala pau ʻa Sihova ʻe fakahoko faitōnunga ʻe Sīsū ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí. Naʻe maʻu ʻe Sihova ʻa e falala pau ko iá ki hono ʻAló, ko ia ʻe lava foki ke tau falala pau kakato kia Sīsū te ne fakahoko faitōnunga ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa Sihová. (2 Kol. 1:20) ʻI heʻetau fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻoku tau fakapapauʻi lahi ange ke ako fekauʻaki mo ia pea muimui ʻi hono topuvaʻé.—1 Pita 2:21. w19.03 8 ¶3; 9 ¶5-6
Pulelulu, Maʻasi 4
Ko e lao ʻa e laumālie ko ia ʻoku foaki moʻui fakafou ʻia Kalaisi Sīsuú kuó ne fakatauʻatāinaʻi koe mei he lao ʻa e angahalá mo e maté.—Loma 8:2.
ʻI heʻetau maʻu ha meʻaʻofa mahuʻingá, ʻoku tau houngaʻia ʻi he tokotaha naʻá ne ʻomai ia kiate kitautolú. Neongo ia, naʻe ʻikai ke houngaʻia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he tauʻatāina naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate kinautolú. ʻI ha ngaahi māhina siʻi pē mei hono fakatauʻatāinaʻi kinautolu ʻe Sihova mei ʻIsipité, naʻe kamata ke nau holi ki he meʻakai mo e inu naʻa nau faʻa maʻu ʻi aí. Naʻa nau lāunga fekauʻaki mo e maná, ʻa e meʻakai naʻe tokonaki ʻe Sihova maʻanautolú. Naʻe aʻu ʻo nau loto ke foki ki ʻIsipite! Kiate kinautolu, ‘ko e iká, kiukamipaá, ko e melení, ko e līkí, ko e onioní, pea mo e kālikí’ naʻe mahuʻinga ange ia ʻi he tauʻatāina naʻe ʻoange ʻe Sihova ke nau lotu ange kiate iá. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he houhau lahi ʻa Sihova ʻiate kinautolú. (Nōm. 11:5, 6, 10; 14:3, 4) ʻOku akoʻi mai ʻe he meʻá ni ha lēsoni mahuʻinga kiate kitautolu. Naʻe fakatokanga mai ʻa Paula ki he kau Kalisitiane kotoa pē ke ʻoua te nau taʻehoungaʻia ʻi he tauʻatāina kuo ʻomai ʻe Sihova fakafou ʻi hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi.—2 Kol. 6:1. w18.04 9-10 ¶6-7
Tuʻapulelulu, Maʻasi 5
ʻOkú ne manako ki he māʻoniʻoní mo e fakamaau totonú. ʻOku fonu ʻa e māmaní ʻi he ʻofa mateaki ʻa Sihová.—Saame 33:5.
ʻOku tau loto kotoa ke ʻofaʻi kitautolu. Pea ko kitautolu kotoa ʻoku tau loto ke fai mai ha fakafeangai totonu. Kapau ʻe hokohoko hono ʻikai ke fakahaaʻi mai ʻa e ʻofá mo e fakamaau totonú, te tau ongoʻi taʻeʻaonga nai mo tuēnoa. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻoku tau fakaʻamua ʻa e ʻofá pea hoholi ki he fakamaau totonú. (Saame 33:5) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻofa lahi hotau ʻOtuá ʻiate kitautolu pea ʻokú ne loto ke fakafeangai totonu mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolu. ʻOku hā mahino eni ʻi heʻetau sivisiviʻi ofi ʻa e Lao naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he puleʻanga ʻIsilelí fakafou ʻia Mōsese. ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Lao ʻa Mōsesé, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ongoʻi māfana ʻa hotau ʻOtua ʻofá, ʻa Sihova. (Loma 13:8-10) ʻOku lava ke tau fakatokangaʻi ko e Lao ʻa Mōsesé naʻe faʻu ia makatuʻunga ʻi he ʻofa koeʻuhí ko e ʻofá ʻokú ne tākiekina ʻa e meʻa kotoa ʻoku fai ʻe Sihová. (1 Sio. 4:8) Naʻe fakatefito ʻe Sihova ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni kotoa ʻi he laó ʻi ha fekau tefito ʻe ua—ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa ki ho kaungāʻapí. (Liv. 19:18; Teu. 6:5; Māt. 22:36-40) Ko e fekau taki taha ʻi he fekau laka hake ʻi he 600 naʻe faʻuʻaki ʻa e Laó ʻoku fakahaaʻi ai ha tafaʻaki ʻo e ʻofa ʻa Sihová. w19.02 20-21 ¶1-4
Falaite, Maʻasi 6
He ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻo koloá, ʻe ʻi ai foki ho lotó.—Māt. 6:21.
Naʻe tokanga ʻaupito ʻa Siope ki heʻene fakafeangai ki he kakai fefiné. (Siope 31:1) Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku taʻetotonu ke fai ha tokanga fakaemanako ki ha toe fefine kehe mei hono uaifí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau nofo ʻi ha māmani ʻoku nafuiʻaki kitautolu ʻa e fakatauele fakaefehokotaki fakasinó. Hangē ko Siopé, te tau fakafisi ke fai ha tokanga taʻetotonu ki ha taha ʻoku ʻikai ko hotau mali? Te tau toe fakafisi ke sio ki ha ʻata fakalielia ʻi ha faʻahinga founga pē? (Māt. 5:28) Kapau ʻoku tau feinga mālohi ke mapuleʻi fakaʻaho kitautolu, te tau fakaivimālohiʻi ai kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau anga-tonú. Naʻe toe talangofua ʻa Siope kia Sihova ʻi he anga ʻo ʻene vakai ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Naʻe mahinoʻi ʻe Siope kapau ʻe tuku ʻene falalá ʻi heʻene koloá, te ne fai ai ha angahala mamafa ʻo tuha mo e tautea. (Siope 31:24, 25, 28) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku fuʻu fakamatelie. Kapau ʻoku tau fakatupulekina ha vakai mafamafatatau ki he paʻangá mo e koloá, hangē ko ia ʻoku enginaki mai ʻe he Tohi Tapú, te tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau fakapapau ke tauhi maʻu ʻetau anga-tonú.—Pal. 30:8, 9; Māt. 6:19, 20. w19.02 6 ¶13-14
Tokonaki, Maʻasi 7
Hangē tofu pē ko hono ʻofaʻi au ʻe he Tamaí, ʻoku pehē ʻa ʻeku ʻofaʻi kimoutolú; mou nofo maʻu ʻi heʻeku ʻofá.—Sione 15:9.
