Mē
Falaite, Mē 1
Mou ʻofa ʻi he mulí.—Teu. 10:19.
Ki muí ni mai, naʻe pau ai ke hola ʻa e tokolahi mei honau fonua tupuʻangá ʻo nofo he taimí ni ʻi he ngaahi fonua kehe ʻi he tuʻunga ko e kau kumi hūfanga. ʻE lava ke ke ako ke lea fakafeʻiloaki ʻi heʻenau leá. ʻE lava foki ke ke fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e ʻū vitiō mo e tohi ʻa ia ʻoku ala maʻu ʻi heʻenau leá ʻi he jw.org. ʻOku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻu ke hoko ai ʻo ola lelei ʻi heʻetau malangá. Ko e fakatātaá, ko e meʻa ʻoku tau ako ʻi he Fakataha ki he Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi loto-maʻu ange ai ʻi hono fai ʻo e ngaahi toe ʻaʻahí mo hono kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu. ʻE lava ke ke akoʻi hoʻo fānaú ke nau tali ʻi he lea pē ʻanautolu. Kuo tohoakiʻi ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he moʻoní ʻi heʻenau fanongo ki hono fakahāhā ʻe he fānaú ʻenau tuí ʻi ha founga faingofua pea ʻi he loto-moʻoni.—1 Kol. 14:25. w18.06 22-23 ¶7-9
Tokonaki, Mē 2
Mou fetalitalileleiʻaki, hangē tofu pē ko hono talitali lelei foki kimoutolu ʻe he Kalaisí.—Loma 15:7.
ʻOku lelei ke tau manatuʻi naʻa tau mamaʻo kotoa ki muʻa mei he ʻOtuá. (ʻEf. 2:12) Ka naʻe tohoakiʻi kitautolu ʻe Sihova kiate ia ʻi he ʻofa. (Hōs. 11:4; Sione 6:44) Pea naʻe talitali lelei kitautolu ʻe Kalaisi. Naʻá ne ʻai ke tau malava ʻo hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá. Neongo ʻoku tau taʻehaohaoa, kuo anga-lelei ʻa Sīsū ʻo tali kitautolu, ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke aʻu ʻo tau fakakaukau ke talitekeʻi ha taha pē! ʻI heʻetau ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení, ʻe hoko ai ʻa e kakaí ʻo toe māvahevahe ange, tomuʻa fehiʻa, mo fonu ʻi he tāufehiʻá. (Kal. 5:19-21; 2 Tīm. 3:13) Ka ʻi he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku tau feinga ke maʻu ʻa e “poto ʻoku mei ʻolungá,” ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau taʻefilifilimānako pea pouaki ʻa e melinó. (Sēm. 3:17, 18) ʻOku tau fiefia ke kaumeʻa mo e kakai mei he ngaahi fonua kehé, tali ʻa e anga ʻo ʻenau tōʻongá, pea aʻu nai ʻo ako ʻenau leá. ʻI heʻetau fai ení, ʻoku tau maʻu ai ʻa e nonga “hangē ko ha vaitafé” mo e fakamaau totonu “hangē ko e ngaahi peau ʻo e tahí.”—ʻAi. 48:17, 18. w18.06 12 ¶18-19
Sāpate, Mē 3
Mou tui ʻi homou vaʻé ʻa e sū ko e mateuteu ke talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e melinó.—ʻEf. 6:15.
Naʻe ʻikai lava ke ʻalu ha sōtia Loma ʻi he taú ʻo ʻikai tui ʻa hono suú. Naʻe ngaohiʻaki ia ha leta naʻe ʻotu tolu, ko ia naʻe fefeka ʻaupito ia. Ka ko e sū ko ení naʻe toe molū foki, ko ia naʻe lava ai ke lue ha sōtia ʻi he loto-maʻu ʻo ʻikai te ne hekea. Lolotonga naʻe tokoni ʻa e sū naʻe tui ʻe he kau sōtia Lomá ke nau lavameʻa ʻi he taú, ko e sū fakaefakatātā ʻoku tau tuí ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau “talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e melinó.” (ʻAi. 52:7; Loma 10:15) Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ha loto-toʻa lahi ki he malangá. ʻOku pehē ʻe Bo, ʻa ia ʻokú ne taʻu 20: “Naʻá ku ilifia ke faifakamoʻoni ki hoku kaungāakó. ʻOku ou tui naʻá ku mā. ʻI he vakai atu ki aí, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā naʻá ku pehē aí. ʻOku ou fiefia he taimí ni ʻi he faifakamoʻoni ki hoku toʻumeʻá.” Kuo ʻiloʻi ʻe he toʻutupu Kalisitiane tokolahi ʻoku nau ongoʻi fiemālie ange ʻi heʻenau malangá kapau naʻa nau teuteu ki muʻa. w18.05 29 ¶9-11
Mōnite, Mē 4
Hokohoko atu hoʻomou fua lahí.—Sione 15:8.
