LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es20 p. 92-104
  • ʻAokosi

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻAokosi
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Tokonaki, ʻAokosi 1
  • Sāpate, ʻAokosi 2
  • Mōnite, ʻAokosi 3
  • Tūsite, ʻAokosi 4
  • Pulelulu, ʻAokosi 5
  • Tuʻapulelulu, ʻAokosi 6
  • Falaite, ʻAokosi 7
  • Tokonaki, ʻAokosi 8
  • Sāpate, ʻAokosi 9
  • Mōnite, ʻAokosi 10
  • Tūsite, ʻAokosi 11
  • Pulelulu, ʻAokosi 12
  • Tuʻapulelulu, ʻAokosi 13
  • Falaite, ʻAokosi 14
  • Tokonaki, ʻAokosi 15
  • Sāpate, ʻAokosi 16
  • Mōnite, ʻAokosi 17
  • Tūsite, ʻAokosi 18
  • Pulelulu, ʻAokosi 19
  • Tuʻapulelulu, ʻAokosi 20
  • Falaite, ʻAokosi 21
  • Tokonaki, ʻAokosi 22
  • Sāpate, ʻAokosi 23
  • Mōnite, ʻAokosi 24
  • Tūsite, ʻAokosi 25
  • Pulelulu, ʻAokosi 26
  • Tuʻapulelulu, ʻAokosi 27
  • Falaite, ʻAokosi 28
  • Tokonaki, ʻAokosi 29
  • Sāpate, ʻAokosi 30
  • Mōnite, ʻAokosi 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2020
es20 p. 92-104

ʻAokosi

Tokonaki, ʻAokosi 1

Ko e ʻOtuá ʻokú ne fakahaaʻi lelei mai ʻene ʻofa ʻaʻaná kiate kitautolu ʻi he foungá ni: Naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu.—Loma 5:8.

ʻI he ngaahi fakatahá ʻoku fakamanatu hokohoko maʻu mai ai kiate kitautolu ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū maʻa kitautolú. ʻI he houngaʻia lahi, ʻoku tau feinga ke faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki ʻetau founga moʻuí ʻi he ʻaho taki taha. (2 Kol. 5:14, 15) Tānaki atu ki aí, ʻoku ueʻi kitautolu ʻe hotau lotó ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi hono tokonaki mai ʻa e huhuʻí. Ko e founga ʻe taha ʻoku lava ke tau fakahīkihikiʻi ai iá ko hono fai ʻa e ngaahi tali loto-moʻoni ʻi heʻetau fakatahá. ʻOku lava ke tau fakahāhā ʻa e lahi ʻetau ʻofa kia Sihova mo hono ʻAló ʻaki ʻa e loto-lelei ke fai ha ngaahi feilaulau maʻanaua. Kuo pau ke tau faʻa fai ʻa e ngaahi feilaulau kehekehe ke maʻu ʻetau ngaahi fakatahá. Ko e ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi ʻoku fakahoko ʻenau fakatahá ʻi he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho ngāue ʻi he taimi ʻoku tau helaʻia nai aí. Ko ha fakataha ʻe taha ʻi he fakaʻosinga uiké ʻi he taimi ʻoku mālōlō ai ʻa e kakai kehé. ʻOku fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá neongo ʻoku tau helaʻia? ʻAupito! Neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe Sihova pea fakamahuʻingaʻi ʻetau feinga kotoa ke maʻu ʻa e fakatahá.—Mk. 12:41-44. w19.01 29 ¶12-13

Sāpate, ʻAokosi 2

ʻI hono fakatokangaʻi atu ʻe he ʻEikí ʻa e uitoú, naʻá ne fakaʻofaʻia.—Luke 7:13.

Naʻe hokosia tonu ʻe Sīsū ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e kakaí. Ko e fakatātaá, ngalingali naʻe tupu hake ʻa Sīsū ʻi ha fāmili masiva. ʻI he ngāue fakataha mo ʻene tamai ohí, ʻa Siosifa, naʻe ako ʻe Sīsū ʻa e founga ke fai ai ʻa e ngāue lahi fakasino. (Māt. 13:55; Mk. 6:3) ʻOku hā ngali naʻe mate ʻa Siosifa ʻi ha taimi ki muʻa ʻi he ngata ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú. Ko ia kuo pau pē naʻe ongoʻi ʻe Sīsū ʻa e mamahi ʻo e mole ha taha ʻofeina ʻi he maté. Pea naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻo e nofo ʻi ha fāmili ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau fakalotu kehekehe. (Sione 7:5) Ko e ngaahi tuʻunga ko iá mo e ngaahi tuʻunga kehe naʻá ne tokoniʻi ʻa Sīsū ke ne mahinoʻi ʻa e ngaahi pole mo e ongoʻi ʻa e kakai anga-mahení. Ko e tokanga ʻa Sīsuú naʻe tautefito ʻene hā mahinó ʻi he taimi naʻá ne fai ai ʻa e ngaahi maná. Naʻe ʻikai ke fai fakafatongia pē ʻe Sīsū ʻa e ngaahi maná. Naʻe ‘ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻia’ ʻi he faʻahinga ko ia naʻe faingataʻaʻiá. (Māt. 20:29-34; Mk. 1:40-42) Naʻe kaungāongoʻi ʻa Sīsū mo e kakaí peá ne loto ke tokoniʻi kinautolu.—Mk. 7:32-35; Luke 7:12-15. w19.03 16 ¶10-11

Mōnite, ʻAokosi 3

Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki.​—Kol. 3:13.

ʻI he pō fakaʻosi ʻo Sīsū ʻi heʻene moʻui ʻi he māmaní, sioloto atu ki he ongoʻi loto-mafasia ʻa Sīsuú. Te ne nofoʻaki faitōnunga haohaoa ʻo aʻu ki he maté? Ko e moʻui ʻa e kakai ʻe laui piliona naʻe makatuʻunga ia ʻiate ia. (Loma 5:18, 19) Ko e mahuʻinga angé, ko e ongoongo ʻene Tamaí naʻe kaunga ki ai. (Siope 2:4) Lolotonga leva ʻene kai fakaʻosi mo hono ngaahi kaumeʻa ofi tahá, ʻa e kau ʻapositoló, ko ʻenau fetalanoaʻakí naʻe iku atu ki ha “fakakikihi lahi” pe “ko hai ʻa e taha ʻo kinautolu naʻe pehē ko e lahi tahá.” Ko e meʻa fakaofó, naʻe ʻikai ke ʻita ʻa Sīsū. ʻI hono kehé, naʻá ne fakafeangai anga-vaivai. ʻI he anga-ʻofa, kae tuʻu maʻu, naʻe toe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga naʻe totonu ke nau maʻú. Pea naʻá ne fakaongoongoleleiʻi leva ʻa hono ngaahi kaumeʻá ʻi heʻenau pipiki mateaki kiate iá. (Luke 22:24-28; Sione 13:1-5, 12-15) ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū pea nofoʻaki anga-malū neongo ʻa e loto-mafasiá kapau te tau manatuʻi ko kitautolu kotoa ʻoku tau leaʻaki mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe fakatupu ʻita ki he niʻihi kehé. (Pal. 12:18; Sēm. 3:2, 5) Pea feinga ke lave ki he lelei ʻokú ke sio ki ai ʻi he niʻihi kehé.—ʻEf. 4:29. w19.02 11-12 ¶16-17

Tūsite, ʻAokosi 4

Ko Sihova . . . kuó ne fokotuʻu maʻu ʻa hono taloní ki he fakamaau totonú.—Saame 9:7.

Ko e fakatātaá, naʻe fakangatangata ʻe he Laó ʻa e malava ke tukuakiʻi loi ha taha ki ha faihia. Ko e tokotaha ne tukuakiʻí naʻá ne maʻu ha totonu ke ʻilo pe ko hai naʻá ne tukuakiʻi iá. (Teu. 19:16-19; 25:1) Pea ki muʻa ke fakahalaiaʻi iá, naʻe fiemaʻu ki ha fakamoʻoni ʻe toko ua pe lahi ange ke nau ʻoatu ʻa e fakamoʻoní. (Teu. 17:6; 19:15) Kae fēfē ha ʻIsileli naʻá ne fai ha hia pea ko e toko taha pē naʻe sio ki aí? Heʻikai lava ke pehē te ne hao mei heʻene faihalá. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻá ne faí. ʻI he fāmilí, naʻe ʻoange ki he ngaahi tamaí ʻa e mafai, ka ko e mafai ko iá ʻoku fakangatangata. ʻIo, ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoá; ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa taʻetotonu. ʻOkú ne fakapaleʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau pouaki mateaki ʻene ngaahi tuʻungá, ka ʻokú ne tauteaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāuehalaʻaki honau mafaí. (2 Sām. 22:21-23; ʻIsi. 9:9, 10) ʻOku tōʻonga fulikivanu nai ʻa e niʻihi pea hā ngali ʻoku nau hao ʻo ʻikai tauteaʻi, ka ʻi he fakapapauʻi ʻe Sihova ʻa e taimi totonú, te ne fakamāuʻi kinautolu. (Pal. 28:13) Pea kapau ʻoku ʻikai te nau fakatomala, ʻoku vavé ni ke nau ʻiloʻi “ko ha meʻa fakamanavahē ia ke tō ki he nima ʻo e ʻOtua moʻuí.”—Hep. 10:30, 31. w19.02 23-24 ¶20-21

Pulelulu, ʻAokosi 5

Kuo teʻeki ai ʻaupito ke toe hoko mai ha palōfita ʻi ʻIsileli naʻe hangē ko Mōsesé, ʻa ia naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova mata ki he mata.​—Teu. 34:10.

Naʻe hanga moʻoni ʻa Mōsese kia Sihova ki ha tataki. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú “naʻá ne hanganaki tuʻu maʻu ʻi heʻene sio atu ko ia ki he Tokotaha ʻa ia ʻoku taʻehāmaí.” (Hep. 11:24-27) Siʻi hifo ʻi he māhina ʻe ua mei he mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, pea ki muʻa ke aʻu ʻo nau tūʻuta ʻi Moʻunga Sainaí, naʻe hoko ai ha meʻa mafatukituki. Naʻe kamata ke lāunga ʻa e kakaí koeʻuhí naʻe ʻikai ke ʻi ai ha vai. Naʻe kamata ke nau muhumuhu fekauʻaki mo Mōsese mo nau ʻita lahi pea naʻe “tangi ʻa Mōsese kia Sihova: ‘Ko e hā te u fai ki he kakaí ni? ʻOku toetoe siʻi pē pea nau tolomakaʻi au!’” (ʻEki. 17:4) Naʻe ʻoange ʻe Sihova ha fakahinohino māʻalaʻala kia Mōsese. Naʻe tala ange ʻe Sihova ke ne toʻo ʻa hono tokotokó ʻo taaʻi ʻaki ʻa e maka ʻi Hōlepí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe fai pehē ʻa Mōsese ʻi he ʻao ʻo e kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí.” Naʻe haʻu leva mei he maká ha vai, ʻo maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e vai lahi ke nau inu, pea naʻe fakaleleiʻi ai ʻa e palopalemá.—ʻEki. 17:5, 6. w18.07 13 ¶4-5

Tuʻapulelulu, ʻAokosi 6

Ko e ʻofá ʻoku langa hake.​—1 Kol. 8:1.

ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻangá ke langa hake ai kitautolu ʻaki ʻene ʻofá. ʻI heʻetau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofa kia Sihová. ʻOku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke tokoniʻi hotau fanga tokouá ke nau ʻilo ʻoku nau mahuʻinga pea ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinautolu. (1 Sio. 4:19-21) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku mou lolotonga faí.” (1 Tes. 5:11) ʻOku ʻikai ko e kau mātuʻá pē ʻoku lava ke nau fai ení. Ko kitautolu taki taha ʻoku lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsū ʻaki hono fakafiemālieʻi ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Loma 15:1, 2) Ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau tofanga ʻi he loto-mafasia pe loto-moʻua lahí ʻe fiemaʻu nai kiate kinautolu ha tokoni fakapalōfesinale mo ha faitoʻo. (Luke 5:31) Ko e kau mātuʻá mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau ʻiloʻi neongo ʻoku ʻikai ko ha kau toketā kinautolu kuo akoʻi, ko e tokoni mo e fakafiemālie ʻoku lava ke nau ʻoatú ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Ko e faʻahinga kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku lava ke nau “lea fakanonga ki he faʻahinga ʻoku loto-mafasiá, poupou ki he kau vaivaí, mou kātaki ʻi he feangainga mo e tokotaha kotoa.”—1 Tes. 5:14. w18.09 14 ¶10-11

Falaite, ʻAokosi 7

ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá.—ʻAi. 41:10.

ʻOku tau fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sihová ʻaki ʻetau feinga ke ʻiloʻi lelei ange ia. Pea ko e founga pē taha ʻe lava ke tau ʻiloʻi moʻoni ai ʻa e ʻOtuá ko hono lau fakalelei ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto leva ki he meʻa ʻoku tau laú. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ha lēkooti alafalalaʻanga ʻo e founga naʻe maluʻi ai ʻe Sihova ʻene kakai ʻi he kuohilí. ʻOku ʻomai ʻe he lēkooti ko iá ʻa e falala pau kiate kitautolu te ne tokangaʻi kitautolu he taimí ni. Fakakaukau ki he lea fakaefakatātā fakaʻofoʻofa ʻoku ngāueʻaki ʻe ʻAisea ke ne fakahaaʻiʻaki ʻa e founga ʻoku maluʻi ai kitautolu ʻe Sihová. ʻOkú ne fakahoa ʻa Sihova ki ha tauhi-sipi pea ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ki ha fanga lami. ʻOku pehē ʻe ʻAisea fekauʻaki mo Sihova: “Te ne tānaki fakataha ʻa e fanga lamí ʻaki hono nimá, pea te ne fua kinautolu ʻi hono fatafatá.” (ʻAi. 40:11) ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e ʻiate kitautolu ʻa e nima mālohi ʻo Sihová, ʻoku tau ongoʻi malu mo nonga. Ke tokoniʻi koe ke ke nofoʻaki nonga neongo ʻa e ngaahi palopalema ʻokú ke fehangahangai mo iá. Fakalaulauloto ki he ngaahi lea fakatupu tuipau ko ia ʻoku lave ki ai ʻa e konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻE fakaivimālohiʻi ai koe ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi pole ʻoku hanga mei muʻá. w19.01 7 ¶17-18

Tokonaki, ʻAokosi 8

Ke fai ho finangaló, ʻe hoku ʻOtua, ko hoku mamaná ia.—Saame 40:8.