Naʻe tapua haohaoa mai ʻe Sīsū ʻa e ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate kitautolú ʻi he meʻa kotoa naʻá ne faí. (1 Sio. 4:8-10) Hiliō he meʻa kotoa, naʻe ueʻi ʻa Sīsū mei hono lotó ke foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko kitautolu. Tatau ai pē pe ʻoku tau kau ʻi he kau paní pe ko e “fanga sipi kehe,” ʻoku tau maʻu ʻaonga mei he ʻofa kuo fakahāhā ʻe Sihova mo hono ʻAló kiate kitautolu fakafou ʻi he feilaulau ko iá. (Sione 10:16; 1 Sio. 2:2) Fakakaukau foki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe ngāueʻaki ʻi he houa kai ʻo e Fakamanatú; ʻoku fakaeʻa mai ai ʻa e ʻofa ʻa Sīsuú mo ʻene fakaʻatuʻi ki heʻene kau ākongá. Anga-fēfē? Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e ʻofa ki hono kau muimui paní ʻaki hono fokotuʻu ha houa kai faingofua, ʻo ʻikai ko ha ouau fihi ke nau fai ai ʻa e fakamanatú. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fiemaʻu ki he kau ākonga pani ko iá ke nau fai ʻa e Fakamanatú ʻi he taʻu taki taha, ʻo fai pehē ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe, kau ai ʻa e nofo pilīsoné. (Fkh. 2:10) Naʻe malava ke nau talangofua kia Sīsū? ʻIo, naʻe malava! ʻI he aʻu mai ki onopōní, kuo fai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e feinga ke fakamanatu ʻa e pekia ʻa Sīsuú. w19.01 24 ¶13-15
Sāpate, Maʻasi 8
Te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he moʻoní.—Sione 8:32.
ʻOku kau ʻa e tauʻatāina ko iá ki he tauʻatāina mei he lotu loí, taʻeʻiló mo e tui taʻeʻuhingá. ʻI he kahaʻú, ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki hono maʻu ʻa e “tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:21) ʻOku lava ke ke maʻu ʻa e konga ʻo e tauʻatāina ko iá he taimí ni ʻi hoʻo muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. (Sione 8:31) ʻI he foungá ni, te ke hoko ai ʻo “ʻilo ʻa e moʻoní” ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono ako iá ka ʻi hono moʻuiʻaki ia! ʻI he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení, naʻa mo e meʻa ʻoku ui ʻe he kakaí ko e moʻui leleí ʻoku fuonounou. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata ʻa e meʻa ʻe hoko ʻapongipongí. (Sēm. 4:13, 14) Ko e meʻa lelei taha ʻe lava ke ke faí ko hono fai ha ngaahi fili te ne tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e “moʻui moʻoní”—ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou fakaofo ʻa e ʻOtuá. (1 Tīm. 6:19) ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi ʻe Sihova ha taha ke tauhi kiate ia. Ko e meʻa pē ia ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolú ke fili pe ko e hā te tau faí. Ko ia ʻai ʻa Sihova ko ho “ʻinasí” ʻaki ʻa e ngāue ʻi he ʻaho taki taha ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia. (Saame 16:5) Koloaʻaki “ʻa e ngaahi meʻa lelei” kotoa pē ʻokú ne ʻoatu kiate koé. (Saame 103:5) Fakapapauʻi ʻoku lava ʻe Sihova ke ne ʻoatu ʻa e fuʻu mavava kiate koe pea mo e fiefia taʻengata!—Saame 16:11. w18.12 28 ¶19, 21
Mōnite, Maʻasi 9
ʻOku ʻikai totonu ke liʻaki ʻe ha husepāniti ʻa hono uaifí.—1 Kol. 7:11.
ʻOku totonu ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kau Kalisitiané kotoa ʻa e nofo malí ʻo hangē pē ko Sihova mo Sīsuú. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke fai pehē ʻa e niʻihi, koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa kotoa. (Loma 7:18-23) Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ko e niʻihi ʻi he muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau fekuki mo e ngaahi palopalema mafatukituki ʻi heʻenau nofo malí. Naʻe tohi ʻe Paula “ʻoku totonu ke ʻoua naʻa māvae ha uaifi mo hono husepānití.” Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe hoko ia. (1 Kol. 7:10) Naʻe ʻikai fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e ngaahi tuʻunga naʻá ne fakatupunga ʻa e māvae ʻa e ngaahi hoa malí. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻilo naʻe ʻikai ko e palopalemá naʻe fai ʻe he husepānití ha fehokotaki fakasino taʻetaau. He ka pehē, naʻe maʻu ai ʻe he uaifí ha ʻuhinga ke vete pea toe mali. Naʻe tohi ʻe Paula ko ha uaifi naʻá ne māvae mo hono husepānití ʻoku totonu “ke ne nofo taʻemali ai pē, pea ka hala aí ko haʻane fakalelei mo hono husepānití.” Ko ia naʻe kei vakai ʻa e ʻOtuá ki he ongo meʻá ʻokú na kei mali. Naʻe pehē ʻe Paula ko e hā pē ha palopalema pe faingataʻa ʻe fekuki mo ha ongo meʻa, kapau naʻe ʻikai fakahoko ʻe ha taha ʻo kinaua ha fehokotaki fakasino taʻetaau, ʻoku totonu ko ʻena taumuʻá ke fakaleleiʻi, ʻa ia, ke solova ʻena ngaahi palopalemá peá na nofo fakataha ai pē. w18.12 13 ¶14-15
Tūsite, Maʻasi 10
Hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.—Māt. 6:33.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá ke tau hoko ko hono ngaahi kaumeʻa pea fai ʻetau lelei tahá ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Māt. 28:19, 20; Sēm. 4:8) Ka ʻe feinga nai ʻa e kakai ʻe niʻihi fakataha mo e taumuʻa lelei ke fakalotosiʻi kitautolu, hangē ko ia naʻe fai ʻe Pita kia Sīsuú. Ko e fakatātaá, ʻoku tuʻuaki atu nai ʻe ho pulé ha paʻanga lahi ange ka ʻokú ke ʻiloʻi ʻe fiemaʻu ke ke ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi ange pea ʻe ʻikai maʻu ha taimi lahi ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pe malanga mo e fakatahaʻangá. Pe kapau ʻokú ke kei ako, tau pehē ʻoku tuʻuaki atu ʻe ho faiakó ha faingamālie ke ke hiki mei ʻapi ke maʻu ha ako fakalahi. Kapau ʻe hoko ia, ʻe fiemaʻu ke ke lotu, fai ha fekumi, pea talanoa ki he niʻihi kehé? ʻOku lelei ange kapau te ke ako ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá ni he taimí ni pea ʻai ʻene fakakaukaú ko hoʻo meʻa. Kapau leva ʻe faifai ange pea tuʻuaki atu kiate koe ʻa e ngaahi meʻá ni, te ke ʻiloʻi nai ai ʻoku ʻikai moʻoni ke fakatauele. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa tofu pē ke faí koeʻuhí kuó ke ʻosi fakapapauʻi ke hanganaki tokangataha ki he tauhi kia Sihová. w18.11 27 ¶18
Pulelulu, Maʻasi 11
Hiliō ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻokú ke maluʻí, maluʻi ho lotó. —Pal. 4:23.