Lolotonga ʻa e efiafi ki muʻa pea pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne tala ai ki heʻene kau ʻapositoló: “ʻOku ou foaki atu kiate kimoutolu ʻeku nongá.” (Sione 14:27) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he nonga ʻa Sīsuú ke hokohoko atu ʻetau malangá? ʻI he taimi ʻoku hokohoko atu ai ʻetau malangá, ʻoku tau ongoʻi nonga koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau ʻai ʻa Sihova mo Sīsū ke na fiefia. (Saame 149:4; Loma 5:3, 4; Kol. 3:15) Hili hono tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló ʻokú ne loto ke nau fiefiá, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke nau fakahāhā ʻa e ʻofa taʻesiokitá. (Sione 15:11-13) Naʻá ne pehē ange leva: “Kuó u ui kimoutolu ko e ngaahi kaumeʻa.” He meʻaʻofa mahuʻinga moʻoni ʻa e hoko ko e kaumeʻa ʻo Sīsuú! Ka naʻe malava fēfē ke kei hoko ai pē ʻa e kau ʻapositoló ko hono ngaahi kaumeʻa? Naʻe fakamatala ʻa Sīsū: “Hokohoko atu ai pē hoʻomou fuá.” (Sione 15:14-16) ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e hokohoko atu ʻa e malangá. ʻI he taʻu nai ʻe ua ki muʻa ai, naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló: “ʻI hoʻomou ʻalú, mou malanga ʻo pehē: ‘Kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo hēvaní.’” (Māt. 10:7) Ko e ʻuhinga ia naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá, ke nau kātaki ʻi he ngāue fakamalangá.—Māt. 24:13; Mk. 3:14 w18.05 20-21 ¶15-16
Tūsite, Mē 5
ʻIlonga ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki.—Kal. 6:7.
Toʻutupu, fakahangataha ʻa hoʻo moʻuí ki hono fakahōifuaʻi ʻa Sihová pea ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie. Ka ko e toʻutupu tokolahi ʻoku nau taʻu tatau mo koe ʻoku nau loto pē ke maʻu ha taimi fiefia. Pea ʻoku ngalingali te nau fakataueleʻi koe ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku nau faí. ʻE fiemaʻu ʻi ha taimi ke ke ʻai ke sio ʻa e niʻihi kehé ki he mahuʻinga kiate koe ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻá. ʻOua ʻe tuku ke ʻai koe ʻe he niʻihi kehé ke ngalo ʻa e ngaahi taumuʻa ko ení. Ko ia ko e hā ʻe lava ke ke fai ke kei tuʻu mālohi ai pē ʻi hono tenge koe ʻe he niʻihi kehé ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku nau faí? Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe faingataʻa ai ke talitekeʻi ʻa e tengé. (Pal. 22:3) Fakakaukau ki he ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. Pea fakahaaʻi anga-fakatōkilalo ʻokú ke fiemaʻu ha faleʻi lelei. Fanongo ki he meʻa ʻoku tala atu kiate koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taukei ʻi he fakatahaʻangá. (1 Pita 5:5, 6) ʻOkú ke anga-fakatōkilalo feʻunga ke tali ʻa e faleʻi leleí? w18.04 28-29 ¶14-16
Pulelulu, Mē 6
Puke maʻu ʻa e meʻa ʻoku mou maʻú kae ʻoua ke u ʻalu atu. Pea ko e tokotaha ʻoku ikuna mo tauhi ʻeku ngaahi ngāué ʻo aʻu ki he ngataʻangá, te u ʻoange kiate ia ʻa e mafai ki he ngaahi puleʻangá.—Fkh. 2:25, 26.