ʻOku ʻi ai haʻo ngaahi taumuʻa ʻokú ke feinga ke aʻusia? Mahalo pē ʻokú ke fokotuʻu ha taumuʻa ke lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú pe fakaleleiʻi hoʻo ngaahi tali pe konga ʻi he ngaahi fakatahá. Pe mahalo ʻokú ke feinga ke ngāueʻaki ola lelei ange ʻa e Tohi Tapú ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku fēfē hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo fakatokangaʻi ʻokú ke fai ha fakalakalaka pe tala atu ʻe he niʻihi kehé ʻokú ke fai pehē? Mahalo ʻokú ke ongoʻi fiefia ʻaupito, pea ʻoku totonu pē ia! Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku loto ʻa Sihova ke ke faí, hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú. (Pal. 27:11) ʻI he taimi ʻokú ke tokangataha ai ki hoʻo ngāue kia Sihová, ʻokú ke fai ai ʻa e ngāue te ne ʻai koe ke ke fiefia pea ʻai hoʻo moʻuí ke mohu taumuʻa. Naʻe faleʻi ʻe Paula: “Mou tuʻu maʻu, taʻengaue, ʻo mou femoʻuekina ai pē ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻi hoʻomou ʻiloʻi ko hoʻomou fakaongosiá ʻoku ʻikai ko e koto laufānō.” (1 Kol. 15:58) Ka ʻi he taimi ʻoku tokangataha ai ʻa e kakaí ki he ngaahi taumuʻa ʻi he māmani ko ení, hangē ko e fakatupu paʻangá pe hoko ʻo ongoongoá, ʻoku ʻikai ke nau fiefia moʻoni. Neongo kapau ʻoku nau lavameʻa, ʻoku nau faʻa ongoʻi ko e koto ngeʻesi pē.—Luke 9:25. w18.12 22 ¶12-13

Sāpate, ʻAokosi 9

Ko e kau māʻoniʻoní te nau maʻu ʻa e māmaní.—Saame 37:29.

Naʻe lave ʻa Tēvita ki ha taimi ʻa ia ʻe talangofua ai ʻa e kakai kotoa ʻi he māmaní ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. (2 Pita 3:13) Ko e kikite ʻi he ʻAisea 65:22 ʻoku pehē ai: “Ko e ngaahi ʻaho ʻo hoku kakaí ʻe hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo ha fuʻu ʻakau.” ʻOku fakahaaʻi heni ko e kakai ʻoku nau tauhi kia Sihova ʻi heʻene māmani foʻoú te nau moʻui ʻi ha laui afeʻi taʻu. Fakatatau ki he Fakahā 21:1-4, ʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá “ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate.” Naʻe fakamoleki ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e monū ke moʻui taʻengata ʻi he Palataisí, ka ko e māmaní ʻe toe hoko ia ko ha palataisi. Hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá, te ne tāpuakiʻi ʻa e kakai ʻi he māmaní. Naʻe pehē ʻe Tēvita ko e anga-vaivaí mo e kau māʻoniʻoní te nau maʻu ʻa e fonuá pea nofo ai ʻo taʻengata. (Saame 37:11) Pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he kikite ʻi he tohi ʻAiseá ke tau fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻa ia te tau fiefia ai ʻi he moʻui ʻi ha palataisi fakaʻofoʻofa ʻi he māmaní. (ʻAi. 11:6-9; 35:5-10; 65:21-23) ʻE hoko ia ʻafē? ʻI he taimi ʻe fakahoko ai ʻa e talaʻofa ʻa Sīsū ki he tokotaha faihiá. (Luke 23:43) ʻE lava ke ke ʻi he Palataisi ko iá. w18.12 7 ¶22-23

Mōnite, ʻAokosi 10

Hiliō ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻokú ke maluʻí, maluʻi ho lotó.​—Pal. 4:23.

ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he ngaahi fakakaukau fakamāmaní? ʻIkai, ʻe uesia kitautolu ʻe ha ngaahi fakakaukau fakamāmani koeʻuhí heʻikai moʻoni lava ke tau mavahe mei he māmaní. (1 Kol. 5:9, 10) Naʻa mo e taimi ʻoku tau malanga aí, te tau fanongo ki hono fakahāhā ʻe he kakaí ʻenau ngaahi fakakaukau halá mo e tui ʻoku halá. Kae lolotonga heʻikai lava ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he ngaahi fakakaukau halá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau hanganaki fakakaukau fekauʻaki mo ia pe tali ia. ʻI he hangē ko Sīsuú, ʻoku totonu ke tau fakavave ke siʻaki ha ngaahi fakakaukau pē ʻe saiʻia ʻa Sētane ke tau maʻu. Pea ʻe lava ke tau maluʻi kitautolu ʻi he fakaʻehiʻehi mei hano uesia ʻikai fiemaʻu ʻe he fakakaukau ʻa e māmaní. Ko e fakatātaá, ʻoku totonu ke tau fili fakalelei ʻa hotau kaungāmeʻá. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú kapau te tau hoko ʻo kaumeʻa ofi mo e kakai ʻoku ʻikai te nau lotu kia Sihová, te tau kamata ke fakakaukau ʻi he anga ʻo ʻenau fakakaukaú. (Pal. 13:20; 1 Kol. 15:12, 32, 33) ʻI heʻetau siʻaki ʻa e fakafiefia ʻoku pouaki ai ʻa e fakakaukau ki he ʻevalūsioó, fakamālohí, pe ʻulungaanga taʻetāú, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei hono fakakonahi hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku “fakafepaki ki he ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá.”—2 Kol. 10:5. w18.11 21 ¶16-17

Tūsite, ʻAokosi 11

Te u ʻaʻeva ʻi hoʻo moʻoní.​—Saame 86:11.

Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakapapauʻi lahi ange ai ke hanganaki ʻaʻeva ʻi he moʻoní? Ko e founga ʻe taha ko e akoʻi ʻa e moʻoni Fakatohitapú ki he niʻihi kehé ʻi he lahi taha ʻo hoʻo malavá. ʻOku fakahoa ʻa e Tohi Tapú ki ha heletā. Hangē pē ko e hanganaki piki maʻu ha sōtia lelei ki heʻene heletaá, ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki piki ke maʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. (ʻEf. 6:17) ʻOku lava ke tau hoko kotoa ko e kau faiako lelei ange, ʻi hono “tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní.” (2 Tīm. 2:15) ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau hoko ai ʻo ʻilo mo ʻofa ʻo toe lahi ange ʻi he moʻoní. Pea ʻoku tau hoko ʻo fakapapauʻi lahi ange ai ke hanganaki ʻaʻeva ʻi he moʻoní. Ko e moʻoní ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia meia Sihova. ʻOkú ne ʻai ke tau malava ʻo maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ʻetau Tamai fakahēvaní. Ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻoku lava ke tau maʻú. Kuo ʻosi akoʻi lahi kitautolu ʻe Sihova, ka ko e kamataʻangá pē ia! ʻOkú ne talaʻofa mai te ne hanganaki akoʻi kitautolu ʻo taʻengata. Ko ia, koloaʻaki ʻa e moʻoní ʻo hangē ko haʻo koloaʻaki ha mataʻitofe mahuʻingá. Hokohoko atu hono “fakatau mai ʻa e moʻoní pea ʻoua ʻaupito naʻa fakatau atu ia.”—Pal. 23:23. w18.11 8 ¶2; 12 ¶15-17

Pulelulu, ʻAokosi 12

Ko Noa, ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní.—2 Pita 2:5.

Ki muʻa ke hoko mai ʻa e Lōmakí, ko e pōpoaki ʻa Noa ki he kakaí kuo pau pē naʻe kau ai ha fakatokanga fekauʻaki mo e fakaʻauha ka hoko maí. Koeʻuhí naʻe pehē ʻe Sīsū: “Hangē ko e ngaahi ʻaho ko ia ki muʻa ʻi he Lōmakí, ko e kakaí naʻa nau kai mo inu, mali ʻa e kakai tangatá pea foaki atu ʻa e kakai fefiné ʻi he mali, kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho naʻe hū ai ʻa Noa ki he ʻaʻaké, pea naʻe ʻikai te nau tokanga kae ʻoua kuo hoko mai ʻa e Lōmakí ʻo tafiʻi kotoa atu kinautolu, ʻe pehē pē ʻa e ʻi heni ʻa e Foha ʻo e tangatá.” (Māt. 24:38, 39) Neongo ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻa nau tukunoaʻi ʻa Noa, naʻá ne malangaʻi faitōnunga ʻa e pōpoaki fakaefakatokanga naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate iá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau malangaʻi ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻangá ke ʻoatu ki he kakaí ha faingamālie ke nau ʻilo fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kahaʻú. ʻI he hangē ko Sihová, ʻoku tau loto moʻoni ke tokanga ʻa e kakaí ki he pōpoakí pea nau “moʻui atu ai pē.” (ʻIsi. 18:23) ʻI heʻetau malanga mei he fale ki he falé pea ʻi he ngaahi feituʻu kakaí, ʻoku tau fakatokanga ai ki he kakai tokolahi taha ʻoku ala lavá ʻe hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko ení.—ʻIsi. 3:18, 19; Tan. 2:44; Fkh. 14:6, 7. w18.05 19 ¶8-9

Tuʻapulelulu, ʻAokosi 13

Ko e tokotaha ʻoku fakamoʻoni faitōnungá te ne tala ʻa e moʻoní.​—Pal. 12:17.

Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻoku tapui ʻetau ngāué ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí pea ʻoku puke koe ʻe he kau maʻu mafaí ʻo ʻeke atu ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ho fanga tokouá? Te ke tala kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke ʻiló? Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ʻi hono fakafehuʻi ʻe ha kōvana Loma? Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku ʻi ai “ha taimi ke fakalongolongo mo ha taimi ke lea,” pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai te ne leaʻaki ha meʻa! (Tml. 3:1, 7; Māt. 27:11-14) Kapau ʻoku tau ʻi ha tuʻunga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapotopoto mo olopoto koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa hotau fanga tokouá. (Pal. 10:19; 11:12) Fēfē kapau kuo fai ʻe ha tokotaha ʻi he fakatahaʻangá ha angahala mamafa pea ʻokú ke ʻilo ki ai? “Tala ʻa e moʻoní.” ʻOkú ke maʻu ʻa e fatongia ke tala ki he kau mātuʻá ʻa e moʻoní kotoa. ʻOku maʻu ʻe he kau mātuʻá ʻa e totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá koeʻuhi ke nau lava ʻo maʻu ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ʻa e tokotahá ke ne fakaleleiʻi ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová.—Sēm. 5:14, 15. w18.10 10 ¶17-18

Falaite, ʻAokosi 14

Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki.—1 Tes. 5:11.

ʻE lava fēfē ke tau langa hake ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻofa? Ko e founga ʻe tahá ko e hoko ko ha tokotaha fanongo lelei. (Sēm. 1:19) ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi heʻetau fanongo fakataha mo e kaungāongoʻí. ʻEke ha ngaahi fehuʻi anga-ʻofa ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ho tokouá. Te ne ʻiloʻi ʻokú ke tokanga moʻoni ange, mei he meʻa ʻoku hā atu ʻi ho matá. Lolotonga ʻene talanoá, anga-kātaki pea tuku ke ne fakamatala ʻo ʻikai fakahohaʻasi ia. ʻI he hoko ko ha tokotaha fanongo leleí, ʻe lava ke ke mahinoʻi lelei ange ia pea ʻe lava ke tokoniʻi ai ia ke ne falala kiate koe. ʻE faingofua ange leva ke ne fanongo ki he meʻa ʻokú ke leaʻakí ʻi hoʻo feinga ke tokoniʻi iá. ʻI hoʻo tokanga moʻoni ki he niʻihi kehé, ʻe lava ke ke hoko ai ʻo mātuʻaki fakafiemālie kiate kinautolu. w18.09 14 ¶10; 15 ¶13

Tokonaki, ʻAokosi 15

Fakatau mai ʻa e moʻoní.—Pal. 23:23.

ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ki ha tokotaha ke ne fanongo ai ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá, lau ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi Fakatohitapú, ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, teuteu ki heʻetau ngaahi fakatahá, pea maʻu ia. Ke fai kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e taimi naʻe mei lava ke tau ngāueʻaki ki he ngaahi meʻa kehe, ʻoku ʻikai loko mahuʻingá. (ʻEf. 5:15, 16, fakamatala ʻi lalo.) Ko e hā ʻa e lahi ʻo e taimi ʻoku fiemaʻu ki hono ako ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu tefitó? ʻOku kehekehe eni ki he tokotaha taki taha. ʻOku ʻikai ha fakangatangata ki he meʻa ʻoku lava ke tau ako fekauʻaki mo e poto ʻo Sihová, ko ʻene ngaahi foungá, mo e ngaahi meʻa kuó ne faí. (Loma 11:33) Ko e ʻuluaki ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo naʻe fakahoa ai ʻa e moʻoní “ki ha kiʻi matalaʻiʻakau” pea pehē ai: “ʻOua ʻe fiemālie ʻi he matala pē ʻe taha ʻo e moʻoní. Kapau naʻe feʻunga pē ʻa e tahá, heʻikai ke toe ʻomai ʻo lahi ange. Hokohoko atu hono tānaki maí, fekumi ki he lahi ange.” Neongo kapau te tau moʻui taʻengata, ʻe kei ʻi ai maʻu pē ʻa e meʻa lahi ange ke ako fekauʻaki mo Sihova. Neongo ia, ʻoku mahuʻinga ʻi he ʻahó ni ke tau ngāueʻaki ʻa e taimi ʻoku tau maʻú ke ako ai ʻa e meʻa lahi taha te tau malavá. w18.11 4 ¶7

Sāpate, ʻAokosi 16

Ngaahi husepāniti, hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi uaifí.—ʻEf. 5:25.

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú kuo pau ki he ngaahi husepānití ke nau hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi mo mahinoʻi ʻa honau uaifí. (1 Pita 3:7; fakamatala ʻi lalo.) Ko ha husepāniti ʻokú ne maʻu ʻa e mahinó ʻokú ne ʻiloʻi neongo ʻokú ne kehe mei hono uaifí ʻi he ngaahi founga lahi, ʻoku ʻikai te ne lelei ange ʻiate ia. (Sēn. 2:18) ʻOkú ne fakaʻatuʻi ʻa ʻene ongoʻí pea fakafeangai kiate ia ʻaki ʻa e fakangeingeia mo e fakalāngilangi. Ko ha husepāniti ʻokú ne fakaʻatuʻi ʻa e ongoʻi ʻa hono uaifí ʻoku ʻikai ʻaupito te ne fakamalinga mo e kakai fefine kehé pe fakahāhā ha mahuʻingaʻia taʻetotonu ʻiate kinautolu, fakahangatonu, ʻi he mītia fakasōsialé, pe ʻi he ʻInitanetí. (Siope 31:1) ʻOku ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa e mītia fakasōsialé ke fakamalinga ai, pea ʻoku ʻikai te ne sio ʻi he ngaahi uepisaiti ʻoku ʻikai leleí. ʻIo, ʻokú ne hanganaki mateaki ki hono uaifí koeʻuhi ʻokú ne ʻofa ʻiate ia pea koeʻuhi ʻokú ne ʻofa kia Sihova pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví.—Saame 19:14; 97:10. w18.09 29 ¶3-4

Mōnite, ʻAokosi 17

Ko e tokotaha ʻokú ne ʻai ia ko ha tokotaha siʻi ange ʻi he kotoa ʻo kimoutolú ko e tokotaha ia ʻoku lahí.—Luke 9:48.

Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá? Ko e ʻuhinga ʻe taha, ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻoku fiemaʻu ke tau anga-fakatōkilalo. ʻI he ‘ngaahi ʻaho fakaʻosi’ ko ení, ʻoku faingataʻa ke hanganaki anga-fakatōkilalo, koeʻuhí ko e kakai tokolahi takatakai ʻiate kitautolú ʻoku nau “ʻofa kiate kinautolu pē, ko e kau ʻofa ki he paʻangá, loto-mahikihiki, hīkisia,” pea “ʻikai maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá.” (2 Tīm. 3:1-3) ʻI he hoko ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku kovi ʻa e faʻahinga ʻulungaanga ko ení, ka ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻonga pehení ʻoku nau hā ngali lavameʻa nai mo fiefia moʻoni ʻi he moʻuí. (Saame 37:1; 73:3) ʻE aʻu nai ʻo tau fifili: ‘ʻOku tuha moʻoni mo e feingá ʻa hono fakamuʻomuʻa ʻa e fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻakú? ʻE kei fakaʻapaʻapaʻi au ʻe he kakaí kapau te u anga-fakatōkilalo?’ Kapau ʻoku tau fakaʻatā ke tākiekina kitautolu ʻe he fakakaukau siokita ʻa e māmaní, ʻe lava ke tau maumauʻi ai hotau vahaʻangatae lelei mo hotau fanga tokouá pea ʻai ai ke faingataʻa ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ko e kau Kalisitiane kitautolu. Ka ʻi heʻetau ako ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau sevāniti anga-fakatōkilalo ʻa e ʻOtuá pea faʻifaʻitaki kiate kinautolú, te tau maʻu ʻa e ngaahi ola lelei. w18.09 3 ¶1

Tūsite, ʻAokosi 18

ʻOku ʻi ai . . . ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú.—Ngā. 20:35.

Naʻe ʻi ai ha taimi ʻa ia naʻe toko taha fakaʻaufuli ai ʻa Sihova. Naʻá ne fili leva ke foaki ʻa e meʻaʻofa ko e moʻuí ki ha ngaahi meʻamoʻui ʻatamaiʻia ʻi hēvani pea ʻi he māmaní. “Ko e ʻOtua fiefiá,” ʻa Sihova, ʻokú ne saiʻia ke foaki ʻa e ngaahi meʻa lelei. (1 Tīm. 1:11; Sēm. 1:17) Pea koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau fiefia mo kitautolu foki, ʻokú ne akoʻi kitautolu ke tau nima-homo. (Loma 1:20) Naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá ʻi hono ʻīmisí. (Sēn. 1:27) ʻOku ʻuhinga ení naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova fakataha mo e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne maʻú. Ke fiefia moʻoni pea maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku fiemaʻu ke tau mahuʻingaʻia ʻi he kakai kehé pea hoko ko e kau foaki nima-homo. (Fil. 2:3, 4; Sēm. 1:5) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe ngaohi kitautolu ʻe Sihová ke tau pehē. Neongo ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova pea hoko foki ʻo nima-homo. ʻOku loto ʻa Sihova ki heʻene meʻa fakatupú ke faʻifaʻitaki kiate ia, ʻoku ʻai ai ia ke ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau nima-homó aí.—ʻEf. 5:1. w18.08 18-19 ¶1-2, 4

Pulelulu, ʻAokosi 19

ʻOku fanongo ʻeku fanga sipí ki hoku leʻó.—Sione 10:27.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku nau fanongo kia Sīsuú ʻi he ʻikai ngata pē ʻenau tokanga ki heʻene ngaahi leá kae toe fai ki ai. ʻOku ʻikai fakaleluʻi kinautolu ʻe he “ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí.” (Luke 21:34) ʻI hono kehé, ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻi he moʻuí ʻa e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sīsuú, naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá. Neongo ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻoku nofoʻaki faitōnunga hotau fanga tokouá kia Sihova, tatau ai pē pe ko e hā ha faingataʻa. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ʻoku tau fanongo kia Sīsū ʻaki ʻa e ngāue fakataha mo e faʻahinga ko ia kuó ne fakanofo ke nau takimuʻa ʻi hotau lotolotongá. (Hep. 13:7, 17) Kuo fai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi feʻunuʻaki lahi ʻi he ngaahi taʻu ki muí ni maí, kau ai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi meʻangāue mo e founga foʻou ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, ko e sīpinga ʻo ʻetau fakataha ʻi he lolotonga e uiké, mo e founga ʻetau langa, fakaleleiʻi mo tauhi hotau Fale Fakatahaʻangá. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he tataki anga-ʻofa mo fakakaukauʻi lelei ko iá! ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feinga ke muimui ʻi he ngaahi fakahinohino taimi totonu ʻa e kautahá. w19.03 10-11 ¶11-12

Tuʻapulelulu, ʻAokosi 20

ʻOku totonu ke ʻoua te tau kei . . . fepālekina holo . . . fakafou ʻi he olopoto ʻa e tangatá.—ʻEf. 4:14.

Heʻikai ʻaupito lava ke tau falala ki ha talanoa ʻoku moʻoni fakakonga pē! ʻOku lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko ki he kau ʻIsileli naʻa nau nofo ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e Vaitafe Sioataní ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosiuá. (Sios. 22:9-34) Naʻa nau fanongo naʻe langa ʻe he kau ʻIsileli ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo Sioataní ha fuʻu ʻōlita. Ko e konga ko ia ʻo e talanoá naʻe moʻoni, ka naʻe ʻikai ko e talanoa kakató ia. Pea naʻe ʻai ai ke fakakaukau ʻa e kau ʻIsileli ʻi he tafaʻaki fakahihifó kuo angatuʻu kia Sihova ʻa honau fanga tokouá. (Sios. 22:9-12) Ka ki muʻa ke nau ʻohofí, naʻe fekauʻi atu ʻe he kau ʻIsileli mei he tafaʻaki fakahihifó ha kau tangata ke vakaiʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. Ko e hā naʻe ʻilo ʻe he kau tangatá? Naʻe ʻikai ke langa ʻa e ʻōlitá ke fai ai ha ngaahi feilaulau ki he ngaahi ʻotua loí. Ne nau langa ia ko ha fakamanatu ke ʻiloʻi ai ʻe he tokotaha kotoa ʻoku nau lotu kia Sihova. Kuo pau pē naʻe fiefia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he ʻikai te nau faitau mo honau fanga tokouá, ka nau vaheʻi ʻa e taimi ke maʻu ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻá. w18.08 5 ¶9-10

Falaite, ʻAokosi 21

Tuku ki he tokotaha ʻokú ne fakakaukau ʻokú ne tuʻú ke ne tokanga telia naʻá ne tō.—1 Kol. 10:12.

Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Paulá, naʻa mo e faʻahinga ʻoku lotu kia Sihová ʻe lava ke nau kau ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví. ʻE aʻu nai ʻo nau fakakaukau ʻoku kei hōifua pē ʻa Sihova kiate kinautolu. Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga maʻu pē ko e loto ha tokotaha ke hoko ko ha kaumeʻa ʻo Sihova pe taukaveʻi ʻokú ne mateakí ʻoku hōifua moʻoni mai ʻa Sihova kiate ia. (1 Kol. 10:1-5) ʻI he ʻikai ke ʻalu vave hifo ʻa Mōsese mei Sainai hangē ko ia naʻe ʻamanekina ʻe he kau ʻIsilelí, naʻa nau hoko ai ʻo hohaʻa. Kapau ʻoku ʻikai ke hoko vave mai ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení hangē ko ia ʻoku tau ʻamanekiná, ko kitautolu foki te tau ongoʻi hohaʻa nai ai. ʻE kamata nai ke tau fakakaukau ko e kahaʻu fisifisimuʻa ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihová ʻoku fuʻu mamaʻo pe ʻoku faingataʻa ke ala tui ki ai, pea tau kamata nai ai ke tokangataha ki he meʻa ʻoku tau fiemaʻú kae ʻikai ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová. Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau mavahe māmālie meia Sihova pea fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke tau sioloto atu te tau faí. w18.07 21 ¶17-18

Tokonaki, ʻAokosi 22

Te u fai foki ki he meʻa ko eni ʻokú ke kolé, koeʻuhí kuó ke maʻu ʻa ʻeku hōifuá pea ʻoku ou ʻiloʻi ho hingoá.—ʻEki. 33:17.

ʻOku lava foki ke ʻiloʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe Sihova. Ka ko e hā kuo pau ke tau fai ke hoko ai ko e kaumeʻa ʻo Sihová? Kuo pau ke tau ʻofa kiate ia pea fakatapui ʻetau moʻuí kiate ia. (1 Kol. 8:3) Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ʻetau kaumeʻa mahuʻinga mo ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻI he hangē ko e muʻaki kau Kalisitiane ʻi Kalētiá, kuo pau ke tuku ʻetau pōpula ki he “ngaahi meʻa tefito ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku vaivai mo masivá,” ʻo kau ai ʻa e lavameʻa mo e ongoongoa ʻokú ne tuʻuaki maí. (Kal. 4:9) Ko e kau Kalisitiane ko ia ʻi Kalētiá ne nau ʻosi hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea naʻe ʻosi ʻiloʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ka naʻe pehē ʻe Paula ko e fanga tokoua tatau pē ko ení naʻa nau “toe tafoki” ki he ngaahi meʻa ko e koto ngeʻesi. Ko ia ʻi hono toe fakalea ʻe tahá, naʻá ne ʻeke kiate kinautolu: ‘Ko e hā naʻa mou toe tafoki ai ʻo kamata ke pōpula ki he ngaahi meʻa fakavalevale mo taʻeʻaongá?’ w18.07 8 ¶5-6

Sāpate, ʻAokosi 23

Ko e tokotaha potó ʻoku fanongo peá ne tali ʻa e fakahinohino lahi ange.—Pal. 1:5.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo hono maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ke toki ako ai ʻa e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá. ʻOku lava ke tau ako mei he ngaahi fehālaaki naʻe fai ʻe he niʻihi ʻi he kuohilí. Ko e ngaahi fakatātā ko ení ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakahinohino ko ení ʻoku haʻu mei he ʻOtuá pea ko e fakahinohino lelei taha ia ʻoku ala maʻú! Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he lahi ʻo e faingataʻaʻia ʻa Tēvita hili ʻene talangataʻa kia Sihova peá ne fai ʻa e ʻulungaanga taʻetaau mo Pati-sepá. (2 Sām. 12:7-14) ʻI hoʻo lau ʻa e talanoa ko iá, ʻeke hifo kiate koe: ‘Naʻe mei lava fēfē ke fakaʻehiʻehi ʻa Tēvita mei he ngaahi palopalema ko ení? Ko e hā te u fai ʻi ha tuʻunga meimei tatau? Kapau ʻe fakataueleʻi au ke u fai ha ʻulungaanga taʻetaau, te u hangē ko Tēvitá pe te u hangē ko Siosifá?’ (Sēn. 39:11-15) Kapau te tau fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa fakalilifu ʻo e angahalá, te tau “fehiʻa ki he koví” ʻo toe lahi ange.—ʻĒm. 5:15. w18.06 17 ¶5, 7

Mōnite, ʻAokosi 24

ʻOange kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisá, ka ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.—Māt. 22:21.

ʻI he sio ʻa e kakaí ki he hoko ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu takatakai ʻiate kinautolú, ʻoku nau faʻa hoko ʻo kau lahi ange ai ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻe hoko ʻa e totongi tukuhaú ko ha ʻīsiu ia naʻá ne fakatupunga ʻa e kakai tokolahi ke nau fakafaʻafaʻahi ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Pea naʻe lahi ʻa e ngaahi tukuhau ke totongí, hangē ko hono tukuhauʻi ʻa e koloá, kelekelé, mo e ngaahi falé. Pehē foki, naʻe kākā ʻaupito ʻa e kau tānaki tukuhaú, ʻa ia naʻe ʻai ai ke toe kovi ange ʻa e palopalemá. Naʻa nau totongiʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e kau ʻōfisa fakapuleʻangá ke maʻu ha lakanga pea ngāueʻaki leva honau mafaí ke maʻu ai ha paʻanga lahi. Ko Sākeasi, ʻa e pule tānaki tukuhau ʻi Sielikoó, naʻá ne hoko ʻo koloaʻia koeʻuhi naʻá ne ʻai ke totongi ʻe he kakaí ha paʻanga lahi. (Luke 19:2, 8) Naʻe feinga ʻa e ngaahi fili ʻo Sīsuú ke ʻai ia ke ne kau ʻi he ʻīsiu ʻo hono tālangaʻi ʻa e totongi tukuhaú. Naʻa nau fehuʻi kiate ia fekauʻaki mo e “tukuhau,” ʻa ia ko e tēnali ʻe taha naʻe pau ke totongi ʻe he kotoa ʻo e kau Siú. (Māt. 22:16-18) Naʻe mātuʻaki fehiʻa ʻa e kau Siú ʻi he tukuhau ko ení he naʻe fakamanatu ange ai ʻa hono puleʻi kinautolu ʻe he puleʻanga Lomá. w18.06 5-6 ¶8-10

Tūsite, ʻAokosi 25

ʻIlonga ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki.—Kal. 6:7.

Ko e nunuʻa ʻo e faʻahi mo Sētané ʻoku ʻi ai maʻu pē hono ngaahi ola kovi. ʻOku ʻikai ha ngaahi ʻaonga moʻoni ai! (Siope 21:7-17; Kal. 6:7, 8) Ko e hā ʻoku lelei ai ke tau ʻiloʻi ko Sētane ʻokú ne puleʻi ʻa e māmaní? ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e vakai totonu ki he ngaahi puleʻangá pea ueʻi ai kitautolu ke tau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi puleʻangá. (1 Pita 2:17) ʻOkú ne ʻamanekina mai ke tau talangofua ki heʻenau ngaahi laó kehe pē ʻoku ʻikai ke fepaki ʻa e ngaahi lao ko iá mo ʻene ngaahi tuʻungá. (Loma 13:1-4) Ka ʻoku tau toe ʻilo foki kuo pau ke tau hanganaki tuʻu-ʻatā pea ʻikai ʻaupito ke poupou ki ha faʻahi fakapolitikale pē pe ko ha taki fakaetangata. (Sione 17:15, 16; 18:36) Koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku feinga ʻa Sētane ke fufū ʻa e huafa ʻo Sihová pea maumauʻi Hono ongoongó, ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke akoʻi ki he kakaí ʻa e moʻoni fekauʻaki mo hotau ʻOtuá. ʻOku tau laukauʻaki hono uiʻaki kitautolu ʻa hono huafá pea ngāueʻaki ia. Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he ʻofa ki he paʻangá pe ko e koloá.—ʻAi. 43:10; 1 Tīm. 6:6-10. w18.05 24 ¶8-9

Pulelulu, ʻAokosi 26

ʻOku totonu ke ʻoua naʻa māvae ha uaifi mo hono husepānití.—1 Kol. 7:10.

ʻI he ʻi ai ha palopalema ʻi heʻena nofo malí, ʻoku ala tali ʻa e veté? Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e fehokotaki fakasino taʻetāú ʻa e ʻuhinga totonu ki he veté. Ka ʻoku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e ngaahi ʻuhinga ke māvae nai ai ha ongo meʻa. Naʻe tohi ʻe Paula: “Kapau ʻoku maʻu ʻe ha fefine ha husepāniti taʻetui, pea ʻoku loto-lelei pē ʻa e husepānití ke ne nofo fakataha mo ia, tuku ke ʻoua te ne liʻaki hono husepānití.” (1 Kol. 7:12, 13) ʻOku ngāueʻaki foki eni ʻi he ʻahó ni. Neongo ia, kuo ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa ia kuo fakahaaʻi ʻe ha “husepāniti taʻetui” ʻoku ʻikai ke ne ‘loto-lelei ke ne nofo’ fakataha mo hono uaifí. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ngaohikoviʻi fakaesino tōtuʻa nai ia, ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻene moʻuí. ʻOkú ne fakafisi nai ke poupouʻi fakamatelie ia mo e fāmilí, pe ʻai ke faingataʻa kiate ia ke tauhi ki he ʻOtuá. ʻI he ngaahi tuʻunga ko iá, ʻe fili fakafoʻituitui nai ha uaifi Kalisitiane, neongo ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki nai ʻe hono husepānití, ʻoku ʻikai ke ne ‘loto-lelei ke ne nofo fakataha’ mo ia pea ʻoku fiemaʻu ke na māvae. Ka ko e kau Kalisitiane kehe ʻi ha tuʻunga meimei tatau kuo nau fili ke nofo pē mo honau hoá. Kuo nau kātaki pea feinga ke ngāue ke fakaleleiʻi ʻenau nofo malí. w18.12 13 ¶14, 16; 14 ¶17

Tuʻapulelulu, ʻAokosi 27

Ko eni ia ʻa e faʻahinga . . . ʻoku nau laku fua mai lolotonga ʻenau kātakí.—Luke 8:15.

ʻI he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e tangata tūtūʻí ʻa ia ʻoku hā ʻi he Luke 8:5-8, 11-15, naʻe fakamatala ai ʻa Sīsū ko e tengá “ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá,” pe ko e pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e kelekelé ko e loto ia ʻo ha taha. Ko e tenga naʻe tō ʻi he kelekele leleí naʻe faiaka, tupu, pea hoko ko ha fuʻu ʻakau. Ko e fuʻu ʻakaú leva “naʻe laku fua mai ia ʻo liunga 100.” ʻI he ʻuluaki akoʻi kitautolu ʻe heʻetau ongo mātuʻa Kalisitiané pe ko ha Kau Fakamoʻoni kehe fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ne hangē ia naʻa nau tō ha tenga ʻi ha kelekele leleí. Naʻa nau fiefia ʻaupito ʻi heʻenau sio naʻa tau tali ʻa e pōpoakí. Naʻe hanganaki tupu mo tupu ʻa e tenga ko iá ʻo mateuteu ke laku fua. Pea hangē pē ko e ʻikai ke tupu mai mei he fuʻu uité ha ngaahi vaʻa uite foʻou hangē ko ia naʻe lave ki aí, ka ko e tenga foʻou, ʻoku ʻikai ke tau fakatupu ha kau ākonga foʻou, ka ko e tenga foʻou.ʻOku anga-fēfē ʻetau fai iá? Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau talanoa ai ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku hangē ia haʻatau ʻai ke lahi ange mo movete ʻa e tenga naʻe tō ʻi hotau lotó. (Luke 6:45; 8:1) Ko ia lolotonga ʻetau hanganaki malangaʻi ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau ‘laku fua ai lolotonga ʻetau kātakí.’ w18.05 14 ¶10-11

Falaite, ʻAokosi 28

Ko e faʻahinga kotoa ʻoku ou ʻofa aí, ʻoku ou valokiʻi mo tauteaʻi.​—Fkh. 3:19.

Naʻe loto-lelei ʻa Paula ke “foaki atu [ia] ke ʻosiʻosingamālie” maʻa hono fanga tokouá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻi heʻene ngaahi ngāué naʻá ne loto-lelei ke fai ʻene lelei tahá maʻanautolu. (2 Kol. 12:15) ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku totonu ke fakalototoʻaʻi mo fakafiemālieʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e niʻihi kehé ʻo ʻikai ʻi he meʻa pē ʻoku nau leaʻakí kae pehē foki ki he meʻa ʻoku nau faí. ʻOku fakahaaʻi heni ʻoku nau tokanga moʻoni mai kiate kitautolu. (1 Kol. 14:3) Ke fakaivimālohiʻi ʻa e fanga tokouá, ʻoku fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fai ʻe he kau mātuʻá ʻa e akonaki. ʻE lava ke ako ʻa e kau mātuʻá mei he Tohi Tapú ke fai eni ʻi ha founga fakalototoʻa. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻi hono fai ʻa e akonakí ʻi heʻene ʻoatu ʻa e ngaahi pōpoaki ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻĒsia Mainá hili ʻene pekiá mo e toetuʻú. Naʻe ʻi ai ʻene akonaki fefeka ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻEfesō, Peakamosi, mo Taiatailá. Ka ki muʻa ke ne fai ʻa e akonakí, naʻá ne fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa pē naʻa nau faí. (Fkh. 2:1-5, 12, 13, 18, 19) ʻOku feinga ʻetau kau mātuʻá ke faʻifaʻitaki kia Kalaisi ʻi he founga ʻo ʻenau fai ʻa e akonakí. w18.04 22 ¶8-9

Tokonaki, ʻAokosi 29

Ngaahi tamaí, . . . hokohoko atu hono ʻohake [hoʻomou fānaú] ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa Sihová.​—ʻEf. 6:4.

Ngaahi mātuʻa, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku mou fai homou kotoá ke maluʻi hoʻomou fānaú mei he ngaahi mahamahakí. ʻOku mou tauhi ke maʻa homou ʻapí, pea laku ha faʻahinga meʻa pē nai te ne fakatupunga koe pe ko hoʻo fānaú ke mou puke. ʻI he founga tatau, ʻoku fiemaʻu ke mou maluʻi hoʻomou fānaú mei he ngaahi faiva, polokalama TV, keimi fakaʻilekitulōnika, mo e ngaahi uepisaiti ʻoku ngalingali ʻe fakameleʻi ai kinautolu ʻaki ʻa e fakakaukau ʻa Sētané. Kuo ʻoatu ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻa e mafai ke tokangaʻi ʻa e moʻui lelei fakalaumālie ʻa hoʻomou fānaú. (Pal. 1:8) Ko ia ʻoua ʻe ilifia ke fokotuʻu ha ngaahi lao ʻi ʻapi ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú. Tala ki hoʻomou fānaú ʻa e meʻa ʻe lava mo ʻikai lava ke nau sio aí, pea tokoniʻi ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga hoʻomou filí. (Māt. 5:37) ʻI he lalahi ange hoʻomou fānaú, akoʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. (Hep. 5:14) Pea manatuʻi, ko hoʻomou fānaú te nau ako ʻa e meʻa lahi kae mahulu hake aí mei he meʻa ʻoku mou faí.—Teu. 6:6, 7; Loma 2:21. w19.01 16 ¶8

Sāpate, ʻAokosi 30

Kau tangata taʻumotuʻa mo e kei siʻi fakatouʻosi. Tuku ke nau fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová.​—Saame 148:12, 13.

Ko e founga ʻe taha ko e fakakaumeʻa ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻá. ʻEke ange pe ko e hā kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau hanganaki tauhi kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahí. ʻE lava ke nau akoʻi atu ha ngaahi lēsoni mātuʻaki mahuʻinga. ʻE fakalototoʻaʻi heni ʻa kinautolu pea mo koe! Pea ko kitautolu kotoa, pe ʻoku tau kei siʻi pe taʻumotuʻa, ʻe lava ke tau ʻai ʻa e kau ʻaʻahi ki hotau Fale Fakatahaʻangá ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu. Kapau ʻoku vaheʻi atu ke ke fai ʻa e ngaahi fakataha ki he ngāue fakamalangá, ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga taʻumotuʻá ke hanganaki ʻai ke ulo ngingila atu ʻenau māmá. Fakapapauʻi ʻoku nau maʻu ha feituʻu ngāue feʻungamālie. Fokotuʻutuʻu ke nau ngāue mo e faʻahinga kei īkí. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻá mo kinautolu ʻoku mahamahakí ʻoku nau faʻa ongoʻi loto-siʻi ʻo ʻikai lahi ai ʻenau malangá ʻo hangē ko ia naʻa nau fai ki muʻá. Ka te nau ongoʻi lelei lahi ange ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻokú ke tokanga kiate kinautolu pea mahinoʻi ʻa honau tuʻungá. Tatau ai pē pe ko e hā honau taʻumotuʻá pe ko e hā ʻa e fuoloa ʻo ʻenau ʻi he moʻoní, ko hoʻo anga-leleí ʻe lava ke fakalototoʻaʻi ai kinautolu ke nau hanganaki malanga faivelenga.—Liv. 19:32. w18.06 23-24 ¶10-12

Mōnite, ʻAokosi 31

Ngāueʻaki ʻa hoʻomou tauʻatāiná, ʻo ʻikai ko ha ʻufiʻufi ki hoʻomou faihalá, ka ko ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá.—1 Pita 2:16.

ʻOku ʻai ʻe he huhuʻí ke tau malava ʻo tauhi ki hotau ʻOtuá ʻaki ha konisēnisi maʻa, pea ʻoku ʻomai ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻa e fiefia moʻoni. (Saame 40:8) ʻOku ʻikai totonu ke ngata pē ʻi heʻetau pehē ʻoku tau houngaʻia ʻia Sihová, ka ʻoku totonu ke tau toe tokanga foki ke ʻoua te tau ngāueʻaki ʻetau tauʻatāiná ʻi he founga hala. Ko e fakatātaá, naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke ʻoua naʻa tau ngāueʻaki ʻetau tauʻatāiná ko ha kalofanga ke fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. Ko e fakatokanga ko ení ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e meʻa naʻe hoko ki he kau ʻIsilelí ʻi he toafá. ʻOku toe fiemaʻu foki kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e fakatokanga ko ení, pea aʻu nai ʻo toe lahi ange ai. Ko Sētane mo ʻene māmaní ʻokú na tuʻuaki mai ʻa e ngaahi meʻa manakoa ke tui, kai, inu, pea maʻu ai ʻa e fiefiá. ʻOku ngāueʻaki ʻe he kau tuʻuaki pōtoʻí ʻa e kakai hoihoifuá ke ʻai ke tau fakakaukau kuo pau ke tau fakatau mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai moʻoni ke tau fiemaʻú. ʻOku mātuʻaki lavangofua ke kākaaʻi kitautolu ʻe he māmaní ke tau ngāueʻaki ʻetau tauʻatāiná ʻi he founga hala. w18.04 10 ¶7-8

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share