Naʻe hoko ʻa Solomone ko ha tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi heʻene kei talavoú. ʻI he konga ki muʻa ʻo ʻene pulé, naʻe hā ai ʻa Sihova kiate ia ʻi ha misi ʻo ne pehē: “Kole mai ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u foaki atu kiate koé.” Naʻe tali ange ʻe Solomone: “Ko ha kiʻi talavou pē au pea ʻoku ʻikai te u taukei. . . . Ko ia ke ke foaki ki hoʻo sevānití ha loto talangofua ke fakamāuʻi ʻaki ho kakaí.” (1 Tuʻi 3:5-10) Ko ha “loto talangofua”—he kole anga-fakanānā ē ko ia! Tāneʻineʻi ke ʻofeina ʻe Sihova ʻa Solomone! (2 Sām. 12:24) Naʻe mātuʻaki hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he tali ʻa e tuʻi kei talavou ko ení ʻo ne ʻoange ai kia Solomone “ha loto ʻoku poto mo mahino.” (1 Tuʻi 3:12) ʻI heʻene faitōnungá pē, naʻe fiefia ai ʻa Solomone ʻi he ngaahi tāpuaki lahi. Naʻá ne maʻu ʻa e lāngilangi ko hono langa ha temipale “maʻá e huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí.” (1 Tuʻi 8:20) Naʻá ne hoko ʻo ʻiloa ʻi hono poto naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá. Pea ko e ngaahi meʻa naʻá ne leaʻaki ʻi hono fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻoku hiki ia ʻi he tohi ʻe tolu ʻi he Tohi Tapú. Ko e taha heni ko e tohi Palōvēpí. w19.01 14 ¶1-2
Tuʻapulelulu, Maʻasi 12
Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení.—Loma 12:2.
ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he kakai ʻe niʻihi ke tākiekina ʻe ha faʻahinga taha pē ʻa e anga ʻo ʻenau fakakaukaú. ʻOku nau pehē, “Tuku pē ke u fakakaukauʻi.” ʻOku ngalingali ko ʻenau ʻuhingá ʻoku nau loto ke fai pē ʻenau fili pea ʻoku nau maʻu ʻa e totonu ke fai pehē. ʻOku ʻikai te nau loto ke puleʻi kinautolu ʻe he niʻihi kehé pe fakamālohiʻi kinautolu ke nau hangē tofu pē ko e tokotaha kotoa. ʻOku lelei ke ʻiloʻi kapau te tau tali ʻa e fakakaukau ʻa Sihová, ʻe lava ke tau kei maʻu pē ʻetau ngaahi fakakaukaú. ʻOku pehē ʻi he 2 Kolinitō 3:17: “Ko e feituʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻoku ʻi ai ʻa e tauʻatāina.” ʻOku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e tauʻatāina ke hoko ko e faʻahinga tokotaha ʻoku tau loto ki aí. ʻE lava ke tau maʻu ha ngaahi saiʻia fakafoʻituitui pea fili ʻa e ngaahi meʻa ke tau mahuʻingaʻia aí. Naʻe ngaohi kitautolu ʻe Sihova ʻi he foungá ni. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá ʻoku tau maʻu ha tauʻatāina taʻefakangatangata. (1 Pita 2:16) ʻI he fiemaʻu ke tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tonú pe halá, ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau ngāueʻaki ʻa ʻene Folofolá ke tataki kitautolu. w18.11 19 ¶5-6
Falaite, Maʻasi 13
Ko Tīmasi kuó ne liʻaki au koeʻuhí naʻá ne ʻofa ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.—2 Tīm. 4:10.
Ke hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi he moʻoní, heʻikai lava ke tau fakaʻatā ke hoko ʻo fuʻu mahuʻinga kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻI heʻetau ako ʻa e moʻoní, naʻa tau ʻiloʻi ko e tauhi kia Sihová ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié, pea naʻa tau fiefia ke tuku ange ha meʻa pē ʻi he ngaahi meʻa ko iá koeʻuhi ko e moʻoní. Ka ʻi he faai mai ʻa e taimí, te tau sio nai ai ki hono fakatau mai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōnika fakamuimui tahá pe maʻu ʻa e ngaahi meʻa kehe ʻoku lava ke fakatau mai ʻaki ʻa e paʻangá. ʻE lava ke tau kamata ke ongoʻi ʻoku tau tō mei ai. Heʻikai nai ke tau kei fiemālie ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú pea kamata ke tau tokangataha ange ki hono maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ʻi he tauhi kia Sihová. ʻOku fakamanatu mai heni ʻa e meʻa naʻe hoko kia Tīmasí. Naʻá ne ʻofa lahi “ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá” ʻo ne tuku ange ai ʻa e vāhenga-ngāue naʻá ne maʻu mo e ʻapositolo ko Paulá. Mahalo pē naʻe ʻofa ʻa Tīmasi ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié ʻo laka ange ia ʻi heʻene ʻofa ʻi he ngāue ki he ʻOtuá. Pea mahalo pē naʻe ʻikai te ne kei loto ke fai ha ngaahi feilaulau koeʻuhi ke ngāue mo Paula. Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Mahalo pē naʻa tau ʻofa moʻoni ʻi he kuohilí ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié. Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke toe tupulaki ʻiate kitautolu ʻa e ʻofa ko iá pea hoko ʻo mātuʻaki mālohi ʻo mole ai ʻa ʻetau ʻofa ki he moʻoní. w18.11 10 ¶9
Tokonaki, Maʻasi 14
ʻE ʻikai moʻoni te mo mate.—Sēn. 3:4.
Ko e loi ʻa Sētané ko e fakalotokovi koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi kapau ʻe tui ʻa ʻIvi kiate ia peá ne kai ʻa e fuaʻiʻakaú, te ne mate. Pea ko e meʻa tofu pē ia naʻe hokó. Naʻe talangataʻa ʻa ʻIvi pea mo ʻĀtama ki mui ai ki he fekau ʻa Sihová pea naʻe iku ʻo na mate. (Sēn. 3:6; 5:5) ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ko e angahala ʻa ʻĀtamá, naʻe “mafola ʻa e maté ki he kakai kotoa pē.” Ko hono moʻoní, “naʻe pule ʻa e maté ko e tuʻi . . . , pea aʻu foki ki he faʻahinga naʻe ʻikai te nau fai ʻa e angahala tatau mo ia naʻe fai ʻe ʻĀtamá.” (Loma 5:12, 14) Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ai ke tau haohaoa pea ʻikai ke tau moʻui taʻengata ʻo hangē ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku tau moʻui pē nai ʻi he “taʻu ʻe 70, pe 80 kapau ʻokú te mātuʻaki mālohi,” pea ko ʻetau moʻuí ʻoku “fonu ia ʻi he faingataʻa mo e mamahi.” (Saame 90:10) Kuo hoko ʻa e meʻá ni kotoa koeʻuhi ko e loi ʻa Sētané! Naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo Sētane: “Naʻe ʻikai te ne tuʻu maʻu ʻi he moʻoní, koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e moʻoní.” (Sio. 8:44) Kuo ʻikai ke liliu ʻa Sētane. ʻOkú ne kei fai pē hono “takihalaʻi ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí” ʻaki ʻene ngaahi loí. (Fkh. 12:9) Ka ʻoku ʻikai ke tau loto ke tākihalaʻi kitautolu ʻe Sētane. w18.10 6-7 ¶1-4
Sāpate, Maʻasi 15
Fiefia ē ko kinautolu ʻoku fakamelinó, he ʻe ui kinautolu ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá.—Māt. 5:9.
ʻI heʻetau tamuʻomuʻa ke fakamelino mo e niʻihi kehé, ʻe lava ke tau fiefia ai. Naʻe tohi ʻa e ākonga ko Sēmisí: “Ko e fua ʻo e māʻoniʻoní ʻoku tūtuuʻi ia ʻi he ngaahi tuʻunga melino maʻá e faʻahinga ʻoku fakamelinó.” (Sēm. 3:18) Ko ia kapau ʻokú ke fāinga ke fetaulaki lelei mo ha taha ʻi hoʻo fakatahaʻangá pe ʻi ho fāmilí, kōlenga kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke hoko ko ha tokotaha fakamelino. ʻE foaki atu leva ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia te ne tokoniʻi koe ke ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané, pea te ke fiefia ange ai. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ke tamuʻomuʻa ke fakamelinó ʻi heʻene pehē: “Kapau leva ʻokú ke haʻu mo hoʻo meʻaʻofá ki he ʻōlitá peá ke manatuʻi hake ai ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku koviʻia ai ho tokouá ʻiate koe, tuku hoʻo meʻaʻofá ʻi muʻa ʻi he ʻōlitá peá ke ʻalu. ʻUluaki fakamelino mo ho tokouá, peá ke foki mai leva ʻo foaki hoʻo meʻaʻofá.”—Māt. 5:23, 24. w18.09 21 ¶17
Mōnite, Maʻasi 16
ʻOku ou ʻoatu ha fekau foʻou kiate kimoutolu, ke mou feʻofaʻaki; hangē tofu pē ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki.—Sione 13:34.
ʻI he pō fakaʻosi ʻo Sīsū mo ʻene kau ākongá ki muʻa ke ne pekiá, naʻá ne lave meimei tuʻo 30 ai ki he ʻofá. Naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá ʻoku totonu ke nau “feʻofaʻaki.” (Sione 15:12, 17) ʻE mātuʻaki makehe ʻenau ʻofá ʻo fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé pea ʻiloʻi ko e kau muimui moʻoni kinautolu ʻo Kalaisi. (Sione 13:35) Ko e ʻofa naʻe talanoa ki ai ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai ko ha foʻi fakakaukau pē; ko ha ʻulungaanga mālohi mo feilaulauʻi-kita ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ha taha kuó ne maʻu ha ʻofa ʻoku lahi ange ʻi he meʻá ni, ke tuku atu ʻe ha taha ʻene moʻuí maʻa hono ngaahi kaumeʻá. Ko hoku ngaahi kaumeʻa kimoutolu kapau ʻoku mou fai ʻa e meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atu kiate kimoutolú.” (Sione 15:13, 14) ʻOku ʻiloa ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻi heʻenau ʻofa feilaulauʻi-kita mo e fāʻūtaha mālohi moʻoní. (1 Sio. 3:10, 11) ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ko e hā ʻa e fonua pe matakali ʻoku tau kau ki aí, lea ʻoku tau leaʻakí, feituʻu ʻoku tau haʻu mei aí, pe ko e anga ʻo hono ʻohake kitautolú. ʻOku feʻofaʻaki moʻoni ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova takatakai ʻi he māmaní. w18.09 12 ¶1-2
Tūsite, Maʻasi 17
Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai te ne fai ha tokonaki maʻá e faʻahinga ʻoku ʻoʻona tonú, ʻo tautautefito ki he faʻahinga ko ia ko e ngaahi mēmipa ʻo hono falé, kuó ne siʻaki ai ʻa e tuí pea ʻokú ne kovi ange ai ʻi ha tokotaha taʻetui.—1 Tīm. 5:8.
ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau tokangaʻi hotau fāmilí. Ko e fakatātaá, kuo pau nai ke ke ngāue paʻanga ke feau ʻa e fiemaʻu ho fāmilí. Kuo pau ke nofo ʻi ʻapi ʻa e ngaahi faʻē tokolahi ke tokangaʻi ʻenau fānau īkí. Pea ʻi he taimi heʻikai lava ke tokangaʻi ai ʻe heʻetau ngaahi mātuʻá kinautolu tonú, ʻe fiemaʻu nai ke tau tokangaʻi kinautolu. ʻOku fiemaʻu pau ʻa e ngaahi meʻá ni. Kapau ʻoku ʻi ai hao ngaahi fatongia fakafāmili, heʻikai nai ke ke fai ʻa e meʻa lahi maʻa Sihova hangē ko ia ʻokú ke saiʻia ke faí. Kae ʻoua ʻe loto-siʻi! ʻOku hōifua ʻa Sihova ʻi hoʻo tokonaki maʻa ho fāmilí. (1 Kol. 10:31) Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai hao ngaahi fatongia fakafāmili fakavavevave, ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e fanga tokoua pe fanga tuofāfine ʻoku nau puke pe taʻumotuʻa pe faʻahinga ʻoku nau maʻu ha ngaahi fiemaʻu kehé? Pe ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻi kinautolú? Kumi ki he faʻahinga ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻoku nau fiemaʻu nai ʻa e tokoni ko iá. ʻI he fai peheé, ʻokú ke ngāue fakataha ai mo Sihova ke tali ha lotu.—1 Kol. 10:24. w18.08 24 ¶3, 5
Pulelulu, Maʻasi 18
Naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne fakahaofi ia mei hono faingataʻaʻia kotoa pē.—Ngā. 7:9, 10.
ʻI he taʻu 17 ʻa Siosifá, naʻa nau fakatau atu ia ko ha pōpula. (Sēn. 37:2-4, 23-28) ʻI he taʻu nai ʻe 13, naʻá ne faingataʻaʻia ai ʻi ʻIsipite, ʻuluakí ʻi he tuʻunga ko ha pōpula pea naʻe tuku pilīsone ia ki mui ai. Naʻe mamaʻo ʻaupito ʻa Siosifa mei heʻene tamaí, ʻa ē naʻá ne ʻofa lahi aí. Ko hono tuʻungá naʻe mei lava ke ʻai ai ia ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai haʻane ʻamanaki peá ne ʻita, ka naʻe ʻikai ke pehē. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá? Lolotonga ʻa e faingataʻaʻia ʻa Siosifa ʻi he pilīsoné, ʻoku pau pē naʻá ne tokangataha ki he founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Sihová. (Sēn. 39:21; Saame 105:17-19) Mahalo pē naʻá ne fakakaukau foki fekauʻaki mo ʻene ngaahi misi fakaekikite ʻi heʻene kei siʻí peá ne ongoʻi papau ai naʻe ʻiate ia ʻa Sihova. (Sēn. 37:5-11) Ngalingali naʻá ne toutou lotu ʻo ne tala kia Sihova ʻa e meʻa kotoa pē naʻe ʻi hono lotó. (Saame 145:18) Pea naʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻa Siosifá ʻaki hono ʻai ke ne tuipau te Ne “ʻiate ia” ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. w18.10 28 ¶3-4
Tuʻapulelulu, Maʻasi 19
Ko e tangata masivá ʻoku fehiʻanekinaʻi ʻo aʻu pē ki hono fehiʻanekinaʻi ʻe hono ngaahi kaungāʻapí, ka ʻoku tokolahi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo e tokotaha koloaʻiá.—Pal. 14:20.
Ko ʻetau vakai ki he niʻihi kehé ʻe lava ke uesia fakatuʻunga ʻi heʻenau koloaʻiá pe masivá. ʻE lava fēfē ke uesia ʻe he koloaʻia pe masiva ʻa ha taha ʻa e anga ʻo ʻetau vakai kiate iá? Naʻe fakamānavaʻi ʻa Solomone ke ne hiki ʻa e foʻi moʻoni fakamamahi ko eni ʻoku hā ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he palōveepi ko ení? Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau loto ke fakakaungāmeʻa ki he fanga tokoua koloaʻiá ʻo ʻikai ki he faʻahinga ʻoku masivá. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakatuʻutāmaki ai ke fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻo fakatefito ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú pe ʻikai maʻú? Koeʻuhi ko e fai peheé ʻe lava ke tau fakatupunga ai ʻa e māvahevahe ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe hoko eni ʻi he fakatahaʻanga ʻe niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí, pea naʻe fakatokanga ʻa Sēmisi ki he kau Kalisitiane ko iá ʻo fekauʻaki mo ia. (Sēm. 2:1-4) Heʻikai lava ke tau fakaʻatā ke hoko ha māvahevahe ʻi heʻetau fakatahaʻangá pea fakapapauʻi ʻoku tau faitau ke fakaʻehiʻehi mei hono fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻo fakatefito ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú. w18.08 10 ¶8-10
Falaite, Maʻasi 20
Maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha.—1 Pita 4:8.
ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau fakamahuʻingaʻi ʻa e kaumeʻa mo Sihová ʻi he anga ʻo ʻetau fakafeangai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku ʻa Sihova kinautolu, ʻo hangē pē ko kitautolú. Kapau ʻoku tau manatuʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ení, te tau fakafeangai maʻu pē kiate kinautolu ʻi he anga-lelei mo e anga-ʻofa. (1 Tes. 5:15) ʻOku mahuʻinga fēfē eni? Naʻe pehē ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:35) Naʻe pehē ʻe Malakai ko Sihová ʻokú ne “tokanga mo fanongo” ki he anga ʻo e fefakafeangaiʻaki ʻa hono kakaí. (Mal. 3:16) “ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku haʻaná.” (2 Tīm. 2:19) ʻOkú ne mātuʻaki lāuʻilo ki he meʻa kotoa pē ʻoku tau fai mo leaʻakí. (Hep. 4:13) ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau anga-lelei ai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku fakatokangaʻi ia ʻe Sihova. Ka ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku toe fakatokangaʻi foki ʻe Sihova ʻa e taimi ʻoku tau anga-talitali kakai, nima-homo, fakamolemole, mo anga-lelei aí.—Hep. 13:16. w18.07 26 ¶15, 17
Tokonaki, Maʻasi 21
ʻOku totonu ke ke pīkitai [kia Sihova].—Teu. 10:20.
ʻOku fakapotopoto ke tau nofo ofi kia Sihova. ʻOku ʻikai ha taha ʻe toe mālohi, poto, mo anga-ʻofa ange ʻiate ia! Ko e moʻoni, ʻoku tau loto maʻu pē ke mateaki kiate ia pea kau mo ia. (Saame 96:4-6) Ka naʻe ʻikai malava ʻa e niʻihi naʻe lotu ki he ʻOtuá ke fai ʻa e meʻa ko iá. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé kia Keini. Naʻe ʻikai te ne lotu ki he ngaahi ʻotua loí, ka naʻe kei ʻikai pē ke tali ʻe Sihova ʻa ʻene lotú. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi hehema fulikivanu ʻi he loto ʻo Keiní. (1 Sio. 3:12) Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kia Keini: “Kapau te ke tafoki ʻo failelei, ʻikai te ke toe maʻu ai ʻa e hōifuá? Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tafoki ʻo failelei, ʻoku toitoi mai ʻa angahala ʻi he matapaá, pea ko ʻene holí ke pule kiate koe; ka te ke lava ʻo puleʻi ia?” (Sēn. 4:6, 7) Naʻe ʻai ʻe Sihova ke mahino kapau naʻe fakatomala ʻa Keini pea fili ke kau mo e ʻOtuá, te Ne kau mo Keini. Ka naʻe ʻikai ke fanongo ʻa Keini ki he ʻOtuá. w18.07 17 ¶1, 3; 18 ¶4
Sāpate, Maʻasi 22
ʻAi hoʻomou māmá ke ulo atu ki he kakaí.—Māt. 5:16.
Ko e malangá mo e ngaohi ākongá ko ha founga mahuʻinga ia ʻo ʻetau ʻai ke ulo atu ʻetau māmá. (Māt. 28:19, 20) Tānaki atu ki heʻetau malangá, ko hotau ʻulungāngá ʻoku ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova. ʻOku fakatokangaʻi kitautolu ʻe he kakai tokolahi ʻi heʻetau malangá. ʻI heʻetau malimali kiate kinautolu pea lea fakafeʻiloaki loto-māfaná, ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau fakakaukau lelei fekauʻaki mo kitautolu pea mo e ʻOtua ʻoku tau lotu ki aí. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻI hoʻomou hū ki he falé, mou talamonū ki he ʻapí.” (Māt. 10:12) ʻI he feituʻu naʻe malanga ai ʻa Sīsuú, naʻe angamaheniʻaki ai ʻa hono fakaafeʻi ʻe he kakaí ʻa e kau solá ki honau ʻapí. ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻi he ʻahó ni, ʻoku ʻikai kei angamaheniʻaki ai eni. ʻOku faʻa manavasiʻi pe ʻiteʻita ʻa e kakaí ʻi heʻenau sio ki ha sola ʻi honau matapaá. Ka ʻo kapau ʻoku tau anga-fakakaumeʻa mo anga-lelei, te nau ongoʻi fiemālie ange ai. ʻI hoʻo faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí ʻo ngāueʻaki ʻa e papa tuʻuaki tohí, kuó ke fakatokangaʻi ai kapau ʻokú ke malimali pea lea fakafeʻiloaki ki he kakaí ʻi ha founga fakakaumeʻa, ʻoku nau ongoʻi fiemālie ange ai. w18.06 22 ¶4-5
Mōnite, Maʻasi 23
ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá.—Ngā. 10:34.
Ki muʻa aí, naʻe faʻa feohi pē ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo e kau Siú pē. Naʻe ʻai leva ʻe he ʻOtuá ke mahino ʻoku ʻikai totonu ke filifilimānako ʻa e kau Kalisitiané, pea naʻe malanga ai ʻa Pita kia Koliniusi, ko ha sōtia Loma. (Ngā. 10:28, 35) Hili iá, naʻe feohi ʻa Pita mo kai fakataha mo e kau Kalisitiane ʻikai ko e Siú. Kae kehe, ʻi ha ngaahi taʻu ki mui ai, ʻi he kolo ko ʻAniteoké, naʻe taʻofi ai ʻene kai mo e kau Kalisitiane ʻikai ko e Siú. (Kal. 2:11-14) Naʻe fakatonutonuʻi ʻe Paula ʻa Pita, pea naʻe tali ʻe Pita ʻa e fakatonutonú. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? ʻI he fai ʻe Pita ʻene ʻuluaki tohi ki he kau Kalisitiane Siu mo ʻikai Siu ʻi ʻĒsia Mainá, naʻá ne talanoa ai fekauʻaki mo e mahuʻinga ke ʻofa ʻi he kotoa ʻo hotau fanga tokouá. (1 Pita 1:1; 2:17) ʻOku hā mahino, koeʻuhi ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, naʻe ako ai ʻa e kau ʻapositoló ke nau ʻofa ʻi he “faʻahinga kakai kotoa pē.” (Sione 12:32; 1 Tīm. 4:10) Neongo naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, naʻe liliu ʻa e anga ʻo ʻenau vakai ki he kakaí koeʻuhi ko e kau Kalisitiane ko iá naʻa nau ‘kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú,’ naʻa nau ako ke vakai ki he kakai kotoa pē ʻoku nau tatau, ko e anga ia ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú.—Kol. 3:10, 11. w18.06 11 ¶15-16
Tūsite, Maʻasi 24
Mou tuʻu maʻu . . . fakamaʻu ki homou kongalotó ʻa e leta ko e moʻoní.—ʻEf. 6:14.
Ko e sifa-fatafata ʻo ha sōtia Loma naʻe faʻa ngaohiʻaki ia ʻa e ngaahi lauʻi ukamea lele lōloa naʻe pikoʻi ke feʻunga lelei takatakai ʻi hono fatafatá. Naʻe fiemaʻu ai ke ne vakaiʻi maʻu pē pe ʻoku tuʻu lelei ʻa e ngaahi lauʻi ukamea ʻi he sifa fatafatá koeʻuhi ke ne maluʻi ʻa hono mafú mo e ngaahi ʻōkani kehé. Ko e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová, ʻa ia ʻokú ne maluʻi hotau “lotó,” pe ko e tangata ʻi lotó, ʻoku lava ke fakahoa ia ki he sifa-fatafatá. (Pal. 4:23) Heʻikai ʻaupito fakafetongi ʻe ha sōtia ʻa hono sifa-fatafata ukameá ʻaki ha sifa-fatafata naʻe ngaohi mei ha mētale vaivai ange. ʻI he founga tatau, heʻikai ʻaupito ke tau fakafetongi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihova ki he meʻa ʻoku totonú ʻaki ʻetau ngaahi fakakaukau pē ʻatautolu ki he meʻa ʻoku totonú. ʻOku ʻikai ʻaupito ke tau poto feʻunga ke maluʻi hotau lotó tonu. (Pal. 3:5, 6) Ko e ʻuhinga ia kuo pau ai ke tau vakaiʻi maʻu pē pe ʻoku kei maluʻi ʻe hotau “sifa-fatafata” ʻa hotau lotó. Pea ko e lahi ange ʻetau ʻofa ki he ngaahi moʻoni fakaʻotuá, ʻe faingofua leva ʻetau toʻo ʻetau “sifa-fatafata,” ʻa ia ko e moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.—Saame 111:7, 8; 1 Sio. 5:3. w18.05 28 ¶3-4, 6-7
Pulelulu, Maʻasi 25
Naʻe fakakē ʻa e kakaí kia Mōsese.—Nōm. 20:3.
Neongo ʻa e fuoloa hono tataki taʻesiokita ʻe Mōsese ʻa e kakaí, naʻa nau lāunga ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai ha vaí kae toe fekauʻaki mo Mōsese, ʻo hangē ia ko hono foʻui ʻa ʻenau fieinuá. (Nōm. 20:1-5, 9-11) ʻI he ʻita lahi, naʻe mole meia Mōsese ʻene anga-maluú. ʻI he ʻikai lea ʻi he tui ki he maká, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihová, naʻe lea ʻita ʻa Mōsese ki he kakaí pea ʻave ʻa e fakalāngilangí kiate ia tonu. Naʻá ne taaʻi tuʻo ua leva ʻa e maká pea naʻe puna mai mei ai ʻa e vai lahi. Ko e pōlepolé mo e ʻitá naʻe ʻai ia ke ne fai ha fehālaaki fakamamahi. (Saame 106:32, 33) Ko e ʻikai ke ne anga-vaivai ʻi he foʻi taimi ko iá, naʻe ʻikai lava ai ʻa Mōsese ke ne hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nōm. 20:12) Mei he fakatātā ko ení, ʻoku tau ako ai ha lēsoni mahuʻinga. ʻUluakí, kuo pau ke tau ngāue hokohoko ke tauhi maʻu ʻetau anga-vaivaí. Kapau te tau tuku ʻetau anga-vaivaí ʻi ha foʻi mōmeniti, ʻe hū hake nai ʻa e pōlepolé ʻo ʻai ai kitautolu ke tau lea pe fai ha meʻa fakavalevale. Uá, ko e loto-mafasiá ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi kitautolu, ko ia kuo pau ke tau feinga ke hoko ʻo anga-vaivai, naʻa mo e fehangahangai mo e tengé. w19.02 12-13 ¶19-21
Tuʻapulelulu, Maʻasi 26
Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí.—Māt. 24:14.
ʻOku fakakavenga kiate kitautolu ʻa e malangá? ʻIkai ʻaupito. Hili hono fai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā fekauʻaki mo e fuʻu kālepí, naʻá ne pehē ʻi he taimi ʻoku tau malanga aí te tau maʻu ʻa ʻene fiefiá. (Sione 15:11) ʻOku malava fēfē ke hoko ia? Manatuʻi, ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahoa ai ia ki ha fuʻu kālepi pea ko ʻene kau ākongá ki he ngaahi vaʻá. (Sione 15:5) ʻE maʻu ʻe he ngaahi vaʻá ʻa e vai mo e ivi ʻoku nau fiemaʻú ʻo kapau pē te nau pipiki maʻu ki he fuʻu kālepí. ʻI ha founga meimei tatau, ʻe lava ke tau fiefia ʻo hangē ko Sīsuú ʻo kapau pē te tau nofoʻaki fāʻūtaha mo ia pea muimui ofi ʻi hono topuvaʻé. Te tau toki maʻu leva ai ʻa e fiefia naʻá ne maʻú, ko e fiefia ʻoku hoko ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Sione 4:34; 17:13; 1 Pita 2:21) Ko Hanne, ʻa ia kuó ne tāimuʻa ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 40, ʻokú ne pehē, “Ko e fiefia ʻoku ou ongoʻi maʻu pē hili ʻeku kau ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻokú ne ueʻi au ke u hokohoko atu ʻi he ngāue ʻa Sihová.” Ko e fiefiá ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke hokohoko atu ai ʻa e malangá naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke fanongo ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí.—Māt. 5:10-12. w18.05 17 ¶2; 20 ¶14
Falaite, Maʻasi 27
Naʻe fakanofo ai au . . . ko ha faiako ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi he meʻa fekauʻaki mo e tuí pea mo e moʻoní.—1 Tīm. 2:7.
Ko e ʻapositolo ko Paulá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo e tokotaha naʻá ne fai ʻa e fakalototoʻa ki hono fanga tokouá. Naʻe fekauʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Paula ke ne malanga ki he kau Kalisí, kau Lomá, mo e niʻihi kehe naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua tokolahi. (Kal. 2:7-9) Naʻe fononga ʻa Paula ʻi he feituʻu ʻoku ui he taimí ni ko Toaké, pea pehē ki Kalisi pea mo ʻĪtali. Naʻá ne malanga ki he faʻahinga ʻikai ko e kau Siu naʻe nofo ʻi he ngaahi feituʻu ko iá, pea naʻá ne fokotuʻu ai ha ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiane. Naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e moʻuí ki he kau Kalisitiane foʻoú. Naʻe fakatangaʻi kinautolu ʻe honau kau tangataʻifonuá tonu, ko ia naʻa nau fiemaʻu ha fakalototoʻa. (1 Tes. 2:14) ʻI he taʻu 50 nai, naʻe fai ai ʻe Paula ha tohi fakalototoʻa ki he fakatahaʻanga foʻou ʻi Tesalonaiká. Naʻá ne pehē: “ʻOku mau fakamālō maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku mau lave ai kiate kimoutolu kotoa ʻi heʻemau ngaahi lotú, he ʻoku hokohoko atu pē ʻemau manatuʻi hoʻomou ngāue faitōnungá, hoʻomou fakaongosia ʻofá, pea mo hoʻomou kātaki.” (1 Tes. 1:2, 3) Naʻá ne kole foki ai kiate kinautolu ke nau fefakaivimālohiʻaki peá ne tohi: “Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki.”—1 Tes. 5:11. w18.04 18-19 ¶16-17
Tokonaki, Maʻasi 28
Kuo pau ke tomuʻa malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí.—Mk. 13:10.
ʻI hoʻo fakahangataha hoʻo moʻuí ki hono fakahōifuaʻi ʻa Sihová, te ke loto ai ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ia. Ko ia ko e ngāue fakamalangá ʻoku fiemaʻu fakavavevave pea ʻoku totonu ke hoko ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kiate kitautolú. ʻE lava ke ke fokotuʻu ha taumuʻa ke kau lahi ange ʻi he malangá? ʻE lava ke ke tāimuʻa? Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai te ke fuʻu saiʻia ʻi he malangá? Pea ʻe lava fēfē ke toe lelei ange hoʻo fakamatalaʻi ʻa hoʻo tuí? ʻE tokoniʻi koe ʻe he meʻa ʻe ua: Teuteu lelei, pea ʻoua ʻe foʻi ʻi hono tala ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sihová. Te ke ʻohovale nai ʻi he lahi ʻa e fiefia te ke maʻu ʻi he malangá. ʻE lava ke ke kamataʻaki hano teuteu ha tali ki ha fehuʻi ʻoku angamaheniʻaki hono ʻohake ʻe he kaungāakó. ʻOku ʻi heʻetau uepisaiti jw.org mo e ʻū tohi kehe ha ngaahi kupu kuo faʻu ke ne tokoniʻi ʻa e toʻutupú ke nau teuteu ʻiate kinautolu pē ʻa e founga ke tali ai ʻa e ngaahi fehuʻi anga-mahení. Hangē ko ení, ko e fehuʻi “Ko e hā ʻokú ke tui ai ki he ʻOtuá?” Ko e kupu “ʻOku Totonu Ke U Tui ki he ʻEvalūsiō?” ʻi he polosiua Tali ki he Fehuʻi ʻe 10 ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú, te ne tataki koe ʻi hoʻo teuteu ʻa hoʻo talí. w18.04 27 ¶10-11
Sāpate, Maʻasi 29
Mo fanafanau mo fakatokolahi.—Sēn. 1:28.
Neongo naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha tauʻatāina lahi, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakangatangata ki heʻena tauʻatāiná. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakangatangata ko iá naʻe ongo fakanatula pē kiate kinaua. Ko e fakatātaá, ke hokohoko atu ʻena moʻuí, naʻe pau ke na mānava, kai, mo mohe. Naʻe ʻuhinga iá naʻe ʻikai te na tauʻatāina? ʻIkai. Ko hono moʻoní, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ko hono fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻe ʻai ai ke na fiefia mo fiemālie. (Saame 104:14, 15; Tml. 3:12, 13) Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ha fekau hangatonu. Naʻá ne tala ange ke na maʻu fānau, fakafonu ʻa e māmaní, pea tokangaʻi ia. Naʻe toʻo ʻena tauʻatāiná ʻi he fekau ko ení? ʻIkai ʻaupito! Naʻe ʻoange ai kiate kinaua ʻa e faingamālie ke na liliu ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi, ʻo ʻai ia ko ha ʻapi ʻa ia ʻe lava ke na moʻui taʻengata ai mo ʻena fānau haohaoá. Ko e taumuʻa eni ʻa e ʻOtuá. (Saame 127:3; ʻAi. 45:18) Kapau naʻe talangofua ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kia Sihova, naʻe mei lava ke na fiefia ʻi heʻena nofo malí mo e fāmilí ʻo taʻengata. w18.04 4-5 ¶4, 7-8
Mōnite, Maʻasi 30
Ko e faʻahinga kotoa pē naʻe hehema totonu ki he moʻui taʻengatá naʻa nau hoko ko e kau tui.—Ngā. 13:48.
Kapau ʻoku tau anga-kātaki ki he kakai ʻi he ngāue fakafaifekaú, heʻikai te tau ʻamanekina kinautolu ke nau mahinoʻi pe tali ʻa e moʻoni Fakatohitapú ʻi he fuofua taimi pē ʻoku nau fanongo ai ki aí. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki ha founga te tau fakaʻuhinga nai ai mo ha tokotaha fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmani palataisí. Ko e tokolahi ʻoku nau tui nai ko e maté ko e ngataʻangá pē ia. Pe ʻoku nau fakakaukau nai ʻoku ʻalu ʻa e kakai lelei kotoa pē ki hēvani. ʻOku lave ha tokoua ʻe taha ki ha founga naʻá ne pehē ʻoku ola lelei. ʻUluakí, ʻokú ne lau ʻa e Sēnesi 1:28. Hili iá, ʻokú ne ʻeke leva ki he tokotaha ʻapí pe ko fē ʻa e feituʻu naʻe loto ʻa e ʻOtuá ke nofo ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea ko e faʻahinga moʻui fēfē naʻá ne loto ke nau maʻú. Ko e tali ʻa e kakai tokolahi tahá, “ʻI he māmaní, pea ʻi ha tuʻunga lelei.” Hokó, ʻoku lau ʻe he tokouá ʻa e ʻAisea 55:11 pea ʻeke pe kuo liliu ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e anga-mahení, ʻoku tali ʻikai ʻa e tokotaha-ʻapí. Fakaʻosí, ʻoku lau ʻe he tokouá ʻa e Saame 37:10, 11 pea ʻeke pe ʻe fēfē ʻa e kahaʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e fakaʻuhinga Fakatohitapu ko ení, kuó ne tokoniʻi ai ʻa e kakai tokolahi ke nau mahinoʻi ʻoku kei fiemaʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai leleí ke nau moʻui taʻengata ʻi he Palataisí ʻi he māmaní. w19.03 24 ¶14-15; 25 ¶19
Tūsite, Maʻasi 31
Mou fanongo kiate ia.—Māt. 17:5.
Naʻe ʻai ʻe Sihova ke hā mahino ʻokú ne loto ke tau fanongo ki he ngaahi lea ʻa hono ʻAló pea talangofua ki ai. Naʻe akoʻi anga-ʻofa ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻa e founga ke malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí, pea naʻá ne toutou fakamanatu kiate kinautolu ke hanganaki leʻo. (Māt. 24:42; 28:19, 20) Naʻá ne toe ekinaki kiate kinautolu ke nau feinga tōtōivi, peá ne fakalototoʻaʻi kinautolu ke ʻoua te nau foʻi. (Luke 13:24) Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻu ki hono kau muimuí ke nau feʻofaʻaki, nofoʻaki fāʻūtaha, pea tauhi ʻene ngaahi fekaú. (Sione 15:10, 12, 13) Ko e akonaki ko iá ʻoku kei ʻaonga tatau pē ʻi he ʻahó ni ʻo hangē ko ia ko e taimi ʻo Sīsuú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku kau ki he moʻoní ʻokú ne fanongo ki hoku leʻó.” (Sione 18:37) ʻOku tau fakahaaʻi ʻoku tau fanongo ki hono leʻó ʻi heʻetau “hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei.” (Kol. 3:13; Luke 17:3, 4) ʻOku tau toe fakahaaʻi ʻoku tau fanongo ki hono leʻó ʻi heʻetau malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo leleí “ʻi he taimi faingamālie mo e taimi faingataʻa.”—2 Tīm. 4:2. w19.03 10 ¶9-10