Sune
Mōnite, Sune 1
ʻIlonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, te ne ʻoatu ia kiate kimoutolu.—Sione 15:16.
Ko e talaʻofa ʻa Sīsuú kuo pau pē naʻe fakaivimālohiʻi moʻoni ai ʻa e kau ʻapositoló! Naʻe ʻikai ke mahinoʻi kakato ʻe he kau ʻapositoló ʻe vave ʻa e pekia ʻa Sīsuú. Ka ko ʻene pekiá heʻikai ke ʻuhinga ai iá heʻikai ke ʻi ai hanau tokoni. Naʻe mateuteu ʻa Sihova ke tali ʻenau ngaahi lotú pea tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau ngāue fakamalangá. Pea naʻá ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá. ʻI he hili pē ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe kōlenga ʻa e kau ʻapositoló kia Sihova ke ne ʻoange kiate kinautolu ha loto-toʻa, pea naʻe tali ʻe Sihova ʻenau ngaahi lotú. (Ngā. 4:29, 31) ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻahó ni. ʻI he taimi ʻoku tau kātaki ai ʻi he ngāue fakamalangá, ʻoku tau kei hoko ai pē ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsū. Pea ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku mateuteu ʻa Sihova ke tali ʻetau ngaahi lotu ʻo kole ha tokoní ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai ʻi he malangá. (Fil. 4:13) ʻOku tau houngaʻia lahi ʻi hono tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú pea mo ʻetau kaumeʻa mo Sīsuú. Ko e ngaahi meʻaʻofa ko eni meia Sihová ʻokú ne fakaivimālohiʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻetau laku fuá.—Sēm. 1:17. w18.05 21 ¶17-18
Tūsite, Sune 2
Tuku ke tau . . . fefakalototoʻaʻaki pea toe ʻāsili angé ʻi hoʻomou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻahó.—Hep. 10:24, 25.
Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe nima ki mui ai, naʻe mahino lelei ai ʻa e ʻuhinga ʻe taha. ʻI he taimi ko iá, naʻa nau ʻiloʻi naʻe ofi ʻa e ʻaho fakamaau ʻo Sihova ki Selusalemá. Naʻa nau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke nau hola mei he koló ʻo hangē ko ia naʻe tala ange ʻe Sīsū ke nau faí. (Luke 21:20-22; Ngā. 2:19, 20) Ko e ʻaho ko ia ʻo Sihová naʻe hoko ʻi he taʻu 70 ʻi hono fakaʻauha ʻe he kau Lomá ʻa Selusalemá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau ʻi ha tuʻunga meimei tatau. Ko e ʻaho “lahi mo fakamanavahē” ʻo Sihová ʻoku ofi. (Sioeli 2:11) Ko e ngaahi lea ʻa e palōfita ko Sēfanaiá ʻoku toe kaunga foki ia ki hotau taimí: “Ko e ʻaho lahi ʻo Sihová ʻoku ofi! ʻOku ofi ia pea ʻoku tuʻunuku vave ʻaupito mai!” (Sēf. 1:14) ʻI he ʻuhinga ko ení, ʻoku totonu “ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.” (Hep. 10:24) ʻOku fiemaʻu ke aʻu ʻo tau mahuʻingaʻia lahi ange ʻi hotau fanga tokouá koeʻuhi ke lava ʻo tau fakalototoʻaʻi kinautolu ʻi he taimi te nau fiemaʻu ai iá. w18.04 20 ¶1-2
Pulelulu, Sune 3
Ke ke loto-toʻa peá ke tuʻu mālohi. ʻOua naʻá ke manavahē pe ilifia, he ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻe ʻiate koe ʻi ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai.—Sios. 1:9.
Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene sevāniti ko Siosiuá ki muʻa ke ne taki Hono kakaí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe toe fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he tuʻunga ko ha kulupu. Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova ʻe fiemaʻu ʻe he kau Siú ha fakalototoʻa ʻi heʻenau nofo pōpula ʻi Pāpiloné, pea naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ha kikite fakalototoʻa, ʻo pehē: “ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou kau mo koe. ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá. Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe, te u piki maʻu kiate koe ʻaki ʻa hoku nima toʻomataʻu ʻo e māʻoniʻoní.” (ʻAi. 41:10) Ki mui ai, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa e muʻaki kau Kalisitiané, pea ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi he founga tatau. (2 Kol. 1:3, 4) Naʻe toe ʻoange ʻe Sihova ha fakalototoʻa ki hono ʻAló. Hili ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú, naʻá ne fanongo ki ha leʻo mei he langí ʻoku pehē mai: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí.” (Māt. 3:17) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he fakalototoʻa lahi ʻa e ngaahi leá ni kia Sīsū lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní? w18.04 16 ¶3-5
Tuʻapulelulu, Sune 4
Ko e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, kuo pau ke ʻoua te ke kai mei ai.—Sēn. 2:17.
ʻE fakakaukau nai ʻa e kakai ia ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama ʻa e tauʻatāina ke ne fai ʻa e meʻa naʻá ne loto ke faí. Kae kehe, ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ko e tauʻatāina ke filí, pe ko e totonu ke fili ʻa e meʻa ke faí, ʻoku ʻikai ke tatau ia mo e totonu ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku leleí mo e meʻa ʻoku koví. Naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e tauʻatāina ke fili pe te na talangofua ki he ʻOtuá pe ʻikai. Ka ko Sihova pē tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke ne fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku leleí mo e meʻa ʻoku koví. Ko e “ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví” naʻe fakamoʻoniʻi ai kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá. (Sēn. 2:9) ʻI hono ʻoange kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e fekau ke ʻoua te na kai mei he fuʻu ʻakaú, naʻe akoʻi ai ʻe Sihova kiate kinaua naʻe pau ke na talangofua kiate ia ke maʻu ai ʻa e tauʻatāina moʻoní. w18.04 5-6 ¶9-12
Falaite, Sune 5
ʻI he lolotonga ʻa ʻenau mamahí kotoa naʻe fakalotomamahi ia kiate ia.—ʻAi. 63:9.
ʻOku fai ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ongoʻi manavaʻofa pē ki heʻene kau sevāniti ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOkú ne fai ha ngāue ke tokoniʻi kinautolu. Ko e fakatātaá, ʻi he faingataʻaʻia ʻa e kau ʻIsilelí ko ha kau pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe mahinoʻi ʻe Sihova ʻenau mamahí pea ueʻi ia ke ne ʻoatu ha fakanonga. Naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese: “Kuó u mātā moʻoni ʻa e faingataʻaʻia ʻa hoku kakai . . . , pea kuó u fanongo ki heʻenau tangi . . . ʻOku ou ʻafioʻi lelei ʻa e ngaahi mamahi ʻoku nau fuesiá. Te u ʻalu hifo ke fakahaofi kinautolu mei he nima ʻo e kau ʻIsipité.” (ʻEki. 3:7, 8) Koeʻuhi naʻe ongoʻi manavaʻofa ʻa Sihova ki heʻene kakaí, naʻá ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he nofo pōpulá. ʻI he ngaahi senituli ki mui ai, ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fehangahangai ʻa e kau ʻIsilelí mo hano ʻohofi ʻe he filí. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sihova ki aí? Naʻe “ongoʻi fakaʻofaʻia ʻa Sihova ʻi heʻenau toʻe koeʻuhi ko e faʻahinga naʻa nau lōmekina kinautolú mo e faʻahinga naʻa nau ngaohikoviʻi kinautolú.” Naʻe toe ueʻi ʻe he kaungāongoʻí ʻa Sihova ke ne tokoniʻi ʻene kakaí. Naʻá ne fekauʻi atu ʻa e kau fakamaau ke fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei honau ngaahi filí.—Fkm. 2:16, 18. w19.03 15 ¶4-5
Tokonaki, Sune 6
ʻE malava koā ke ngalo ʻi ha fefine ʻa ʻene tama kei huhú pe ʻikai koā ke ne manavaʻofa ki he tama ʻo hono manavá? Neongo kapau ʻe ngalo ʻi he kau fefiné, ʻe ʻikai ʻaupito te ke ngalo ʻiate au.—ʻAi. 49:15.
Ko e ʻuluaki fekau ʻe ua ʻi he Fekau ʻe Hongofulú naʻe fiemaʻu ai mei he kau ʻIsilelí ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihova pea fakatokanga fekauʻaki mo e lotu ki he ngaahi ʻaitolí. (ʻEki. 20:3-6) Ko e ngaahi fekau ko iá naʻe ʻikai ko e ʻai ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa Sihova. ʻI he nofoʻaki mateaki ʻa ʻene kakaí kiate iá, naʻa nau lakalakaimonū. ʻI heʻenau lotu ki he ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻanga kehé, naʻa nau faingataʻaʻia. ʻI hono kehé, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ʻi he taimi naʻa nau mateaki ai kiate ia pea fefakafeangaiʻaki totonú. (1 Tuʻi 10:4-9) ʻOku ʻikai totonu ke tukuakiʻi ʻa Sihova ʻi hono talitekeʻi ʻe he faʻahinga ʻoku nau taku ʻoku nau tauhi kiate iá ʻene ngaahi tuʻungá pea fakamamahiʻi ʻene kakaí. Kae kehe, ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu pea ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai ʻi he fakamaau taʻetotonú. ʻOkú ne ongoʻi ʻetau mamahí ʻo lahi ange ia ʻi he ongoʻi ʻa ha faʻē ʻi he faingataʻaʻia ʻene pēpeé. Neongo heʻikai nai tokoni mai ʻa Sihova ʻi he taimi pē ko iá, ka ʻi heʻene taimi kotofá te ne fakamāuʻi ʻa e kau faihala taʻefakatomalá ki he anga ʻo ʻenau fakafeangai ki he niʻihi kehé. w19.02 22 ¶13-15
Sāpate, Sune 7
Tuku ke ʻoua naʻa fai ki hoku lotó, ka ki hoʻoú pē.—Luke 22:42.
ʻI he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho ki muʻa he Fakamanatú, ʻoku lelei kapau ʻe malava ke tau lau ʻa e fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú. Ko e meʻa ʻoku tau ako ʻi he ngaahi fakataha peheé mo e meʻa ʻoku tau lau ʻi he ngaahi fakamatala Fakatohitapu ko iá ʻoku ʻai ai ke lahi ange ʻetau houngaʻia ʻi he feilaulau naʻe fai ʻe Sīsū maʻatautolú. ʻOku ueʻi kitautolu ke tau faʻifaʻitaki ki heʻene tōʻonga anga-fakatōkilaló pea fai ʻa e finangalo ʻo Sihová, naʻa mo ʻene faingataʻa kiate kitautolú. ʻOku tau fakakaukau ki he loto-toʻa naʻá ne fakahāhā ʻi he ngaahi ʻaho ki muʻa ʻi heʻene pekiá. Naʻá ne ʻiloʻi lelei naʻe vave ke ngaohikovia, haha pea tāmateʻi ia ʻe hono ngaahi filí. (Māt. 20:17-19) Ka, naʻá ne loto-lelei ke fehangahangai mo e maté. ʻI he aʻu ki he taimi ko iá, naʻá ne tala ange ki heʻene kau ʻapositolo faitōnungá, ʻa ia naʻa nau ʻi Ketisemani fakatahá: “Tuʻu hake, tau ʻalu. Vakai! Kuo fakaofi mai ʻa hoku tokotaha lavakí.” (Māt. 26:36, 46) Pea ʻi he haʻu ʻa e fuʻu kakaí mo e ngaahi meʻataú ke puke iá, naʻá ne laka atu ki muʻa, ʻo ʻai ke ʻiloʻi ia, pea fekauʻi ʻa e kau sōtiá ke tuku ange ʻene kau ʻapositoló. (Sione 18:3-8) He loto-toʻa tuʻu-ki-muʻa ē naʻe fakahāhā ʻe Sīsuú! ʻI he ʻahó ni ko e kau Kalisitiane paní mo e fanga sipi kehé ʻoku nau feinga ke faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi hono fakahāhā ʻa e loto-toʻá. Anga-fēfē? w19.01 27-28 ¶7-8
Mōnite, Sune 8
Kumi ki he anga-vaivaí.—Sēf. 2:3.
Ko e anga-vaivaí ʻoku lava ke fakahoa ki ha tā valivali fakaʻofoʻofa. ʻI he founga fē? Hangē pē ko hono fakatahaʻi ʻe ha tokotaha tā valivali ʻa e ngaahi lanu fakamānako kehekehe ke maʻu ha foʻi fakatātā, kuo pau ke tau fakatahaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakamānako kehekehe ke hoko ai ʻo anga-vaivai. Ko e tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi ʻulungaanga ko iá ko e anga-fakatōkilalo, fakamoʻulaloa, anga-malū mo e loto-toʻa. Ko e kakai anga-fakatōkilaló pē te nau fakamoʻulaloa ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku kau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻa e fiemaʻu ke tau hoko ʻo anga-malū. (Māt. 5:5; Kal. 5:23) ʻI heʻetau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau ʻai ai ke ʻita lahi ʻa Sētane. Ko ia neongo ʻoku tau anga-fakatōkilalo mo anga-malū, ko e kakai tokolahi ʻi he māmani ʻo Sētané ʻoku nau fehiʻa ʻiate kitautolu. (Sione 15:18, 19) Ko hono olá, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e loto-toʻa ke talitekeʻi ʻa Sētane. Ko e fehangahangai ʻo ha tokotaha anga-vaivai ko ha tokotaha ʻoku hīkisia, fakahāhā ʻa e ʻita taʻemapuleʻi, pea ʻikai talangofua kia Sihova. ʻOku fakamatalaʻi lelei ai ʻa Sētane. Tā neʻineʻi ke ne fehiʻa ʻi he kakai anga-vaivaí! ʻOku nau fakaeʻa ʻa e ngaahi mele ʻi hono ʻulungāngá. Pea ko e kovi ange kia Sētané, ʻoku nau fakamoʻoniʻi ko ha tokotaha loi ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ne leaʻaki pe faí, heʻikai lava ke ne taʻofi ʻa e kakai anga-vaivaí mei he tauhi kia Sihová!—Siope 2:3-5. w19.02 8-9 ¶3-5
Tūsite, Sune 9
ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá.—ʻAi. 41:10.
Ko e hā naʻe tala ai ʻe Sihova ki he kau Siu naʻe teu ke ʻave fakamālohi ki Pāpiloné ke ʻoua te nau “loto-moʻua”? Koeʻuhi naʻá ne ʻilo ko e kakai ʻi he fonua ko iá te nau ilifia. Ko e hā te ne ʻai ke nau ilifiá? ʻI he ofi ke ngata ʻa e taʻu ʻe 70 hono ʻave fakamālohi ʻa e kau Siú, ʻe ʻohofi ʻa Pāpilone ʻe he kau tau mālohi ʻa Mītia-Pēsia. ʻE ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau tau ko ení ke fakatauʻatāinaʻi ʻene kakaí mei he nofo pōpula ʻi Pāpiloné. (ʻAi. 41:2-4) ʻI hono ʻiloʻi ʻe he kau Pāpiloné mo e kakai ʻi he ngaahi puleʻanga kehe ʻi he taimi ko iá naʻe fakaofi mai honau filí, naʻa nau feinga ke tauhi maʻu ʻenau loto-toʻá ʻaki ʻenau fepehēʻaki: “Loto-toʻa.” Naʻa nau toe ngaohi mo e ngaahi ʻotua ʻaitoli lahi ange, ʻo ʻamanaki ʻe maluʻi kinautolu ʻe he meʻá ni. (ʻAi. 41:5-7) Lolotonga iá, naʻe fakanonga ʻe Sihova ʻa e loto ʻo e kau Siu ne ʻave fakamālohí ʻaki ʻene pehē: “Ko koe, ʻe ʻIsileli, [ʻi he ʻikai hangē ko ho ngaahi kaungāʻapí] ʻa ʻeku sevānití, . . . ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá.” (ʻAi. 41:8-10) Fakatokangaʻi naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko au ʻa ho ʻOtuá.” ʻI he ngaahi lea ko iá, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova ki heʻene kau lotu mateakí naʻe ʻikai ke ne fakangaloʻi kinautolu—naʻá ne kei hoko pē ko honau ʻOtua, pea nau kei hoko pē ko ʻene kakai. Naʻá ne tala ange: “Te u fua koe . . . pea fakahaofi koe.” Ko e ngaahi lea fakafiemālie ko iá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e kau Siu ne ʻave fakamālohí.—ʻAi. 46:3, 4. w19.01 4 ¶8
Pulelulu, Sune 10
Naʻe ongo mai ha leʻo mei he langí: “Ko hoku ʻAló koe, ʻa e ʻofeiná; kuó u hōifua ʻiate koe.”—Mk. 1:11.
ʻOku hiki ʻi he Maʻake 1:9-11 ʻa e fuofua taimi naʻe lea hifo ai ʻa Sihova mei hēvaní. Naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko hoku ʻAló koe, ʻa e ʻofeiná; kuó u hōifua ʻiate koe.” Kuo pau pē naʻe maongo ki he loto ʻo Sīsuú ʻene fanongo ki he leʻo ʻo ʻene Tamaí ʻi heʻene fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa mo e falala pau kiate iá! Ko e ngaahi lea ʻa Sihová naʻe fakapapauʻi ai ʻa e moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻe tolu fekauʻaki mo Sīsū. ʻUluakí, ko Sīsū ko hono ʻAlo. Uá, ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi hono ʻAló. Pea ko e tolú, kuo hōifua ʻa Sihova ʻi hono ʻAló.ʻI he pehē “Ko hoku ʻAló koe” naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ko hono ʻAlo ʻofeiná, ʻa Sīsū, kuó ne maʻu ha vahaʻangatae foʻou mo Ia. ʻI he taimi naʻe ʻi hēvani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne hoko ko ha foha laumālie ʻo e ʻOtuá. Kae kehe, ʻi heʻene papitaisó, naʻe pani ʻaki ia ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻOtuá ko Sīsū ʻa Hono ʻAlo kuo paní ʻokú ne maʻu he taimí ni ʻa e ʻamanaki ke foki ki hēvani ʻo hoko ko e Tuʻi kuo fakanofo ʻa e ʻOtuá mo e Taulaʻeiki Lahi. (Luke 1:31-33; Hep. 1:8, 9; 2:17) Ko ia ʻi he papitaiso ʻa Sīsuú, naʻe maʻu ai ʻe heʻene Tamaí ha ʻuhinga lelei ke pehē: “Ko hoku ʻAló koe.”—Luke 3:22. w19.03 8 ¶3-4
Tuʻapulelulu, Sune 11
ʻOku ʻikai ha poto . . . ʻe lava ke tuʻu ʻo fakafepaki kia Sihova.—Pal. 21:30.
Ko e faleʻi koví kuo fuoloa ʻene ʻi heni. Ko Sētane ʻa e fuofua tokotaha naʻá ne ʻoange ʻa e faleʻi koví ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne tala ange kia ʻIvi te ne fiefia ange mo ʻĀtama kapau naʻá na fili ʻiate kinaua pē ʻa e founga ke moʻui aí. (Sēn. 3:1-6) Ka naʻe siokita ʻa Sētane! Naʻá ne loto ke hoko ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, pehē ki heʻena fānau ʻi he kahaʻú, ʻo talangofua mo lotu ange kiate ia, kae ʻikai kia Sihova. Ka ko Sihova naʻá ne ʻoange kiate kinaua ʻa e meʻa kotoa pē naʻá na maʻú. Naʻá ne ʻai ke na ʻi ai, ʻoange ha ngoue fakaʻofoʻofa ke na nofo ai, pea mo ha sino haohaoa naʻe lava ke tuʻuloa. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe talangataʻa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá. ʻI he fai peheé, naʻá na tuʻusi kinaua mei he Tokotaha naʻá ne ʻoange kiate kinaua ʻa e moʻuí. Naʻe fakamamahi ʻa e olá. Hangē ko ha matalaʻiʻakau naʻe tuʻusi mei ha fuʻu ʻakau, ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na tupu māmālie ʻo motuʻa peá na mate. Naʻe faingataʻaʻia foki ʻena fānaú pea ʻoku kau ai mo kitautolu kotoa. (Loma 5:12) ʻOku tukunoaʻi ʻe he kakai tokolahi taha ʻi he ʻaho ní ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá pea fai pē ʻa e meʻa ʻoku nau loto ki aí. (ʻEf. 2:1-3) Ko e olá ʻoku hā ia ʻi he potutohi ʻo e ʻaho ní. w18.12 20 ¶3-4
Falaite, Sune 12
ʻOku tau . . . leaʻaki foki, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e ngaahi lea kuo akoʻi ʻe he poto fakaetangatá, ka ʻi he ngaahi lea ko ia kuo akoʻi ʻe he laumālié, ʻi heʻetau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻaki ʻa e ngaahi lea fakalaumālie.—1 Kol. 2:13.
Ko e ʻapositolo ko Paulá ko ha tangata naʻe poto, ako lelei, peá ne lea ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he lea ʻe ua. (Ngā. 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3) Ka naʻá ne siʻaki ʻa e poto fakamāmaní pea fai ʻene ngaahi filí fakatefito ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Ngā. 17:2; 1 Kol. 2:6, 7) Ko hono olá, naʻá ne maʻu ha ngāue fakafaifekau lavameʻa peá ne fakatuʻamelie atu ki ha pale ʻa ia ʻe tolonga ʻo taʻengata. (2 Tīm. 4:8) ʻOku hā mahino, ko e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ʻoku māʻolunga mamaʻo ange ia ʻi he fakakaukau ʻa e māmaní. Kapau te tau muimui ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, ko e moʻoni te tau fiefia mo lavameʻa. Ka heʻikai ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fakakaukau ʻo hangē ko iá. Ko e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ʻoku ʻikai te ne puleʻi ʻetau fakakaukaú, pea ʻoku ʻikai totonu ke pehē mo e kau mātuʻá. (Māt. 24:45; 2 Kol. 1:24) ʻOku fakafatongiaʻi kitautolu taki taha ke tau fakatonutonu ʻetau fakakaukaú koeʻuhi ke tau vakai ki he ngaahi meʻá ʻi he anga ʻo e vakai ʻa Sihová. w18.11 20-21 ¶12-13
Tokonaki, Sune 13
ʻE hola meiate kinautolu ʻa e mamahí mo e māpuhoí.—ʻAi. 35:10.
Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá ʻi he taimi ʻe toe foki ai ʻa e kau ʻIsilelí ki honau fonuá, ʻe melino ʻa e fonuá. ʻE ʻikai fiemaʻu ke manavahē ha taha ki hano ʻohofi ʻe ha monumanu pe ko ha kakai. ʻE hao ʻa e iiki mo e lalahi. (ʻAi. 11:6-9; 35:5-10; 51:3) Naʻe toe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ko e māmaní kotoa, ʻo ʻikai ko e puleʻanga ʻIsilelí pē, “ʻe fonu . . . ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihová ʻo hangē ko hono ʻufiʻufi ʻe he vaí ʻa e tahí.” Fakatokangaʻi naʻe toe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ʻi he taimi ʻe toe foki ai ʻa e kau ʻIsilelí mei Pāpiloné heʻikai ʻohofi kinautolu ʻe ha fanga manu pe kakai. Naʻá ne pehē ʻe lahi fau ʻa e meʻakai lelei ʻi honau fonuá koeʻuhi ʻe lahi ʻa e vaí, ʻo hangē pē ko ia naʻe ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. (Sēn. 2:10-14; Sel. 31:12) ʻE fakahoko pē ʻa e kikité ʻi he taimi ʻo e kau ʻIsileli ko iá? Fakatokangaʻi naʻe toe pehē ʻi he kikité ʻe fakamoʻui ʻa e kuí, heké mo e tulí. Ka naʻe ʻikai ke hoko eni ki he kau ʻIsileli naʻa nau toe foki mei Pāpiloné. ʻI hono kehé, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá te ne fakamoʻui ʻa e mahamahaki kotoa pē ʻi he kahaʻú. w18.12 5 ¶11-12
Sāpate, Sune 14
Hokohoko . . . ʻaʻeva ʻi he moʻoní.—3 Sio. 3.
ʻOku tau ʻamanaki atu ke hanganaki ʻaʻeva ʻi he moʻoní ʻo taʻengata. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakapapauʻi lahi ange ai ke hanganaki ʻaʻeva ʻi he moʻoní? Hokohoko atu hono ako ʻa e Tohi Tapú pea fakakaukau lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke akó. Fakataimitēpileʻi maʻu pē ha taimi ki he meʻá ni. Ko e lahi ange hoʻo akó, ko e lahi ange ia hoʻo ʻofa ki he moʻoní pea fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito naʻa tuku ange iá. ʻOku tala mai ʻe he Palōveepi 23:23 ke tau “fakatau mai ʻa e moʻoní” pea toe fakatau mai ʻa e “potó mo e akonakí pea mo e mahinó.” ʻOku ʻikai feʻunga pē ke ʻilo ʻa e moʻoni Fakatohitapú. ʻOku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau maʻu ʻa e mahinó, ʻoku tau fakatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau akó mo e ngaahi meʻa kuo tau ʻosi ʻiló. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he potó ke tau ngāue ki he meʻa ʻoku tau ʻiló. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku akonakiʻi kitautolu ʻe he moʻoní ʻaki hono fakahaaʻi mai ha ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ke tau fai. ʻOku fiemaʻu ke tau vave ke tali ʻa e akonaki ko iá, ʻa ia ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he silivá.—Pal. 8:10. w18.11 9 ¶3; 11 ¶13-14
Mōnite, Sune 15
Fakatau mai ʻa e moʻoní pea ʻoua ʻaupito naʻa fakatau atu ia.—Pal. 23:23.
Ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku tau maʻú ko hotau vahaʻangatae mo iá. Heʻikai ʻaupito ke tau fetongiʻaki ia ha toe meʻa. ʻOku tau fakamahuʻingaʻi foki ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú, koeʻuhí ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihova. (Kol. 1:9, 10) Ko Sihova ʻa ʻetau Faiako Maʻongoʻongá, ʻa ia ʻokú ne akoʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga lahi ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻOkú ne akoʻi mai ʻa e mahuʻinga ʻa hono huafá pea tala mai ʻa hono ngaahi ʻulungaanga fisifisimuʻá. ʻOkú ne tala mai ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu ʻo ne foaki ʻa e moʻui ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá koeʻuhi ko kitautolu. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Sihova fekauʻaki mo e Puleʻanga Faka-Mīsaiá pea mo e ʻamanaki ki he Palataisi ʻi he māmaní. ʻOku akoʻi mai ʻe Sihova ʻa e founga ʻoku totonu ke tau moʻuiʻakí. ʻOku tau vakai ki he ngaahi moʻoni ko ení ko ha mataʻikoloa koeʻuhí ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi ki hotau Tokotaha-Fakatupú pea ʻomai kiate kitautolu ha taumuʻa ʻi he moʻuí. w18.11 3 ¶1-2
Tūsite, Sune 16
ʻOua te mou feloiʻaki.—Kol. 3:9.
Ko e kakai kākaá heʻikai lava ke nau kākaaʻi ʻa Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku telefua mo tokaimaʻananga” kiate ia. (Hep. 4:13) Ko ha fakatātā, naʻe feinga ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila ke na kākaaʻi ʻa e kau ʻapositoló. Naʻá na fakatau atu ʻa e niʻihi ʻo ʻena koloá peá na ʻoange pē ha konga ʻo e paʻangá ki he kau ʻapositoló. Naʻe loto ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila ke maongo ʻa e meʻa naʻá na faí ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, ko ia naʻá na tala ki he kau ʻapositoló kuó na ʻoange ʻa e paʻangá kotoa. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻá na loi, pea naʻá ne tauteaʻi kinaua. (Ngā. 5:1-10) ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e kakai ʻoku loí? Ko e kakai kotoa ʻoku nau tala ha loi fakalotokovi pea ʻikai te nau fakatomalá te nau iku ki he “ano ʻo e afi,” ʻo hangē tofu pē ko Sētané. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, te nau ʻauha taʻengata. (Fkh. 20:10; 21:8; Saame 5:6) ʻOku tau ʻiloʻi ko Sihová “ʻoku ʻikai ko ha tangata ke loi” pea “ʻoku ʻikai ʻaupito ke loi . . . ʻa e ʻOtuá.” (Nōm. 23:19; Hep. 6:18) ‘ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ʻi ha ʻelelo loi.’ (Pal. 6:16, 17) Kapau ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ia, kuo pau ke tau tala ʻa e moʻoní. w18.10 8 ¶10-13
Pulelulu, Sune 17
Fakakaukauloto ki he ngaahi meʻá ni.—1 Tīm. 4:15.
Ko e hā te ke faí kapau ʻe fiemaʻu ʻe ho pulé ke ke tokoni fakapaʻanga ki ha kātoanga ʻoku felāveʻi mo e lotu loí? ʻI he ʻikai tatali kae ʻoua kuo toki hoko ha meʻa hangē ko ení, ʻe lelei ke tau fakalaulauloto he taimí ni ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻa peheé. Kapau leva ʻe faifai ange pea tau ʻi ha tuʻunga pehē, ʻe faingofua ange ai ke tau fai mo leaʻaki ʻa e meʻa totonú, hangē ko ia naʻe fai ʻe he toko tolu Hepeluú. Ko e fakalaulauloto ki he fakakaukau ʻa Sihová ʻe lava foki ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki mateaki kiate ia kapau ʻe fai hatau faitoʻo fakavavevave. Ko e moʻoni, ʻoku tau fakapapauʻi ke fakafisingaʻi ha huhu ʻo e toto kakató pe ko ha taha pē ʻo hono konga tefito ʻe faá. (Ngā. 15:28, 29) Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga ʻoku kau ki ai ʻa e totó ʻe fiemaʻu ai ki he Kalisitiane taki taha ke ne fai ʻene fili fakafoʻituitui pē ʻaʻana fakatefito ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Ko fē ʻa e taimi lelei taha ke fakapapauʻi ai ʻa e meʻa ke faí? Ko e taimi ko ia ʻo ʻetau ʻi he falemahakí, mahalo pē ʻi ha tuʻunga langa lahi pea ʻi he malumalu ʻo e tenge ke fai ha fili fakavavevave? ʻIkai ʻaupito. Ko e taimi eni ke fai ai ʻa e fekumí, fakakakato ha pepa fakalao fakafaitoʻo ʻoku fakamatalaʻi mahino ai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú, pea talanoa mo ʻetau toketaá. w18.11 24 ¶5; 26 ¶15-16
Tuʻapulelulu, Sune 18
Ka ko e tokotaha ʻoku fanongo kiate aú te ne nofo malu.—Pal. 1:33.
Ko Sihova ʻoku hangē ha tauhi-sipi ʻokú ne tokangaʻi ʻa ʻene kakaí ʻi he ngaahi founga ʻaonga. ʻOkú ne tauhi kinautolu ke nau hao mo maluʻi kinautolu mei honau ngaahi filí. ʻOku fakanonga mo fakafiemālieʻi lahi kitautolu ʻe he meʻá ni ʻi heʻetau ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení! ʻOku kei tokangaʻi pē ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he tuʻunga ko ha kulupu. ʻOkú ne tokoniʻi kinautolu ke tauhi maʻu honau vahaʻangatae lelei mo iá pea maluʻi kinautolu mei honau ngaahi filí. Pea te ne hanganaki fai pehē lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahi ʻoku vavé ni ʻaupito ke hoko maí. (Fkh. 7:9, 10) Ko ia tatau ai pē pe ʻoku nau kei siʻi pe taʻumotuʻa, moʻui lelei pe faingataʻaʻia fakaesino, ko e kakai ʻa e ʻOtuá heʻikai te nau ilifia pe manavahē lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. Ko hono moʻoní, te nau fai ʻa e meʻa mātuʻaki fehangahangai! Te nau manatuʻi ʻa e lea ʻa Sīsuú: “Mou tuʻu hangatonu hake pea hiki hake homou ʻulú, koeʻuhí kuo ofi homou fakahaofí.” (Luke 21:28) Naʻa mo e taimi ʻe ʻohofi ai kinautolu ʻe Kokí, ko ha ngaahi puleʻanga mālohi. (ʻIsi. 38:2, 14-16) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke liliu ʻa Sihova. Te ne toe fakamoʻoniʻi ko ha Tokotaha Fakamoʻui anga-ʻofa mo tokanga ia ki hono kakaí.—ʻAi. 26: 20. w18.09 26 ¶15-16
Falaite, Sune 19
Naʻá ke hoko ʻo mahuʻinga kiate au . . . pea kuó u ʻofa ʻiate koe. —ʻAi. 43:4.
ʻOku fakapapauʻi ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ʻokú ne ʻofa ʻiate kinautolu he taimí ni pea te ne ʻofa ʻiate kinautolu ʻo taʻengata. Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he ngaahi lea ko eni ʻa Sihova ʻoku hā ʻi ʻolungá. ʻOku tau ʻiloʻi ko kitautolu taki taha ʻoku tau mahuʻinga foki kia Sihova. ʻOku talaʻofa ʻa e Tohi Tapú: “Ko ha Tokotaha mālohi ia, te ne faifakahaofi. Te ne hākahaka ʻiate koe ʻi he fiefia lahi.” (Sēf. 3:16, 17) ʻOku talaʻofa ʻa Sihova te ne fakaivimālohiʻi mo fakafiemālieʻi ʻa hono kakaí tatau ai pē pe ko e hā ʻenau ngaahi palopalemá. Naʻá ne pehē: “Te mou huhu pea ʻe fua kimoutolu, pea ʻe lulululu kimoutolu ʻi he funga tuí. Hangē ha faʻē ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa ʻene tamá, ʻe pehē ʻa ʻeku hanganaki fakafiemālieʻi kimoutolú.” (ʻAi. 66:12, 13) Fakakaukau atu ki he ongoʻi malu ʻa ha pēpē ʻi hono fua ia ʻe heʻene faʻeé pe vaʻinga mo iá! ʻOku ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate koe pea ʻokú ne loto ke ke ongoʻi malu. ʻOua ʻaupito naʻá ke veiveiua ʻokú ke mātuʻaki mahuʻinga kia Sihova.—Sel. 31:3. w18.09 13 ¶6-7
Tokonaki, Sune 20
Ko hai ʻoku pole ke laka mai mo ha meʻaʻofa ʻi hono nimá he ʻahó ni maʻa Sihova?—1 Kal. 29:5.
ʻI he kuohilí, naʻe lahi ʻa e ngaahi faingamālie kehekehe ke pole ki ai ʻa e kau ʻIsilelí. (ʻEki. 36:2; Nehe. 11:2) ʻI he ʻahó ni, ʻokú ke maʻu foki ai ʻa e ngaahi faingamālie ke pole ʻaki ai ho taimí, ngaahi meʻa fakamatelié, mo e pōtoʻí ʻi he tokoni ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI hoʻo fai peheé, te ke fiefia lahi ai pea ʻe tāpuakiʻi koe ʻe Sihova. Ko e faʻahinga ʻoku pole ke ngāue ʻi he langá ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa foʻou. Ko e tuofefine ʻe taha ko Margie kuó ne ngāue ʻi he langa Fale Fakatahaʻangá ʻi he taʻu ʻe 18. ʻI he ngaahi ngāue ko ení, naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi he fanga tuofāfine kei siʻí peá ne tokoni ʻi hono akoʻi kinautolú. ʻOkú ne pehē ko ha founga lelei ʻaupito eni ke fefakalototoʻaʻaki ai ʻa e kau ngāue polé. (Loma 1:12) Ko hono moʻoní, ʻi heʻene hokosia ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí, ko e ngaahi kaumeʻa kuó ne maʻu ʻi he ngaahi ngāue ko ení naʻa nau fakalototoʻaʻi ia. Kuó ke pole ʻi ha taimi ki ha ngāue langa? w18.08 25 ¶9, 11
Sāpate, Sune 21
ʻOua ʻaupito naʻa tuku ke siolalo atu ha taha ki hoʻo kei siʻí. ʻI hono kehé, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he faʻahinga faitōnungá ʻi he lea, ʻi he ʻulungaanga, ʻi he ʻofa, ʻi he tui, ʻi he anga-maʻa.—1 Tīm. 4:12.
ʻI hono tohi eni ʻe Paulá, ʻoku ngalingali naʻe taʻu 30 nai ʻa Tīmote. Neongo ia, naʻe ʻoange kiate ia ʻe Paula ha ngaahi fatongia mātuʻaki mahuʻinga. Ko e hā ʻa e lēsoní? ʻOku ʻikai totonu ke tau fakamāuʻi ʻa e fanga tokoua kei siʻi angé ʻaki honau taʻumotuʻá. Fakakaukau atu ki he meʻa kotoa ne ʻosi fai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne taʻu 33 pē aí! ʻI he anga fakafonua ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e kau tangata kei siʻi angé. Ko e olá, ʻoku ʻikai nai ke fakaongoongoleleiʻi ʻe he kau mātuʻa ʻe niʻihi ha talavou ke ne ngāue ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa, neongo ʻokú ne taau ke fai pehē. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu ki ha tokoua ke ne ʻi ha taʻumotuʻa pau ki muʻa ke lava ʻo fakanofo ke ne hoko ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa.—1 Tīm. 3:1-10, 12, 13; Tai. 1:5-9. w18.08 11-12 ¶15-16
Mōnite, Sune 22
Hanga kehe mei he . . . fakakaukau fepakipaki kuo ui halaʻi ko e “ʻiló.”—1 Tīm. 6:20.
Ke fai ha ngaahi fili lelei, ʻoku tau fiemaʻu ha ngaahi moʻoniʻi meʻa alafalalaʻanga. Ko ia ai, kuo pau ke tau tokanga ʻaupito ʻi heʻetau fili ʻa e meʻa ke laú. (Fil. 4:8, 9) ʻOku ʻikai totonu ke tau fakamoleki noaʻia hotau taimí ʻi he sio ʻi he ongoongo taʻefalalaʻanga ʻi he saiti he ʻInitanetí pe lau ʻa e ngaahi ʻīmeili ʻoku fakamafola ai ha talanoa sasala. ʻOku mahuʻinga tautefito ke tau fakaʻehiʻehi mei he uepisaiti ʻoku pouaki ai ʻa e fakakaukau ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. ʻOku nau loto ke fakavaivaiʻi ʻa e tui ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá pea mioʻi ʻa e moʻoní. Ko e fakamatala taʻefalalaʻangá ʻoku iku ia ki he ngaahi fili kovi. ʻOua ʻaupito ʻe fakakaukau heʻikai ke uesia koe ʻe he fakamatala loí. ʻI he taimi ʻo Mōsesé, naʻe ʻalu atu ai ha kau asiasi ʻe toko 12 ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ne foki mai ʻa e kau asiasi ʻe toko 10 ʻo tala ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lelei. (Nōm. 13:25-33) Naʻa nau mioʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá, pea naʻe hoko ai ʻa e kakai ʻa Sihová ʻo manavahē mo loto-siʻi. (Nōm. 14:1-4, 6-10) ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá pea falala kia Sihová, naʻe fili fakavalevale ʻa e kakaí ke tui ki he talanoa ʻikai leleí. w18.08 4 ¶4-5
Tūsite, Sune 23
ʻOua naʻa takihalaʻi kimoutolu. Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.—1 Kol. 15:33.
Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei. Pea ko e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau lotu kia Sihová ʻoku ʻikai nai ke nau fai maʻu pē ha ngaahi meʻa ʻoku kovi. Mahalo pē ʻokú ke ʻiloʻi ha kakai pehē. ʻOku ʻuhinga nai hení ʻoku nau hoko ko e ngaahi feohi lelei? Sai, ʻoku anga-fēfē ʻenau uesia ho vahaʻangatae mo Sihová? ʻOku nau tokoniʻi koe ke ke ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ʻOtuá? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ki he kakai ko iá? Ko e hā ʻoku nau talanoa ki aí? ʻOku nau talanoa lahi ki he sitailá, paʻangá, ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká, fakafiefiá, mo e ngaahi meʻa peheé? ʻOku nau faʻa fakaangaʻi ʻa e niʻihi kehé? ʻOku nau saiʻia he hua koví? Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū: “ʻOku mei he meʻa ʻoku hulu ʻi he lotó ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ngutú.” (Māt. 12:34) Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ko e kakai ʻokú ke fakamoleki ʻa e taimi mo iá ʻoku nau maumauʻi ho vahaʻangatae mo Sihová, fai leva ha meʻa! Fakangatangata ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke feohi ai mo kinautolú, pea kapau ʻoku fiemaʻu, fakangata ʻa e kaumeʻa mo kinautolú.—Pal. 13:20. w18.07 19 ¶11
Pulelulu, Sune 24
Ko Mōsesé ʻa e tangata anga-vaivai taha ʻi he kau tangata kotoa pē.—Nōm. 12:3.
ʻI he taʻu 80 ʻa Mōsesé, naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ha ngāue mātuʻaki faingataʻa: Ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e puleʻanga ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. (ʻEki. 3:10) ʻI he ngaahi taimi lahi naʻe feinga ʻa Mōsese ke kumi kalofanga. Ka naʻe anga-kātaki ʻa Sihova kia Mōsese. Naʻe aʻu ʻo ne ʻoange kiate ia ʻa e mafai ke ne fakahoko ha ngaahi mana. (ʻEki. 4:2-9, 21) Naʻe mei lava ke ne ngāueʻaki ʻa hono mafaí ke fakailifiaʻi ʻa Mōsese pea ʻai ia ke ne talangofua. ʻI hono kehé, naʻe anga-kātaki mo anga-lelei ʻa Sihova, pea naʻá ne fakapapauʻi ki heʻene sevāniti anga-fakanānā mo anga-fakatōkilaló te ne ʻiate ia. Naʻe ola lelei ʻa e founga ko iá? ʻIo, naʻe pehē! Naʻe hoko ʻa Mōsese ko ha taki lelei ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne feinga ke hoko ʻo anga-malū mo anga-fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé, ʻo hangē pē ko e fai pehē ʻa Sihova kiate iá. Kapau ʻokú ke maʻu ha mafai ki he niʻihi kehé. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke ke faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki hoʻo hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi, anga-lelei, mo anga-kātaki ki ho uaifí, fānaú, mo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá. (Kol. 3:19-21; 1 Pita 5:1-3) Kapau ʻokú ke faʻifaʻitaki kia Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, ʻa e Mōsese Lahi Angé, te ke ʻai ai ke faingofua ki he niʻihi kehé ke nau haʻu ʻo talanoa mo koe, pea te ke hoko ai ko e fakalototoʻa kiate kinautolu.—Māt. 11:28, 29. w18.09 24-25 ¶7-10
Tuʻapulelulu, Sune 25
Hono ʻikai lelei pea hono ʻikai fakaʻofoʻofa ke nofo fakataha ʻa e fanga tokouá ʻo fāʻūtaha!—Saame 133:1.
ʻE lava ke tau fakaivifoʻou ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki ʻetau anga-lelei mo e anga-ʻofa. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ʻa e fakatahaʻangá ke toe fāʻūtaha ange. ʻE lava ke ke ʻai ke ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e fanga tokoua ʻi hoʻo fakatahaʻangá? (2 Kol. 6:11-13; fakamatala ʻi lalo.) ʻOku lava ke ulo atu hoʻo māmá ʻo tatau ai pē pe ko fē ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻi aí. Ko hoʻo anga-leleí ʻe lava ke ne ʻai ho ngaahi kaungāʻapí ke nau loto ke ako lahi ange fekauʻaki mo Sihova. ʻEke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa hoku ngaahi kaungāʻapí fekauʻaki mo aú? ʻOku maʻa mo maau ʻa hoku ʻapí? ʻOkú ne ʻai ke hā matamatalelei ange ai ʻa e feituʻú? Ko ha kaungāʻapi fietokoni au?’ ʻEke ki he Kau Fakamoʻoni kehé pe naʻe anga-fēfē hono ueʻi ʻe heʻenau anga-leleí mo e faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻa honau kāingá, ngaahi kaungāʻapí, kaungāngāué, pe kaungāakó.—ʻEf. 5:9. w18.06 24 ¶13-14
Falaite, Sune 26
ʻOku haʻu ʻa e houa ʻa ia ʻe fakakaukau ai ʻa e tokotaha kotoa pē te ne tāmateʻi kimoutolú kuó ne fai ha ngāue toputapu ki he ʻOtuá.—Sione 16:2.
Ko e anga ia ʻo e fakakaukau ʻa e faʻahinga naʻa nau fakapoongi ʻa e ākonga ko Sitīvení. (Ngā. 6:8, 12; 7:54-60) ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fai ai ʻe he kakai lotu tokolahi ʻa e ngaahi faihia fulikivanu, hangē ko e fakapoó, pea nau taukaveʻi naʻa nau fai iá maʻá e ʻOtuá. Ka ko hono moʻoní, ko e meʻa kuo nau faí ʻoku fepaki mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. (ʻEki. 20:13) ʻOku hā mahino, kuo ʻikai ke tataki totonu kinautolu ʻe honau konisēnisí! Ko ia ʻe lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku ngāue lelei ʻa hotau konisēnisí? Ko e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni mei he Tohi Tapú “ʻoku ʻaonga ki he akonaki, ki he valoki, ki he fakatonutonu, ki he akonekina ʻi he māʻoniʻoni.” (2 Tīm. 3:16) Kuo pau ke tau ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, fakakaukau lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki aí, pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻI he foungá ni, te tau ako ai ke fakakaukau lahi ange ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa Sihová. ʻE lava leva ai ke tau fakapapauʻi ʻe tataki lelei kitautolu ʻe hotau konisēnisí. w18.06 16-17 ¶3-4
Tokonaki, Sune 27
Tali ʻa e . . . heletā ʻo e laumālié, ʻa ia ko e folofola ʻa e ʻOtuá.—ʻEf. 6:17.
Naʻe ngāueʻaki ʻe he kau sōtia Lomá ʻa e ngaahi heletā ʻa ia naʻe senitimita nai ʻe 50 (ʻinisi ʻe 20) hono lōloá. Ko e kau sōtia ko iá naʻa nau pōtoʻi ʻaupito ʻi hono ngāueʻaki ʻenau heletaá he naʻa nau ako ki hono ngāueʻaki iá ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku hangē ko ha heletaá. Kuo ʻomai ia ʻe Sihova kiate kitautolu. Ka kuo pau ke tau ako ke ngāueʻaki pōtoʻi ia ʻi hono taukapoʻi ʻetau tuí pe fakatonutonu ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú. (2 Kol. 10:4, 5; 2 Tīm. 2:15) Ko e moʻoni ʻoku nau mālohi, ka ʻoku ʻikai ke nau mālohi ange ʻia Sihova. Pea heʻikai te nau moʻui taʻengata. ʻE tuku pilīsone kinautolu pea heʻikai malava ke nau fai ha kovi ki ha taha pē lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí, pea ʻi he hili iá ʻe fakaʻauha kinautolu. (Fkh. 20:1-3, 7-10) ʻOku tau ʻiloʻi hotau filí, ko ʻene ngaahi kākaá, mo ʻene taumuʻá. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau tuʻu maʻu ʻo fakafepakiʻi ia! w18.05 30-31 ¶15, 19-21
Sāpate, Sune 28
Naʻe pehē ʻe he ngatá ki he fefiné: “ʻE ʻikai moʻoni te mo mate.”—Sēn. 3:4.
Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀtama ʻoku ʻikai lava ke lea ʻa e fanga ngatá. Ko ia ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe lea ha ngata kia ʻIví, mahalo pē naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀtama ko hono moʻoní ko ha laumālie ia naʻe leá. (Sēn. 3:1-6) Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi pe ko hai ʻa e laumālie ko ení. Kae kehe, naʻe fili ʻa ʻĀtama ke kau mo e sola ko ení peá ne angatuʻu ai ki heʻene Tamai fakahēvani ʻofá. (1 Tīm. 2:14) ʻI he taimi pē ko iá, naʻe kamata ke fakaeʻa ai ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e fili fulikivanu ko ení peá ne talaʻofa ʻe faifai pē pea fakaʻauha ia. Ka naʻe fakatokanga ʻa Sihova ʻo pehē ʻi he faai mai ʻa e taimí, ko e laumālie ko ia naʻe lea fakafou ʻi he ngatá te ne fakafepakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá. (Sēn. 3:15) Kuo ʻikai ʻaupito ke tala mai ʻe Sihova ʻa e hingoa fakafoʻituitui ʻo e ʻāngelo ko ia naʻe angatuʻu kiate iá. Ko e taʻu ʻe 2,500 hili ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení naʻe toki fakaeʻa ai ʻe Sihova ʻa e tokotaha angatuʻú.—Siope 1:6. w18.05 22 ¶1-2
Mōnite, Sune 29
Ko eni ia ʻa e faʻahinga, . . . ʻoku nau puke ia pea nau laku fua mai lolotonga ʻenau kātakí.—Luke 8:15.
Kuo faifai ange peá ke ongoʻi loto-siʻi koeʻuhi ko e ʻikai ke fiefanongo ʻa e kakai ʻi ho feituʻú ki he pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻangá? Kapau ko ia, te ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne fakamoleki ʻa e taʻu nai ʻe 30 ʻi he malangá, pea naʻá ne tokoniʻi ʻa e kakai tokolahi ke nau hoko ko e kau Kalisitiane. (Ngā. 14:21; 2 Kol. 3:2, 3) Neongo ia, naʻe ʻikai malava ke ne tokoniʻi ʻa e kau Siu tokolahi ke nau hoko ko e kau Kalisitiane. ʻI hono kehé, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻa nau fakafisi ke fanongo kia Paula, pea naʻe aʻu ʻo fakatangaʻi ia ʻe he niʻihi. (Ngā. 14:19; 17:1, 4, 5, 13) Naʻe ongoʻi fēfē ʻa Paula ʻi he fakafeangai ʻikai lelei ko iá? Naʻá ne pehē: “ʻOku ou maʻu ʻa e mamahi lahi mo e langa taʻetuku ʻi hoku lotó.” (Loma 9:1-3) Ko e hā naʻá ne ongoʻi pehē aí? Koeʻuhí naʻá ne saiʻia moʻoni ʻi he malangá pea naʻá ne ʻofa ʻi he kakaí. Naʻe tokanga moʻoni ʻa Paula ki he kau Siú pea naʻá ne ongoʻi mamahi ʻi heʻenau talitekeʻi ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá. ʻI he hangē ko Paulá, ʻoku tau malanga ki he kakaí koeʻuhí ʻoku tau tokanga kiate kinautolu pea loto ke tokoniʻi kinautolu.—Māt. 22:39; 1 Kol. 11:1. w18.05 13 ¶4-5
Tūsite, Sune 30
Ko e hohaʻa ʻi he loto ʻo ha tangata ʻokú ne lōmekina ia, ka ko ha lea lelei ʻokú ne fakafiefiaʻi ia.—Pal. 12:25.
Naʻe ʻai ʻe Paula ke mahino naʻa mo e faʻahinga ʻoku fakafatongiaʻaki ke nau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku toe fiemaʻu foki ke fakalototoʻaʻi kinautolu. Naʻá ne tohi ki hono fanga tokoua ʻi Lomá: “ʻOku ou fakaʻamu ke u sio kiate kimoutolu, ke u ʻoatu ha meʻaʻofa fakalaumālie kiate kimoutolu koeʻuhi ke ʻai ai kimoutolu ke mou tuʻu mālohi; pe, ʻikai ko ia pē, ka ke tau fefakalototoʻaʻaki fakafou ʻi he tui ʻa e tokotaha taki taha, fakatouʻosi haʻamoutolú tui mo haʻakú.” (Loma 1:11, 12) Ko ia naʻa mo e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakalototoʻa. (Loma 15:30-32) ʻE lava ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāue taimi-kakato kia Sihová. Ko hai ha toe taha ʻoku taau mo e fakalototoʻá? ʻE lava ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi kuo nau fili ke nofo taʻemali ai pē koeʻuhí ʻoku nau loto ke talangofua kia Sihova ʻo nau mali “ʻi he ʻEikí pē.” (1 Kol. 7:39) ʻOku loto-toʻa ʻa e ngaahi uaifí ʻi hono tala ange ʻe honau husepānití ʻoku nau ʻofa ʻiate kinautolu pea houngaʻia ʻi he meʻa kotoa ʻoku nau faí. (Pal. 31:28, 31) Ko e kau Kalisitiane ʻoku nau kātekina ʻa e fakatangá pe ko e puké ʻoku toe fiemaʻu foki ke fakalototoʻaʻi kinautolu.—2 Tes. 1:3-5. w18.04 21 ¶3-5