ʻI heʻene ngaahi pōpoaki ki he ngaahi fakatahaʻanga pau ʻi ʻĒsia Mainá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻene houngaʻia ʻi he ngāue naʻe fai ʻe hono kau muimuí. Ko e fakatātaá, naʻá ne kamata ʻene pōpoaki ki he fakatahaʻanga ʻi Taiatailá ʻaki ʻene pehē: “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāué, mo hoʻo ʻofá mo hoʻo tuí mo hoʻo ngāue ki he ʻOtuá pea mo hoʻo kātakí, pea ko hoʻo ngaahi ngāue ki muí ʻoku lahi ange ia ʻi hoʻo ngaahi ngāue naʻá ke ʻuluaki faí.” (Fkh. 2:19) Naʻe ʻikai lave pē ʻa Sīsū ki he tupulekina ʻenau ngāué ka naʻá ne toe fakaongoongoleleiʻi kinautolu ki he ngaahi ʻulungaanga naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi ngāue leleí. Neongo naʻe fiemaʻu ʻe Sīsū ke akonakiʻi ʻa e niʻihi ʻi Taiataila, naʻá ne kei kamata mo fakaʻosi ʻene pōpoakí ʻaki ʻa e fakalototoʻa. (Fkh. 2:27-28) Fakakaukau ki he mafai ʻo Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e ʻulu ʻo e kotoa ʻo e ngaahi fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ne fakamālō mai ki he ngāue ʻoku tau fai kiate iá. Neongo ia, ʻokú ne kei fakahāhā pē ʻa e houngaʻiá. He faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ē ʻokú ne fokotuʻu mai ki he kau mātuʻá! w19.02 16 ¶10
Tuʻapulelulu, Mē 7
Ko Siutasi mo Sailosi . . . naʻá na fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokouá ʻaki ha ngaahi malanga mo fakaivimālohiʻi kinautolu.—Ngā. 15:32.
ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e kulupu pulé ke ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané kotoa, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga naʻe takimuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. ʻI he malanga ʻa Filipe fekauʻaki mo Kalaisi ki he kau Samēliá, naʻe poupou kiate ia ʻa e kulupu pulé. Naʻa nau fekauʻi atu ʻa e toko ua ʻo honau kau mēmipá, ʻa Pita mo Sione, ke na lotu maʻá e kau Kalisitiane foʻoú ke nau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Ngā. 8:5, 14-17) Ko Filipe mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine foʻou ko iá naʻa nau mātuʻaki loto-toʻa ʻi he poupou naʻa nau maʻu mei he kulupu pulé! ʻI he ʻahó ni, ʻoku fai ai ʻe he Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha fakalototoʻa ki he kau ngāue Pētelí, ki he kau sevāniti taimi-kakato makehe ʻi he malangá, pea kiate kitautolu hono kotoa. ʻI he hangē ko e fanga tokoua ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tau fiefia ʻi he fakalototoʻa ʻoku faí! Pehē foki, ke fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga kuo nau mavahe mei he moʻoní ke nau foki maí, naʻe ʻomai ʻe he Kulupu Pulé ʻi he 2015 ʻa e polosiua Foki kia Sihova. w18.04 19 ¶18-20
Falaite, Mē 8
Te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he moʻoní.—Sione 8:32.
ʻOku fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi ko hono maʻu ʻa e tauʻatāina taʻefakangatangatá ʻe lelei tahá. Ka ʻe pehē moʻoni? Neongo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaonga lahi ʻo hono maʻu ʻa e tauʻatāiná, sioloto atu angé pe ʻe fēfē ʻa e māmaní kapau heʻikai ʻaupito ha fakangatangata? ʻOku pehē ʻe he The World Book Encyclopedia ʻoku fihi ʻa e ngaahi lao ʻa e sōsaieti fokotuʻutuʻu maau kotoa pē koeʻuhí kuo pau ke nau maluʻi pea ʻi he taimi tatau kuo pau ke nau ʻoange ha fakangatangata ki he tauʻatāina ʻa e kakaí. ʻOku ʻikai maʻu pē ke faingofua eni. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku tau sio ki he lahi fau ʻa e ngaahi lao mo e tokolahi fau ʻa e kau loea mo e kau fakamaau ʻoku nau feinga ke fakamatalaʻi mo ngāueʻaki iá. Ko ia ke maʻu ʻa e tauʻatāina moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau tali ʻa e moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. Uá, ʻoku fiemaʻu ke tau hoko ko ʻene kau ākonga. Ko hono fai ʻa e ongo meʻa ko ení te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e tauʻatāina moʻoní. Ka ko e tauʻatāina mei he hā? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e tokotaha faiangahala kotoa pē ko ha pōpula ia ʻa e angahalá.” Naʻá ne toe pehē: “Kapau ʻoku fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he Fohá, te mou tauʻatāina moʻoni.”—Sione 8:34, 36. w18.04 6-7 ¶13-14
Tokonaki, Mē 9
Ko kimoutolu kotoa, ke mou . . . kaungāongoʻi.—1 Pita 3:8.
ʻOku tau fiefia ʻi he feohi mo e faʻahinga ʻoku nau tokanga fekauʻaki mo ʻetau ngaahi ongoʻí mo e leleí. ʻOku nau feinga ke mahinoʻi hotau tuʻungá, ke ʻiloʻi ʻetau fakakaukaú mo e ongoʻí. ʻOku nau fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú pea tokoniʻi kitautolu naʻa mo e ki muʻa ke tau kole ha tokoní. ʻOku tau houngaʻia ʻi he kakai ʻoku nau fakahāhā ʻoku nau “kaungāongoʻi” maí. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku fiemaʻu kotoa ke tau fakahāhā ʻa e kaungāongoʻí. Neongo ia, ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha ngāue ki ai. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ʻuhinga ʻe taha, ʻoku tau taʻehaohaoa. (Loma 3:23) Ko ia kuo pau ke tau tauʻi ʻa e hehema fakanatula ke fakakaukau pē kia kitá. Pehē foki, ʻoku fāinga nai ʻa e niʻihi ʻo kitautolu ke fakahāhā ʻa e kaungāongoʻí koeʻuhi ko e founga hono ʻohake kitautolú pe ko haʻatau hokosia ʻi he kuohilí. Fakaʻosí, ʻe lava ke tākiekina kitautolu ʻe he tōʻonga ʻa e kakai takatakai ʻiate kitautolú. ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení, ʻoku ʻikai fakakaukau ʻa e tokolahi ki he ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI hono kehé, ʻoku nau “ʻofa kiate kinautolu pē.” (2 Tīm. 3:1, 2) ʻE lava ke tau fakaleleiʻi ʻetau fakahāhā ʻa e kaungāongoʻí ʻaki ʻa e faʻifaʻitaki kia Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. w19.03 14 ¶1-3
Sāpate, Mē 10
Maluʻi ho lotó.—Pal. 4:23.
Ko e fekau fakaʻosi ʻi he Fekau ʻe Hongofulú naʻe tapui ai ʻa e mānumanú, pe ko hono fakatupulekina ha holi fehālaaki ki he koloa ʻa ha taha kehe. (Teu. 5:21; Loma 7:7) Naʻe ʻoange ʻe Sihova ʻa e lao ko ení ke akoʻi ha lēsoni mahuʻinga—ko hono kakaí kuo pau ke nau maluʻi honau lotó, ʻa ia, ko ʻenau fakakaukaú, ongoʻí mo e ngaahi fakaʻuhingá. ʻOkú ne ʻiloʻi ko e ngaahi tōʻonga fulikivanú ʻoku kamata ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi fulikivanu. Kapau naʻe fakaʻatā ʻe ha ʻIsileli ha holi fehālaaki ke tupu ʻi hono lotó, ngalingali te ne fakafeangai taʻeʻofa ki he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ko Tuʻi Tēvita, naʻá ne tō ʻi he tauhele ko iá. Ko hono moʻoní, ko ha tangata lelei ia. Ka ʻi he taimi ʻe taha, naʻá ne mānumanu ki he uaifi ʻo ha tangata kehe. Ko ʻene holí naʻe taki atu ki ha angahala. (Sēm. 1:14, 15) Naʻe fai ʻe Tēvita ha tono, feinga ke kākaaʻi ʻa e husepāniti ʻo e fefiné, peá ne toki tāmateʻi ia. (2 Sām. 11:2-4; 12:7-11) ʻOku sio fakalaka atu ʻa Sihova ʻi he fōtunga hā mai pē ʻo ha tokotaha. ʻOkú ne sio ki hotau tuʻunga moʻoni ʻi lotó, ʻa hotau lotó. (1 Sām. 16:7) ʻOku ʻikai ha fakakaukau, ongoʻi pe tōʻonga ʻe lava ke puli meiate ia. ʻOkú ne kumi ki he lelei ʻiate kitautolú pea loto ke tau fakatupulekina ia. Ka ʻokú ne loto ke tau ʻiloʻi pea mapuleʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fehālaakí ki muʻa ke tau fakahoko ha ngaahi tōʻonga kovi.—2 Kal. 16:9; Māt. 5:27-30. w19.02 21 ¶9; 22 ¶11
Mōnite, Mē 11
Mou kumi kia Sihova, ʻa kimoutolu kotoa ʻa e kau anga-vaivai ʻo e māmaní . . . Kumi ki he anga-vaivaí. —Sēf. 2:3.
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa Mōsese ko e “tangata anga-vaivai taha ʻi he kau tangata kotoa pē ʻi he funga ʻo māmaní.” (Nōm. 12:3) ʻOku ʻuhinga ení naʻá ne vaivai, lotolotoua pea manavahē ʻi hono fakafepakiʻi iá? Ko e anga ia hono fakamatalaʻi nai ʻe he niʻihi ha tokotaha anga-vaivai. Ka ko ha fakakaukau pehē ʻoku hala ʻaupito. Ko Mōsese ko ha sevāniti mālohi, loto-maʻu mo loto-toʻa ia ʻa e ʻOtuá. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻá ne fehangahangai mo e tokotaha-pule mālohi ʻo ʻIsipité, taki ʻa e kakai ʻe toko 3,000,000 nai ʻi he toafá, pea tokoniʻi ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ʻi hono ikunaʻi honau ngaahi filí. ʻOku ʻikai ke tau fehangahangai mo e ngaahi pole naʻe ikuʻi ʻe Mōsesé, ka ʻi he ʻaho taki taha kuo pau ke tau fehangahangai mo e kakai pe ngaahi tuʻunga ʻe ʻai ai ke faingataʻa ʻa e hoko ʻo anga-vaivaí. Kae kehe, ʻoku tau maʻu ha ʻuhinga mālohi ke fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga ko ení. ʻOku talaʻofa ʻe Sihova “ko e anga-vaivaí te nau maʻu ʻa e māmaní.” (Saame 37:11) Te ke pehē ko ha tokotaha anga-vaivai koe? Ko e anga ia ʻo e fakakaukau atu ʻa e niʻihi kehé kiate koé? w19.02 8 ¶1-2
Tūsite, Mē 12
ʻOiauē ʻa kinautolu ʻoku nau pehē ko e . . . koví ʻoku lelei.—ʻAi. 5:20.
Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he tangatá ha konisēnisi. Ko e meʻa eni ʻe taha ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau māʻolunga ange ʻi he fanga manú. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha konisēnisi? Hili ʻena talangataʻa ki he ʻOtuá, naʻá na toitoi meiate ia. Naʻe fakahohaʻasi kinaua ʻe hona konisēnisí. Ko hotau konisēnisí ko ha ongoʻi ia ʻi loto fekauʻaki mo e tonú pea mo e halá ʻa ia ʻe lava ke ne tataki kitautolu ʻi he moʻuí. Ko ha tokotaha ʻa ia ʻoku ʻikai ke akoʻi lelei ʻa hono konisēnisí ʻokú ne hangē ko ha vaka ʻoku maumau ʻa hono kāpasá. Ko e matangí mo e ʻau ʻi ʻōsení ʻe lava ke ne ʻave ʻa e vaka ko iá ki ha feituʻu hala. Ka ko ha kāpasa ʻoku ngāue lelei te ne tokoniʻi ʻa e ʻeikivaká ke ne tauhi maʻu ʻa e vaká ʻi hono halangá. ʻI ha founga meimei tatau, kapau ʻoku tau akoʻi totonu ʻa hotau konisēnisí, ʻe lava ke ne tataki lelei kitautolu. Kapau ʻoku ʻikai ke akoʻi totonu ʻa hotau konisēnisí, heʻikai te ne fakatokanga mai ke ʻoua te tau fai ʻa e meʻa ʻoku halá. (1 Tīm. 4:1, 2) ʻE aʻu nai ʻo ne fakapapauʻi kiate kitautolu “ko e koví ʻoku lelei.” w18.06 16 ¶1-3
Pulelulu, Mē 13
Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení.—Loma 12:2.
Kuo pau ke tau ʻiloʻi pea talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakamāmani ʻoku pouaki ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai loko hā mahino. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi fakamatala ongoongo ʻe niʻihi ʻoku fakahoko ia ʻi ha founga ʻoku hā ʻoku nau leleiʻia ʻi ha ngaahi fakakaukau fakapolitikale ʻe niʻihi. Pea ko e ngaahi talanoa ʻe niʻihi ʻi he ongoongó ʻoku pouaki ai ʻa e ngaahi taumuʻa mo e lavameʻa ʻoku leleiʻia ai ʻa e māmaní. Ko e ngaahi faiva mo e tohi ʻe niʻihi ʻoku pouaki ai ʻa e ngaahi founga fakakaukau “muʻomuʻa pē kita” mo e “muʻomuʻa ʻa e fāmilí” pea ʻai ke hā ngali ʻuhinga lelei, fakamānako, naʻa mo tonu. Kae kehe, ko e ngaahi fakakaukau ko ení ʻoku tukunoaʻi ai ʻa e Tohi Tapú. ʻOku pehē ai ko kitautolu mo hotau fāmilí te tau fiefia moʻoni ʻi heʻetau ʻofa kia Sihova ʻo mahulu hake ʻi he meʻa kotoa. (Māt. 22:36-39) ʻOku ʻikai ʻuhinga ení ʻoku hala ke maʻu ha fakafiefia lelei. Ka ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku ou lāuʻilo ki he ngaahi fakakaukau fakamāmaní naʻa mo hono tuʻuaki ʻikai fakahangatonú? ʻOku ou maluʻi au mo ʻeku fānaú mei ha polokalama TV ʻe niʻihi mo e ngaahi tohi ʻoku laú? ʻOku ou tokoniʻi ʻeku fānaú ke nau maʻu ʻa e fakakaukau ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá koeʻuhi ke ʻoua ʻe tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi fakakaukau fakamāmani ʻoku nau fanongo mo sio aí?’ w18.11 22 ¶18-19
Tuʻapulelulu, Mē 14
ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou kau mo koe.—ʻAi. 41:10.
ʻOku fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne kau mo kitautolu ʻaki ʻene tokanga kakato mai mo fakahaaʻi mai ʻene ʻofa māfana kiate kitautolú. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻene fakahaaʻi mai ʻene ngaahi ongoʻi ʻofa uʻuuʻu mo loloto kiate kitautolú. “Naʻá ke hoko ʻo mahuʻinga kiate au,” ko e folofola ia ʻa Sihová. “Naʻe fakalāngilangiʻi koe, pea kuó u ʻofa ʻiate koe.” (ʻAi. 43:4) ʻOku ʻikai ha mālohi ʻi he ʻunivēsí ʻoku lava ke ne ʻai ʻa Sihova ke taʻofi ʻa ʻene ʻofa ki he faʻahinga ʻoku tauhi kiate iá; ko ʻene mateaki kiate kitautolú ʻoku taʻeueʻia. (ʻAi. 54:10) ʻOku ʻikai ke talaʻofa mai ʻe Sihova te ne toʻo ʻa e ngaahi pole ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ʻa e moʻuí, ka heʻikai te ne fakaʻatā ʻa e ngaahi palopalema hangē ha “ngaahi vaí” ke ne lōmekina kitautolu pe ko e ngaahi ʻahiʻahi hangē ha “ulo ʻo e afí” ke ne uesia tuʻuloa kitautolu. ʻOkú ne fakapapauʻi mai te ne kau mo kitautolu, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau “fou atu” ʻi he ngaahi pole ko iá. Ko e hā ʻe fai ʻe Sihová? Te ne tokoni ke toʻo atu ʻetau ilifiá koeʻuhi ke lava ʻo tau tauhi maʻu ʻetau anga-tonu kiate iá, naʻa mo ʻetau fehangahangai mo e maté. (ʻAi. 41:13; 43:2) ʻI he taimi ʻoku tau falala ai ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá “Te u ʻiate koe,” te tau loto-toʻa foki mo mālohi ʻi heʻetau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. w19.01 3 ¶4-6
Falaite, Mē 15
ʻOku lahi ʻa e ngaahi palani ʻi he loto ʻo ha tangata, ka ko e akonaki ʻa Sihová ko ia ia ʻe tuʻú.—Pal. 19:21.
Kapau ʻokú ke kei siʻi, mahalo ‘ʻe tala atu nai ʻe he kau faiakó, kau faifaleʻí pe niʻihi kehé kiate koe ʻokú ke fiemaʻu ha ako māʻolunga ange pe ko ha ngāue te ne tokoniʻi koe ke maʻu ha paʻanga lahi. