LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es20 p. 80-92
  • Siulai

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Siulai
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Pulelulu, Siulai 1
  • Tuʻapulelulu, Siulai 2
  • Falaite, Siulai 3
  • Tokonaki, Siulai 4
  • Sāpate, Siulai 5
  • Mōnite, Siulai 6
  • Tūsite, Siulai 7
  • Pulelulu, Siulai 8
  • Tuʻapulelulu, Siulai 9
  • Falaite, Siulai 10
  • Tokonaki, Siulai 11
  • Sāpate, Siulai 12
  • Mōnite, Siulai 13
  • Tūsite, Siulai 14
  • Pulelulu, Siulai 15
  • Tuʻapulelulu, Siulai 16
  • Falaite, Siulai 17
  • Tokonaki, Siulai 18
  • Sāpate, Siulai 19
  • Mōnite, Siulai 20
  • Tūsite, Siulai 21
  • Pulelulu, Siulai 22
  • Tuʻapulelulu, Siulai 23
  • Falaite, Siulai 24
  • Tokonaki, Siulai 25
  • Sāpate, Siulai 26
  • Mōnite, Siulai 27
  • Tūsite, Siulai 28
  • Pulelulu, Siulai 29
  • Tuʻapulelulu, Siulai 30
  • Falaite, Siulai 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2020
es20 p. 80-92

Siulai

Pulelulu, Siulai 1

Hokohoko atu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihová.—ʻEf. 5:17.

ʻOku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu” ʻa ia ʻoku “faingataʻa ke fekuki mo ia.” (2 Tīm. 3:1) Pea ʻe hoko ʻo toe faingataʻa ange ʻa e moʻuí ki muʻa ke fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e māmani fulikivanu ko ení pea ʻomai ʻa e melino moʻoni ki he māmaní. ʻI ha taimi fuoloa ʻi he kuohilí, naʻe fakamatala ai ha tokotaha-tohi Tohi Tapu ki he lahi ʻo e fiemaʻu ke tau hanga kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha tokoní. (Saame 123:1-4) Naʻá ne pehē ʻi he taimi ʻoku tau hanga ai kia Sihová, ʻoku tau hangē ko ha sevāniti ʻoku hanga ki hono pulé. ʻO anga-fēfē? ʻOku hanga pe falala ha sevāniti ki hono pulé, te ne ʻoange kiate ia ʻa e meʻakai pea maluʻi ia. Ka kuo pau foki ke ne siofi maʻu pē ʻa hono pulé ke ne mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe hono pulé ke ne faí, pea kuo pau leva ke ne fai ia. ʻI ha founga meimei tatau, kuo pau ke tau ako fakalelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau faí, pea kuo pau leva ke tau fai ia. ʻE lava leva ai ke tau fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha tokoní. w18.07 12 ¶1-2

Tuʻapulelulu, Siulai 2

Kapau ʻoku fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he Fohá, te mou tauʻatāina moʻoni.—Sione 8:36.

Ko e tauʻatāina naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻoku lelei mamaʻo ange ia ʻi he faʻahinga tauʻatāina ko ē ʻoku fiemaʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he ʻaho ní. (Sione 8:34) ʻOku ʻai kitautolu ʻe he angahalá ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. ʻOku lava foki ke ne taʻofi kitautolu mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonú pe mei heʻetau fai hotau lelei tahá. Ko e olá ko e ongoʻi feifeitamaki, mamahi, faingataʻaʻia, pea iku ki he mate. (Loma 6:23) Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fakamamahi ʻo e hoko ko ha pōpula ʻa e angahalá. Ko e fakamatala ʻa Sīsū “kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá” ʻoku fakahaaʻi ai kapau ʻoku tau loto ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe Sīsū, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa pau. (Sione 8:31) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ko iá? ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane ʻosi fakatapuí, kuo tau siʻaki kitautolu pea fili ke tali ʻa e ngaahi fakangatangata naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá. (Māt. 16:24) Hangē pē ko ia naʻe talaʻofa ʻe Sīsuú, te tau tauʻatāina moʻoni ʻi he kahaʻú ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga kotoa ʻo e feilaulau huhuʻí. w18.04 7 ¶14-16

Falaite, Siulai 3

Ko koe toko taha pē ʻokú ke ʻafioʻi moʻoni ʻa e loto ʻo e tangatá.​—2 Kal. 6:30.

ʻOku fakahāhā ʻe Sihova ʻa e tokanga ki he ngaahi ongoʻi ʻene kakaí—naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai faʻa tonu ai ʻenau fakakaukaú. Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo Sioná. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e palōfita ko ení ke ne talaki ha pōpoaki fakaefakamaau ki he kau Ninivé. ʻI heʻenau fakatomalá, naʻe fili ʻa e ʻOtuá ke fakahaofi kinautolu. Kae kehe, naʻe ʻikai fiefia ʻa Siona ʻi he fili ko ení. Naʻá ne “ʻita lahi ʻaupito” koeʻuhi ko ʻene kikite ko eni fekauʻaki mo e fakaʻauhá naʻe ʻikai hoko moʻoni. Ka naʻe anga-kātaki ʻa Sihova kia Siona pea tokoniʻi ia ke fakatonutonu ʻene fakakaukaú. (Siona 3:10–4:11) Faai atu pē, naʻe mahinoʻi ʻe Siona ʻa e poiní, pea naʻe aʻu ʻo ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne hiki ʻa e fakamatala ko ení koeʻuhi ke tau maʻu ʻaonga mei ai. (Loma 15:4) Ko e fakafeangai ʻa Sihova ki heʻene kakaí ʻoku fakapapauʻi mai ai kiate kitautolu ʻokú ne kaungāongoʻi mai ki heʻene kau sevānití. ʻOkú ne lāuʻilo ki he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu. ʻOkú ne mahinoʻi ʻa e kotoa ʻetau ngaahi fakakaukaú, ko ʻetau ngaahi ongoʻi loloto tahá mo hotau ngaahi ngataʻangá. Pea “ʻe ʻikai te ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke mou kātekiná.” (1 Kol. 10:13) He fakafiemālie ē ko e fakapapauʻiʻanga ko iá! w19.03 16 ¶6-7

Tokonaki, Siulai 4

Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku telefua mo tokaimaʻananga ia ki he ongo foʻi fofonga ʻo e tokotaha ko ia kuo pau ke tau fai ki ai ha fakamatalá.—Hep. 4:13.

Naʻe kāpui ʻe he Lao ʻa Mōsesé ʻa e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e moʻui ʻa ha ʻIsileli, ko ia naʻe mātuʻaki mahuʻinga ki he kau tangata taʻumotuʻa kuo fakanofó ke fakamāuʻi ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he māʻoniʻoni. Naʻe fakafatongiaʻaki kinautolu ʻo ʻikai ko hono tokangaʻi pē ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié kae pehē foki ki he ngaahi fakafekiki mo e ngaahi faihia. Sio ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi. Kapau naʻe tāmateʻi ʻe ha ʻIsileli ha tokotaha, naʻe ʻikai tāmateʻi ia he taimi pē ko iá. ʻE sivisiviʻi ʻe he kau mātuʻa ʻi hono koló ʻa e ngaahi tuʻungá ki muʻa ke fili pe naʻe tuha mo e tautea maté. (Teu. 19:2-7, 11-13) Naʻe toe fakamāuʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e moʻui fakaʻahó—mei he ngaahi fakafekiki fekauʻaki mo e koloá ʻo aʻu ki he fekīhiaki ʻi he nofo malí. (ʻEki. 21:35; Teu. 22:13-19) ʻI he taimi naʻe fakamaau totonu ai ʻa e kau mātuʻá pea talangofua ʻa e kau ʻIsilelí ki he Laó, naʻe maʻu ʻaonga ʻa e tokotaha kotoa, pea ko e puleʻangá naʻa nau ʻave ʻa e lāngilangí kia Sihova. (Liv. 20:7, 8; ʻAi. 48:17, 18) Ko e tafaʻaki kotoa ʻetau moʻuí ʻoku mahuʻinga kia Sihova. ʻOkú ne loto ke tau fakamaau totonu pea anga-ʻofa ʻi heʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé. Pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻaki mo faí, naʻa mo ʻete toko taha ʻi hoto ʻapí. w19.02 23 ¶16-18

Sāpate, Siulai 5

Naʻá ne tuku atu ia ke ngaohikoviʻi, ka naʻe ʻikai te ne leaʻaki ha foʻi lea ʻe taha.—ʻAi. 53:7.

ʻI he taimi ʻoku tau loto-mafasia aí, ʻoku faingataʻa ke hoko ʻo anga-vaivai. Te tau leaʻaki nai ha ngaahi lea taʻeʻofa pea fakafeangai taʻeʻofa ki he niʻihi kehé. Kapau ʻoku faifai ange peá ke ongoʻi loto-mafasia, fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Lolotonga ʻa e ngaahi māhina fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsū he māmaní, naʻá ne hokosia ha loto-mafasia lahi. Naʻá ne ʻilo naʻe teu ke tāmateʻi ia pea te ne faingataʻaʻia lahi fakaʻulia. (Sione 3:14, 15; Kal. 3:13) ʻI he ngaahi māhina ki muʻa ke ne pekiá, naʻá ne pehē naʻá ne mamahi. (Luke 12:50) Pea ʻi he ngaahi ʻaho pē ki muʻa ke ne pekiá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou faingataʻaʻia.” ʻOku lava ke tau fakamoʻoniʻi heni ʻene anga-fakatōkilalo mo ʻene fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá ʻi heʻene fakahaaʻi ʻene ngaahi ongoʻí ʻi heʻene lotu. (Sione 12:27, 28) ʻI he hokosia ʻa e taimí, naʻe ʻoatu ʻe Sīsū ʻa ia tonu ki he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻa nau tāmateʻi ia ʻi he founga fakamamahi mo fakamā tahá. Neongo ʻa e loto-mafasiá, neongo ʻa e faingataʻá, naʻe fakahoko anga-vaivai ʻe Sīsū ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻikai ha veiveiua, ʻe lava ke tau pehē ko Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo ha tokotaha ʻokú ne fakahāhā ʻa e anga-vaivai neongo ʻa e loto-mafasiá!—ʻAi. 53:7, 10. w19.02 11 ¶14-15

Mōnite, Siulai 6

Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.—Hep. 10:24.

Ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá, ʻe fiemaʻu nai ke tau fakahāhā ʻa e loto-toʻa ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá. Ko e niʻihi ʻo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá neongo ʻa hono lōmekina kinautolu ʻe he mamahi, fakalotosiʻi pe ko e mahamahakí. Ko e niʻihi ʻoku nau maʻu loto-toʻa ʻa e ngaahi fakatahá neongo ʻa e fakafepaki mālohi mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pe kau maʻu mafai fakapuleʻangá. Kiʻi tuʻu hifo ʻo fakakaukau fekauʻaki mo e kaunga ʻetau faʻifaʻitakiʻangá ki hotau fanga tokoua ʻoku tuku pilīsone koeʻuhi ko ʻenau tuí. (Hep. 13:3) ʻI he taimi ʻoku nau fanongo ai ʻoku tau hokohoko atu ke tauhi kia Sihova neongo ʻa e ʻahiʻahi ʻoku tau fekuki mo iá, ʻoku fakaivimālohiʻi ai kinautolu ke tauhi maʻu ʻenau tui, loto-toʻa mo e anga-tonú. Naʻe hokosia ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻa meimei tatau. ʻI hono tuku pilīsone ʻa Paula ʻi Lomá, naʻá ne fiefia ʻi ha taimi pē naʻá ne fanongo ai naʻe tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá ʻa hono fanga tokouá. (Fil. 1:3-5, 12-14) ʻI he ki muʻa pē pe ʻi he hili pē hono tuku ange ʻa Paulá, naʻá ne hiki ʻene tohi ki he kau Hepeluú. ʻI heʻene tohí naʻá ne ekinaki ai ki he kau Kalisitiane faitōnunga ko iá ke ʻoua ʻe liʻaki ʻa e fakataha fakatahatahá.—Hep. 10:25. w19.01 28 ¶9

Tūsite, Siulai 7

Ko e māmaní kotoa ʻoku tokoto ia ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.—1 Sio. 5:19.

ʻOku loto ʻa Sētane ke tau hoko ʻo hangē ko iá—ko ha tokotaha angatuʻu ʻa ia ʻokú ne tukunoaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová koeʻuhi ko ʻene hoko ʻo siokitá. ʻOkú ne takatakaiʻi kitautolu ʻaki ʻa e kakai ʻokú ne ʻosi fakameleʻi pea ʻamanekina te nau “fakameleʻi” ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá. ʻOku toe feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi hotau lotó ʻaki hono ʻai ke tau falala ki he poto fakaetangatá kae ʻikai ko e fakakaukau ʻa Sihová. (Kol. 2:8) Fakakaukau ki ha foʻi fakakaukau ʻe taha ʻoku pouaki ʻe Sētane—ko e hoko ʻo tuʻumālié ʻoku totonu ko e taumuʻa tefito ia ʻetau moʻuí. Ko e faʻahinga ʻoku nau fakakaukau pehení te nau hoko nai ʻo tuʻumālie pe ʻikai nai ke pehē. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku nau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí te nau hoko nai ʻo fuʻu tokangataha ki he fakatupu paʻangá ʻo nau feilaulauʻi ai ʻenau moʻui leleí, ko honau ngaahi vā fakafāmilí, pea naʻa mo ʻenau kaumeʻa mo e ʻOtuá koeʻuhí pē ke aʻusia ʻenau taumuʻá. (1 Tīm. 6:10) ʻOku tau hoko ʻo houngaʻia ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai fakahēvani potó ke tau maʻu ha vakai mafamafatatau ki he paʻangá.—Tml. 7:12; Luke 12:15. w19.01 15 ¶6; 17 ¶9

Pulelulu, Siulai 8

Mālō e ngāue, tamaioʻeiki lelei mo faitōnunga! Naʻá ke faitōnunga ʻi ha ngaahi meʻa siʻi. Te u fakanofo koe ke ke tokangaʻi ha ngaahi meʻa lahi. Hū koe ki he fiefiaʻanga ʻa ho ʻeikí.—Māt. 25:21.

Naʻa mo e ki muʻa ke nau maʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ke muimui ki aí, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová naʻe fiemaʻu ke nau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. Fakakaukau atu kia Hesekaia. ʻI he teu ke ʻohofi ʻe he kau ʻAsīliá ʻa Selusalemá, naʻá ne fakatahatahaʻi mai ʻa e kau ʻeikitaú mo e kakaí ke fakalototoʻaʻi kinautolu pea ‘naʻe fakaivimālohiʻi kinautolu ʻe heʻene ngaahi leá.’ (2 Kal. 32:6-8) ʻE toe lava foki ke tau ako fekauʻaki mo hono fai ʻa e fakalototoʻá meia Siope. Neongo naʻá ne fiemaʻu tonu ha fakalototoʻa, naʻá ne akoʻi ʻa e niʻihi kehé ki he founga ke hoko ai ʻo fakalototoʻa. Naʻe tala ʻe Siope ki he kau tangata naʻa nau omi ke fakafiemālie kiate iá kapau te ne feinga ke fakafiemālieʻi kinautolu, te ne leaʻaki ha ngaahi meʻa ke fakaivimālohiʻi kinautolu pea ʻai ke nau ongoʻi lelei ange, ʻo ʻikai ko e ngaahi meʻa te ne ʻai kinautolu ke nau mamahi. (Siope 16:1-5) Ka naʻe faifai pē ʻo maʻu ʻe Siope ha fakalototoʻa meia ʻIlaiū pea meia Sihova tonu.—Siope 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10. w18.04 16-17 ¶6, 8-9

Tuʻapulelulu, Siulai 9

Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe.—ʻAi. 41:10.

Naʻe ʻosi fakamatalaʻi ʻe ʻAisea ʻa e founga ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí, ʻi he pehē: ‘ʻE hāʻele mai ʻi he mālohi ʻa Sihova, pea ko hono nimá ʻe pule maʻana.’ (ʻAi. 40:10) ʻOku faʻa ngāueʻaki fakaefakatātā ʻi he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea “nimá” ke ʻuhingá ki he mālohi. Ko ia ko e kupuʻi lea ‘ko e nima ʻo Sihová ʻe pulé’ ʻoku fakamanatu mai ai ko Sihová ko ha Tuʻi mālohi. Naʻá ne ngāueʻaki hono mālohi taʻealaikunaʻí ke poupouʻi mo maluʻi ʻa ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí, pea ʻokú ne hokohoko atu ke fakaivimālohiʻi mo maluʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau falala kiate ia ʻi he ʻaho ní. (Teu. 1:30, 31; ʻAi. 43:10, fkm. ʻi lalo.) Tautefito ʻi he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolu ʻe hotau ngaahi filí, ʻoku fai ʻa Sihova ki heʻene talaʻofá: “Te u fakaivimālohiʻi koe.” ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi he māmaní he ʻahó ni, ʻoku feinga mālohi hotau ngaahi filí ke taʻofi ʻetau ngāue fakamalangá pe tapui ʻetau kautahá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke tau loto-moʻua tōtuʻa fekauʻaki mo e ngaahi ʻoho peheé. Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha fakapapauʻiʻanga te ne ʻai ke tau maʻu ʻa e mālohi mo e falala pau lahi ange. ʻOkú ne talaʻofa mai: “ʻOku ʻikai ha meʻatau kuo faʻu ke faiʻaki ha kovi kiate koe ʻe teitei lavameʻa.”—ʻAi. 54:17. w19.01 5-6 ¶12-13

Falaite, Siulai 10

Fiefia ē ko kinautolu ʻoku nau lāuʻilo ki heʻenau fiemaʻu fakalaumālié.—Māt. 5:3.

Ko e fanga manú ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau fiemaʻu fakalaumālie, ʻa ia, ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi ʻa e fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻa honau Tokotaha-Fakatupú. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ia ʻe kitautolu. (Māt. 4:4) ʻI he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e vavanga fakaefakakaukau, poto mo e fiefia. ʻOku ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻene Folofolá pea ngāueʻaki ʻa e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ke tokonaki mai ʻa e ʻū tohi ʻe tokoni ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí. (Māt. 24:45) ʻOku tau ui ʻa e ʻū tohi ko ení ko e meʻakai fakalaumālie koeʻuhí ʻoku nau fafanga ʻetau tuí pea ʻai ke mālohi ange hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku tau fiefia ʻi he meʻakai fakalaumālie kehekehe lahi! (ʻAi. 65:13, 14) Ko e meʻakai fakalaumālié ʻe lava ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e poto mo e malava ke fakakaukau lelei, ʻa ia ʻe lava ke maluʻi ai koe ʻi he ngaahi founga lahi. (Pal. 2:10-14) Ko e fakatātaá, ʻe tokoniʻi koe ʻe he ongo ʻulungāngá ni ke ke ʻiloʻi ʻa e loí, hangē ko e loi ko ia ʻoku ʻikai ha Tokotaha-Fakatupú pe ko e loi ko ia ko e paʻangá mo e ngaahi meʻa fakamatelié te ne ʻai koe ke ke fiefiá. ʻE toe tokoniʻi koe ʻe he ongo ʻulungāngá ni ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi holi mo e ngaahi tōʻonga te ne fakalotomamahiʻi koé. Ko ia fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke hoko ʻo poto pea fakakaukau lelei. w18.12 20 ¶6-7

Tokonaki, Siulai 11

Ko e ngaahi ʻaho ʻo hoku kakaí ʻe hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo ha fuʻu ʻakau.—ʻAi. 65:22.

Fakatokangaʻi fakatatau ki he kikite ko ení, ko hotau ʻahó “ʻe hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo ha fuʻu ʻakau.” Ko e ʻuluʻakau ʻe niʻihi ʻoku nau moʻui ʻi ha laui afeʻi taʻu. Ke moʻui fuoloa pehē, kuo pau ke moʻui lelei ʻaupito ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Pea kapau ʻe lava ke nau moʻui ʻi ha ʻātakai melino mo fakaʻofoʻofa hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAiseá, ko ha meʻa fakaofo moʻoni ia, ko ha palataisi! Pea ʻe fakahoko ʻa e kikite ko iá! Fakakaukau ki he anga hono fakahaaʻi mai ʻi he ngaahi talaʻofá ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he kahaʻú. ʻE fonu ʻa e māmaní kotoa ʻi he kakai kuo tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá. Heʻikai fiemaʻu ki ha taha ke hohaʻa fekauʻaki mo hano ʻohofi ia ʻe ha fanga manu pe kakai anga-fakamālohi. ʻE fakamoʻui ʻa e kuí, tulí mo e heké. ʻE langa ʻe he kakaí honau ngaahi ʻapi pea fiefia ʻi he tō ʻenau ngoue. Te nau moʻui fuoloa ange ʻi he ʻuluʻakaú. ʻIo, ʻoku tokonaki mai ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakamoʻoni ko ha palataisi pehē ʻe hoko mai. Ka te tau talanoa nai mo e kakai ʻe niʻihi pea te nau pehē nai ko e ngaahi kikite ko ení ʻoku ʻikai ʻuhinga moʻoni ia ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he māmaní. Ko e hā ha ʻuhinga lelei ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu ai ki ha palataisi moʻoni ʻi he māmaní? Ko e tangata lahi taha kuo faifai ange pea moʻui maí, ʻa Sīsū, naʻá ne ʻomai ha ʻuhinga lelei.—Luke 23:43. w18.12 5 ¶13-15

Sāpate, Siulai 12

Fai homou liliú ʻaki hono fakafoʻou homou ʻatamaí.​—Loma 12:2.

ʻE lava ke hanganaki liliu ʻetau fakakaukaú. Pea ʻe liliu ia ʻo fakatefito lahi taha ʻi he meʻa ʻoku tau fili ke fakakaukau ki aí. Kapau ʻoku tau fakalaulauloto ki he fakakaukau ʻa Sihová, te tau fakamoʻoniʻi ai kiate kitautolu ʻoku tonu maʻu pē ʻa ʻene fakakaukaú. Ka ke fakafoʻou hotau ʻatamaí koeʻuhi ke tau fakakaukau ʻo hangē ko Sihová, kuo pau ke “tuku hono fakafuo [kitautolu] ki he fokotuʻutuʻu ko ení.” ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke tuku ʻetau sio, lau, mo fanongo ki ha meʻa pē ʻoku fepaki mo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá. Ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻá ni, fakakaukau angé ki he fakatātā fekauʻaki mo e meʻakaí. Ko ha taha ʻoku loto ke moʻui lelei ange te ne fili nai ke kai ha ngaahi meʻakai fakatupu moʻui lelei. Ka ʻe taʻeʻaonga ʻene feingá kotoa kapau te ne toe kai maʻu pē foki ha meʻakai ʻoku kovi! ʻI he founga meimei tatau, ʻe taʻeʻaonga ʻetau feinga kotoa ke ako fekauʻaki mo e fakakaukau ʻa Sihová kapau ʻoku tau fakaʻatā ke hū ki hotau ʻatamaí ʻa e ngaahi fakakaukau fakamāmaní. w18.11 21 ¶14-15

Mōnite, Siulai 13

Mou tuʻu maʻu . . . fakamaʻu ki homou kongalotó ʻa e leta ko e moʻoní.—ʻEf. 6:14.

Kuo pau ke tau fakapapauʻi ke ngāueʻaki ʻa e moʻoní ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó. ʻOku fakahoa ʻe he Tohi Tapú ʻa e moʻoní ki he leta ʻo ha sōtia. ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko ha leta ʻo ha sōtia naʻe tokoni mo maluʻi ia ʻi he taú ʻo kapau naʻe maʻu. Kapau naʻe ngatōtō, heʻikai tokoni ia kiate ia. ʻOku anga-fēfē hono maluʻi kitautolu ʻe he moʻoní ʻo hangē ha letá? Kapau ʻoku tau tauhi maʻu ʻa e moʻoni Fakatohitapú ʻi he taimi kotoa pē, te ne maluʻi kitautolu mei ha fakakaukau hala pea te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. ʻI heʻetau maʻu ha palopalema mafatukituki pe fakataueleʻi ke tau fai ha meʻa ʻoku hala, ʻe ʻai kitautolu ʻe he moʻoni Fakatohitapú ke tau fakapapauʻi lahi ange ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Hangē pē ko e ʻalu ʻa ha sōtia ʻi he taú heʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻa hono letá, heʻikai ʻaupito te tau tuku ange ʻa e moʻoní. ʻOku tau fakapapauʻi ke ngāueʻaki ʻa e moʻoni Fakatohitapú ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo ʻetau moʻuí. w18.11 12 ¶15

Tūsite, Siulai 14

Fakatau mai ʻa e moʻoní pea ʻoua ʻaupito naʻa fakatau atu ia.​—Pal. 23:23.

ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ki hono ako ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú. Kuo pau ke tau tuku ange ha ngaahi meʻa kehe koeʻuhi ko ia. Pea ʻi he hili ʻetau “fakatau mai ʻa e moʻoní,” ʻa ia, ko hono ako ʻa e moʻoní, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua ʻaupito naʻa tau “fakatau atu ia,” ʻa ia, ko hano liʻaki ia. Ko e foʻi moʻoni ko ia ʻo e taʻetotongi ʻo ha meʻa ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ha fakamole ki ai. Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “fakatau mai” ʻi he Palōveepi 23:23 ʻoku toe lava ke ʻuhingá ko e “maʻu mai.” Ko e ongo foʻi leá ni fakatouʻosi ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku fai ʻe ha tokotaha ha feinga pe tuku ange ha meʻa ka ne maʻu ha meʻa ʻokú ne fakakaukau ʻoku mahuʻinga. Ke tokoni ke tau mahinoʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau fakatau mai ai ʻa e moʻoní, sioloto atu ki ha māketi ʻoku tuʻuaki mai ai ha siaine taʻetotongi. ʻE lava ke tau ʻamanekina ʻe ʻasi fakafokifā pē ʻa e siainé ʻi heʻetau tēpilé? ʻIkai, ʻe kei fiemaʻu pē ke tau ō ki he māketí ʻo ʻomi ia ki ʻapi. Ko ia neongo ʻoku ʻikai totongi ha paʻanga ki he siainé, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha feinga ke maʻu ia. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻu ha paʻanga ki hono ako ʻa e moʻoní, ka ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga mo e feilaulau. w18.11 4 ¶4-5

Pulelulu, Siulai 15

Naʻe ulo hono fofongá ʻo hangē ko e laʻaá, pea naʻe ngingila hono ngaahi kofu tuʻá.—Māt. 17:2.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Pita, Sēmisi mo Sione ke nau ʻalu hake ki ha moʻunga māʻolunga. Lolotonga ʻenau ʻi aí, naʻa nau sio ki ha vīsone fakaofo. Naʻe ulo ʻa e fofonga ʻo Sīsuú pea ngingila hono valá. Naʻe hā mai ha ongo meʻa, ʻo fakafofongaʻi ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā, ʻo na kamata talanoa kia Sīsū fekauʻaki mo e teu ke ne pekiá mo e toetuʻú. (Luke 9:29-32) Hokó, naʻe ʻufiʻufi kinautolu ʻe ha konga ʻao ngingila, pea naʻa nau fanongo ki ha leʻo mei he ʻaó—ko e leʻo ʻo e ʻOtuá! Naʻe ʻomai ʻi he vīsoné ha fakalika ki he lāngilangi mo e mālohi ʻo Sīsū ʻi he kahaʻú ʻi hono tuʻunga ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe fakalototoʻaʻi mo fakaivimālohiʻi ai ʻa Kalaisi ki he ngaahi faingataʻa mo e pekia fakamamahi naʻe teu ke ne kātekiná. Ko e vīsone ko ení naʻá ne toe langa hake ʻa e tui ʻa e kau ākongá pea fakaivimālohiʻi kinautolu ki hano ʻahiʻahiʻi ʻenau anga-tonú mo e ngaahi taʻu ʻo e ngāue mālohi naʻe toka mei muʻá. ʻI he taʻu nai ʻe 30 ki mui, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he vīsone ʻo e fakasinokehé, ʻo fakahaaʻi ai naʻá ne kei manatuʻi lelei pē ʻa e vīsoné.—2 Pita 1:16-18. w19.03 10 ¶7-8

Tuʻapulelulu, Siulai 16

ʻOku mau fakaongoongoleleiʻi atu ai kimautolu ʻi he tuʻunga ko e kau faifekau, . . . ʻi he lea moʻoni.—2 Kol. 6:4, 7.

Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku kehe ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he ngaahi mēmipa ʻo e ngaahi lotu loí? ʻOku tau “leaʻaki ʻa e moʻoní.” (Sāk. 8:16, 17) Te tau tala ʻa e moʻoní ki he kau solá, kaungāngāué, kaungāmeʻá, mo e ngaahi ʻofaʻangá. Kapau ʻokú ke kei siʻi, te ke loto ke tali koe ʻe ho toʻumeʻá. Ka koeʻuhi ko e holi ko ení, ʻoku moʻui lōua ai ha toʻutupu ʻe niʻihi. ʻOku nau fakangalingali ʻoku nau maʻa fakaeʻulungaanga ʻi he feohi mo e fāmilí mo e fakatahaʻangá kae kehe ʻaupito ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e mītia fakasōsialé pe feohi mo e kakai ʻoku ʻikai te nau tauhi kia Sihová. ʻOku nau lohiakiʻi ʻenau ongo mātuʻá, ko honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, pea mo Sihova. (Saame 26:4, 5) Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e taimi ʻoku tau taukaveʻi ai ʻoku tau fakalāngilangiʻi ia kae hili iá ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻokú ne fehiʻa aí. (Mk. 7:6) ʻOku lelei ange ke fai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he palōvēpí: “ʻOua naʻa meheka ho lotó ki he kau angahalá, ka ke manavahē kia Sihova ʻi he ʻahó kotoa.”—Pal. 23:17. w18.10 9 ¶14-15

Falaite, Siulai 17

Ko e ʻOtuá ko e ʻofa, pea ko e tokotaha ʻoku nofo maʻu ʻi he ʻofá ʻokú ne nofoʻaki fāʻūtaha mo e ʻOtuá pea ʻoku nofoʻaki fāʻūtaha ʻa e ʻOtuá mo ia.—1 Sio. 4:16.

Ko e kau lotu ʻa Sihova takatakai ʻi he māmaní kotoa ʻoku nau kau ki ha fāmili. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kinautolu ʻoku nau feʻofaʻaki. (1 Sio. 4:21) ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fai ha ngaahi feilaulau lalahi maʻa honau fanga tokouá, ka ko e taimi lahi tahá ʻoku nau fakahāhā ʻa ʻenau ʻofá ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki lahi ʻoku nau fai maʻanautolú. Ko e fakatātaá, ʻoku nau lea lelei nai ki honau fanga tokouá pe anga-lelei kiate kinautolu. ʻI heʻetau anga-fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (ʻEf. 5:1) Naʻe faʻifaʻitaki haohaoa ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí. Naʻá ne anga-lelei maʻu pē ki he niʻihi kehé. Naʻá ne pehē: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku ongosia mo mafasiá, pea te u fakaivifoʻou kimoutolu.” (Māt. 11:28, 29) ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Sīsū pea fakahāhā ʻa e “fakaʻatuʻi ki he tokotaha māʻulaló,” te tau ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia, pea te tau fiefia foki ai. (Saame 41:1) Tau sio ki he founga ʻe lava ke fakalahi atu ai ʻetau ʻofá ʻaki ʻa e hokohoko atu hono fakahāhā ʻa e anga-fakaʻatuʻi ki he ngaahi mēmipa ʻo hotau fāmilí, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, mo e faʻahinga ʻoku tau fetaulaki ʻi he ngāue fakafaifekaú. w18.09 28 ¶1-2

Tokonaki, Siulai 18

Ko e ongo kaungāngāue kimaua ʻo e ʻOtuá.—1 Kol. 3:9.

ʻE lava foki ke tau ngāue mo Sihova ʻi hono tokoniʻi hotau fanga tokouá hili ha fakatamaki. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau tokoni ʻaki ha paʻanga. (Sione 13:34, 35; Ngā. 11:27-30) Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau tokoni aí ko hono fakamaʻa pe fakaleleiʻi ha maumau hili ha fakatamaki. Ko Gabriela, ko ha tuofefine mei Pōlani naʻe maumau lahi hono falé ʻi ha tāfea, naʻá ne fiefia lahi ʻi he sio ki he haʻu ʻa e fanga tokoua mei he ngaahi fakatahaʻanga ofi maí ʻo tokoni kiate iá. ʻI heʻene fakakaukau ki he hokosia ko iá, ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai te ne hohaʻa fekauʻaki mo ʻene meʻa fakamatelie kotoa naʻe molé, ka ʻi hono kehé ʻokú ne tokangataha ki he meʻa naʻá ne maʻú. ʻOkú ne pehē: “Ko e hokosia ko ení ʻoku fakapapauʻi mai ai ko e hoko ko ha konga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ko ha monū laulōtaha pea ko ha matavai foki ia ʻo e fiefia mo e nēkeneka.” Ko e tokolahi ʻoku nau maʻu ha tokoni hili ha fakatamakí ʻoku nau pehē ʻoku nau ongoʻi ʻa e meʻa tatau. Pea ko e faʻahinga ʻoku ngāue mo Sihova ʻi he tokoni ki he fanga tokoua ko ení ʻoku nau ongoʻi fiefia lahi mo fiemālie.—Ngā. 20:35; 2 Kol. 9:6, 7. w18.08 26 ¶12

Sāpate, Siulai 19

Maluʻi ho lotó.—Pal. 4:23.

Kapau ʻoku tau loto ke lavameʻa ʻi hono maluʻi hotau lotó, kuo pau ke tau malava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí pea fakafeangai vave ke maluʻi kitautolu. ʻOku fakamanatu mai heni ʻa e ngāue ʻa ha tokotaha leʻo. ʻI he ʻaho ʻo Tuʻi Solomoné, naʻe tuʻu ʻa e kau leʻó ʻi he ʻā ʻo e koló pea fakahoko mai ha fakatokanga kapau te nau sio ʻoku fakaofi mai ha fili. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he meʻá ni, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke taʻofi ai ʻa Sētane mei heʻene fakameleʻi ʻetau fakakaukaú. ʻI he kuonga muʻá, naʻe ngāue fakataha ʻa e kau leʻó mo e kau leʻo matapaá. (2 Sām. 18:24-26) Naʻa nau tokoni kotoa ki hono maluʻi ʻa e koló ʻaki hono fakapapauʻi naʻe tāpuni ʻa e ngaahi matapaá ʻi ha taimi pē naʻe fakaofi mai ai ʻa e filí. (Nehe. 7:1-3) Ko hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku lava ke ne hoko ko hotau tangata leʻo pea fakatokanga mai ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke ne kāsia hotau lotó—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻi he taimi ʻokú ne feinga ke tākiekina ʻetau ngaahi fakakaukaú, ongoʻí, fakaueʻilotó pe ngaahi holí. ʻI he taimi pē ʻoku fakatokanga mai ai hotau konisēnisí, ʻoku fiemaʻu ke tau fanongo pea tāpuni ʻa e matapaá, hangē ko e laú. w19.01 17 ¶10-11

Mōnite, Siulai 20

Tuku ke nau ngāue ko e kau faifekau, he ʻoku nau ʻataʻatā mei hano tukuakiʻi.—1 Tīm. 3:10.

ʻOku ʻikai totonu ke fakamāuʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e kau tangata kei siʻi angé ʻo fakatefito ʻi heʻenau fakakaukau pē ʻanautolú pe ko e tōʻonga ʻi he feituʻú ka ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (2 Tīm. 3:16, 17) Kapau ʻoku ʻikai ke muimui ʻa e kau mātuʻá ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú ki hono fakanofo ʻo e kau sevāniti fakafaifekaú pe kau mātuʻá, ʻe lava ke nau taʻotaʻofi ai ʻa e fanga tokoua ʻoku taau ke fakanofó. ʻI he fonua ʻe taha, naʻe fakahoko lelei ai ʻe ha sevāniti fakafaifekau ha ngaahi fatongia mahuʻinga, pea naʻe felotoi ʻa e kau mātuʻá ʻokú ne aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga taau Fakatohitapu ke ne hoko ai ko ha mātuʻa. Kae kehe, naʻe pehē ʻe ha kau mātuʻa taʻumotuʻa ʻe niʻihi ʻokú ne hā fuʻu kei siʻi ke hoko ko ha mātuʻa, ko ia naʻe ʻikai te nau fakaongoongoleleiʻi ia. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai ke fakanofo ʻa e tokoua ko ení, pea naʻe hoko kotoa ia koeʻuhi pē ko ʻene hā kei siʻí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi līpōtí ʻoku failahia ʻi he feituʻu lahi ʻo e māmaní. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tau falala ki he Tohi Tapú kae ʻikai ki heʻetau fakakaukau pē ʻatautolú. Te tau talangofua leva ai kia Sīsū pea tuku hono fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá.—Sione 7:24. w18.08 12 ¶16-17

Tūsite, Siulai 21

ʻI hono fai ʻe ha taha ha tali ki ha meʻa ki muʻa ke ne fanongo ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá, ko e vale ia mo e meʻa fakamā.—Pal. 18:13.

ʻOku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki ke toe ʻave takai taʻefakakaukauʻi ha ngaahi ʻīmeili pe pōpoaki he telefoní. ʻI he fonua ʻe niʻihi, ʻoku fakangatangata pe aʻu ʻo tapui ai ʻetau ngāué. Ko hotau kau fakafepaki ʻi he ngaahi fonua ko ení ʻoku nau fakamafola ʻosi fakakaukauʻi nai ha ngaahi talanoa kuo faʻufaʻu ke fakailifiaʻi ʻaki kitautolu pe ʻai ke tau tauʻaki huʻuhuʻu pē ʻiate kitautolu. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he Sovieti ʻIunioni ki muʻá. Ko e kau polisi fufū, ne ʻiloa ko e KGB, naʻa nau fakamafola ha ngaahi talanoa sasala ʻo pehē naʻe lavakiʻi ʻe ha fanga tokoua tuʻu-ki-muʻa ʻa e kakai ʻa Sihová. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe tui ʻa e fanga tokoua tokolahi ki he ngaahi talanoa loí ni pea nau mavahe mei he kautaha ʻa Sihová. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau toe foki mai ki mui, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke toe foki mai ʻa e niʻihi. Naʻa nau fakaʻatā ʻa e ngaahi talanoa loi ko iá ke ne fakaʻauha ʻenau tuí. (1 Tīm. 1:19) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei ha fakatamaki pehē? Fakafisi ke fakamafola ʻa e ngaahi talanoa ʻikai leleí pe taʻefakapapauʻí. ʻOua ʻe tui ki he meʻa kotoa ʻokú ke fanongo ki aí. ʻI hono kehé, fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. w18.08 4 ¶8

Pulelulu, Siulai 22

ʻOku ou tala moʻoni atu kiate koe ʻi he ʻahó ni, te ke ʻi Palataisi mo au.—Luke 23:43.

Ko e ngaahi muʻaki tatau tohinima faka-Kalisi ne ala maʻú, naʻe ʻikai faʻa ngāueʻaki ai ʻa e fakaʻilonga leá. Ko ia te tau fifili nai: Naʻe pehē ʻe Sīsū, “ʻOku ou tala atu kiate koe, ʻi he ʻahó ni te ke ʻi Palataisi mo au”? Pe naʻá ne pehē, “ʻOku ou tala atu kiate koe ʻi he ʻahó ni, te ke ʻi Palataisi mo au”? Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí fekauʻaki mo ʻene pekiá. Naʻá ne pehē: “ʻE pehē pē ʻa e ʻi lolofonua ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻi he ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu.” (Māt. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mk. 10:34; Ngā. 10:39, 40) Ko ia naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa Sīsū ki Palataisi ʻi he ʻaho naʻá ne pekia ai pehē ki he tokotaha faihia ko iá. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko Sīsū naʻá ne “ʻi he Faʻitoká” ʻi he ʻaho ʻe tolu, kae ʻoua kuo fokotuʻu hake ia ʻe he ʻOtuá. (Ngā. 2:31, 32. Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Sīsū ki he tokotaha faihia ko iá fekauʻaki mo e Palataisí, naʻe ʻikai te ne ʻuhinga ki ha palataisi ʻi hēvani. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? Ko e ʻuhinga ʻe taha he naʻe ʻikai ʻilo ʻe he tokotaha faihiá naʻe fai ʻe Sīsū ha fuakava mo ʻene kau ʻapositolo faitōnungá ke kaungāpule mo ia ʻi hēvani. (Luke 22:29) ʻIkai ko ia pē, naʻe teʻeki ai ke papitaiso ʻa e tokotaha faihiá. (Sione 3:3-6, 12) Ko e talaʻofa naʻe fai ʻe Sīsū kuo pau pē naʻá ne lea fekauʻaki mo ha palataisi ʻi he māmaní ʻa ia ʻe fakahoko ki mui ai. w18.12 6 ¶17-18, 20-21

Tuʻapulelulu, Siulai 23

Ngaohi maʻatautolu ha ʻotua ʻa ia te ne ʻalu muʻomuʻa ʻiate kitautolu, koeʻuhí ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi pe ko e hā kuo hoko ki he Mōsese ko ení.—ʻEki. 32:1.

He meʻa vave moʻoni ē ko e kamata lotu ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻuhikiʻi pulu koulá! Neongo naʻa nau talangataʻa ki he fekau ʻa Sihová, naʻa nau kākaaʻi pē kinautolu ʻi he fakakaukau naʻa nau kei kau pē mo Sihova. Naʻe aʻu ʻo ui ʻe ʻĒlone ʻa e lotu ko eni ki he ʻuhikiʻi pulú ko ha “kātoanga kia Sihova”! Ko e hā naʻe fai ʻe Sihová? Naʻá ne tala kia Mōsese ko e kakaí “kuo nau fai ʻa e tōʻonga te nau ʻauha ai,” pea nau liʻaki ʻa e hala naʻá Ne “tuʻutuʻuni ke nau fou aí.” Naʻe houhau lahi ʻa Sihova he naʻe aʻu ʻo ne fakakaukau ke fakaʻauha ʻa e puleʻangá fakakātoa. (ʻEki. 32:5-10) Ka ko Sihová ko ha ʻOtua mohu meesi. Naʻá ne fakapapauʻi ke ʻoua te ne fakaʻauha ʻa e puleʻangá. (ʻEki. 32:14) Neongo ko ʻĒlone naʻá ne ngaohi ʻa e ʻuhikiʻi pulu koulá, naʻá ne fakatomala, pea naʻá ne fili fakataha mo e toenga ʻo e kau Līvaí, ke nau kau mo Sihova. Naʻe mate ʻa e laui afe ʻa ē naʻa nau lotu ki he ʻuhikiʻi pulu koulá. Ka ko e faʻahinga naʻe kau mo Sihová naʻa nau hao, pea naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá te ne tāpuakiʻi kinautolu.—ʻEki. 32:26-29. w18.07 20 ¶13-16

Falaite, Siulai 24

Tokanga telia ʻa e kau sikalaipé . . . mo e ngaahi feituʻu mahuʻinga taha ʻi he ngaahi kātoanga kaí. —Luke 20:46.

ʻOku lelei tahá ke ʻiloʻi koe ʻe hai? ʻOku ʻikai ko e tokanga ʻa ē ʻoku feinga ʻa e kakai tokolahi ke maʻu fakafou ʻi he ako māʻolunga angé, lavameʻa ʻi he pisinisí, pe ongoongoa ʻi he māmani ʻo e fakafiefiá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e meʻa ko iá ʻi heʻene pehē: “Ko eni kuo mou hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pe ʻi hono kehé, kuo mou hoko ʻo ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá, ʻoku anga-fēfē leva hoʻomou toe tafoki ki he ngaahi meʻa tefito ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku vaivai mo masivá mo mou loto ke mou toe pōpula ki aí?” (Kal. 4:9) Ko ha monū fisifisimuʻa moʻoni ke “ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá,” ʻa e Pule Aoniu ʻo e ʻunivēsí! ʻOku ʻiloʻi kitautolu ʻe Sihova, ʻokú ne ʻofaʻi kitautolu, pea ʻokú ne loto ke tau hoko ʻo ofi kiate ia. Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihová ke lava ʻo tau hoko ko hono ngaahi kaumeʻa.—Tml. 12:13, 14. w18.07 8 ¶3-4

Tokonaki, Siulai 25

ʻOku ou fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi fakamanatú.​—Saame 119:99.

Kapau ʻoku tau loto ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi. (ʻĒm. 5:15) Ka ʻe lava fēfē ke tau fai ia? ʻOku fiemaʻu ke tau ako ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻi he anga ʻo e vakai ki ai ʻa Sihová. Fakakaukau ki ai ʻi he founga ko ení. Sioloto atu ʻoku ʻikai lava ke ke mohe lelei, pea ʻoku fakahinohinoʻi koe ʻe hoʻo toketaá ke ke kai ke lahi ange ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí, fakamālohisino lahi ange, pea fai mo e ngaahi liliu kehe ʻi hoʻo founga moʻuí. ʻOkú ke muimui ʻi heʻene faleʻí, pea ʻoku ola lelei! ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e fakahinohino ʻa e toketaá? ʻI ha founga meimei tatau, kuo ʻomai kiate kitautolu ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e ngaahi lao ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi nunuʻa kovi ʻo e angahalá pea ke fakaleleiʻi ʻa ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai totonu ke tau loi, kākā, kaihaʻa, fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, fai ʻa e tōʻonga fakamālohi, pe ʻi ai hatau kaunga ki he tōʻonga fakatēmenioó. (Pal. 6:16-19; Fkh. 21:8) ʻI heʻetau hokosia ʻa e ngaahi ola lelei ʻoku hoko ʻi he talangofua kia Sihová, ʻoku tupulaki ai ʻetau ʻofa kiate ia mo ʻene ngaahi laó. w18.06 17 ¶5-6

Sāpate, Siulai 26

Ko koe ʻa e Tuʻi ʻo e Kau Siú?—Sione 18:33.

Naʻe ilifia nai ʻa Pailato naʻa ʻai ʻe Sīsū ke angatuʻu ʻa e kakaí ki he kau Lomá. Ka naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ko hoku Puleʻangá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e māmani ko ení.” (Sione 18:36) Naʻe fakafisi ʻa Sīsū ke kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, koeʻuhí ko hono Puleʻangá ʻe ʻi hēvani ia. Naʻá ne pehē ko ʻene ngāue ʻi he māmaní ko e “faifakamoʻoni ki he moʻoní.” (Sione 18:37) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ʻa hono vāhenga-ngāué. ʻI heʻetau mahinoʻi ʻa hotau vāhenga-ngāué, te tau fakaʻehiʻehi ai mei he poupou ki ha kulupu fakapolitikale pē, naʻa mo e poupou ʻi hotau lotó. ʻOku ʻikai maʻu pē ke faingofua eni. ʻOku pehē ʻe he ʻovasia fefonongaʻaki ʻe taha ko e kakai ʻi hono feituʻú ʻoku nau hoko ʻo toe faikehe ange. ʻOku nau pōlepole ʻaupito fekauʻaki mo honau fonuá pea tui naʻe mei lelei ange ʻenau moʻuí kapau naʻe pule kiate kinautolu ʻa honau kakaí tonu. ʻOkú ne toe pehē: “Ko e meʻa ke fakamālōʻiaʻí, ko hono maluʻi ʻe he fanga tokouá ʻa ʻenau fāʻūtaha faka-Kalisitiané ʻaki ʻenau tokangataha ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻOku nau hanga ki he ʻOtuá ke ne fakaleleiʻi ʻa e fakamaau taʻetotonú mo e ngaahi palopalema kehe ʻoku tau fehangahangai mo iá.” w18.06 4-5 ¶6-7

Mōnite, Siulai 27

Talitekeʻi ʻa e Tēvoló, pea te ne hola meiate kimoutolu.​—Sēm. 4:7.

Ko e tohi pē ʻe tolu ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻa e 1 Kalonikalí, Siopé, mo e Sākalaiá ʻoku lave ai kia Sētané. Ko e hā naʻe siʻisiʻi ʻaupito ai ʻa e meʻa naʻe fakaeʻa fekauʻaki mo e fili ko ení ki muʻa ke aʻu mai ʻa e Mīsaiá? Naʻe ʻikai ke fakakau ʻe Sihova ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ha fakaikiiki lahi fekauʻaki mo Sētane pea mo e meʻa ʻokú ne faí. He ko ē, ko e taumuʻa ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi pea muimui ʻi he Mīsaiá. (Luke 24:44; Kal. 3:24) ʻI he aʻu mai ʻa e Mīsaiá, naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova mo ʻene kau ākongá ke nau fakaeʻa ʻa e meʻa lahi ʻo kau ki he meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo Sētane mo e kau ʻāngelo naʻe kau mo iá. ʻOku feʻungamālie eni, koeʻuhí ʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Sīsū mo e kau paní ke nau fakaʻauha ʻa Sētane mo hono kau muimuí. (Loma 16:20; Fkh. 17:14; 20:10) Manatuʻi, ʻoku fakangatangata pē ʻa e mālohi ʻo e Tēvoló. ʻOku tau maʻu ʻa e maluʻi ʻa Sihová, Sīsū, mo e kau ʻāngelo faitōnungá. ʻI heʻenau tokoní, ʻoku lava ke tau talitekeʻi ai hotau filí. w18.05 22-23 ¶2-4

Tūsite, Siulai 28

Ko e vaʻa kotoa pē ʻiate au ʻoku ʻikai fuá ʻokú ne toʻo ia.​—Sione 15:2.

ʻE lava ke tau toki hoko ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻo kapau pē te tau laku fua. (Māt. 13:23; 21:43) Ko ia ʻi he talanoa fakatātā ko eni ʻi he Sione 15:1-5, ko e laku fuá heʻikai lava ke ʻuhinga iá ko hono ngaohi ha kau ākonga foʻou. (Māt. 28:19) Kapau naʻe pehē, ko e Kau Fakamoʻoni faitōnunga ko ē kuo ʻikai te nau tokoniʻi ha taha ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsuú, te nau hangē ko e ngaahi vaʻa ʻoku ʻikai ke fuá. Ka ʻoku ʻikai lava ke moʻoni eni! Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí heʻikai lava ke tau fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke nau hoko ko e kau ākonga. Ko Sihová ʻoku anga-ʻofa. Heʻikai ʻaupito te ne kole mai ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai malava ke tau fai. ʻOkú ne kole mai pē ʻa e meʻa ʻe lava ke tau faí. (Teu. 30:11-14) Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻo e laku fuá? ʻOku pau pē ko ha meʻa ʻoku tau malava kotoa ke fai. Ko e hā ʻa e ngāue kuo ʻomai ʻe Sihova ki he kotoa ʻo ʻene kau sevānití? Ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Māt. 24:14. w18.05 14 ¶8-9

Pulelulu, Siulai 29

ʻOku mou tupu mei hoʻomou tamai ko e Tēvoló, . . . ko ha tokotaha loi ia pea ko e tamai ia ʻa e loí.​—Sione 8:44.

ʻOku tokolahi foki ʻa e kau taki lotu ʻi hotau taimí. ʻOku ui nai kinautolu ko e kau faifekau, kau pātele, kau lāpai, kau faiako, pe ngaahi hingoa fakalakanga kehe. ʻI he hangē ko e kau Fālesí, ʻoku ʻikai te nau akoʻi ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ka kuo nau “fetongi ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e loí.” (Loma 1:18, 25) Ko e niʻihi eni ʻo ʻenau ngaahi loí “ko ʻete haó pē, ʻo hao ai pē,” ʻoku maʻu ʻe he tangatá ha laumālie taʻefaʻamate, ʻoku toe fanauʻi sino foʻou ʻa e kau maté, pea ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e founga moʻui fakasōtomá mo e mali ʻa e tangata mo e tangata mo e fefine mo e fefine. Ko e kau politikí foki kuo nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi loi ke kākaaʻi ʻaki ʻa e kakaí. Ko e taha ʻo e loi lahi taha kuo vavé ni ke nau talá ko e pehē kuo nau ʻomi ʻa e “melino mo malu” ki he māmaní. Ka “ʻe hoko fakafokifā mai leva ʻa e fakaʻauhá ʻi he taimi pē ko iá kiate kinautolu.” Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke tau tui ki he kau taki fakapolitikale ko eni ʻoku nau pehē ʻoku lelei ange ʻa e ngaahi meʻá. Ko hono moʻoní ʻoku tau “ʻiloʻi lelei ko e ʻaho ʻo Sihová ʻoku haʻu ia ʻo hangē ko ha kaihaʻa ʻi he poʻulí.”—1 Tes. 5:1-4. w18.10 7-8 ¶6-8

Tuʻapulelulu, Siulai 30

Kuo pau ai ke mou tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivaí pea kuo pau ke mou manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEiki ko Sīsuú, ʻi heʻene pehē ʻe ia tonu: “ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Ngā. 20:35.

ʻOku ngāueʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa hono fanga tokoua paní mo e “kau houʻeiki” faitōnunga ʻi he fanga sipi kehé ke nau fakalototoʻaʻi kitautolu. Ko e kau mātuʻa ko eni ʻi he fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ko e “kau pule” kinautolu ki heʻetau tuí, ka ko e “kaungāngāue” kinautolu ke tau fiefia ai. ʻOku nau loto ke tokoniʻi kitautolu ke tau fiefia mo hanganaki faitōnunga. (ʻAi. 32:1, 2; 2 Kol. 1:24) ʻE lava ke faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻá ki he ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne feinga maʻu pē ke fakalototoʻaʻi ʻa hono fanga tokouá. Naʻá ne tohi ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaika ʻa ia naʻe fakatangaʻí: “ʻI hono maʻu ʻa e manavaʻofa loloto kiate kimoutolú, naʻa mau fakapapauʻi ai ke ʻoatu kiate kimoutolu, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá kae toe pehē foki mo kimautolu tonu, koeʻuhí naʻa mou hoko ko e faʻahinga mātuʻaki ʻofeina kiate kimautolu.” (1 Tes. 2:8) ʻE lava ke hoko ʻa e kau mātuʻá ʻo mātuʻaki fakalototoʻa ki he niʻihi kehé ʻi he meʻa ʻoku nau leaʻakí. Ka ʻoku feʻunga maʻu pē ia? Naʻe tala ʻe Paula ki he kau mātuʻa ʻi ʻĒfesoó ʻa e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. w18.04 21-22 ¶6-8

Falaite, Siulai 31

Ko Sihová ko e Laumālie, pea ko e feituʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻoku ʻi ai ʻa e tauʻatāina.—2 Kol. 3:17.

Kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e tauʻatāina ko ení, kuo pau ke tau hanga kia Sihova. ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke tau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia. (2 Kol. 3:16) Ko e kau ʻIsileli ʻi he toafá naʻa nau sio pē ki he ngaahi meʻá mei ha vakai fakaetangata, ʻo ʻikai mei he vakai ʻa Sihová. Naʻe hangē ia naʻa nau fakapūlouʻi ʻa honau ʻatamaí mo e lotó. Naʻa nau loto ke fakalato ʻenau ngaahi holi pē ʻanautolú ʻaki hono ngāueʻaki ʻenau tauʻatāina foʻoú. (Hep. 3:8-10) Ko e tauʻatāina ʻoku ʻomai ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻoku laka ange ia ʻi he tauʻatāina mei he hoko ko ha pōpulá. Ko e laumālie ko iá ʻokú ne ʻomai ʻa e tauʻatāina lahi ange ʻe lava ʻo faifai ange pea ʻomai ʻe he tangatá. ʻE lava ke ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he pōpula ki he angahalá mo e maté pea mei he pōpula ki he lotu loí mo ʻene ngaahi tōʻongá. (Loma 6:23; 8:2) He tauʻatāina fakaofo moʻoni ē ko ia! Naʻa mo ha tokotaha ʻa ia ko ha pōpula pe ʻoku ʻi he pilīsoné ʻe lava ke ne maʻu ʻa e tauʻatāina ko ení.—Sēn. 39:20-23. w18.04 9 ¶3-5

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share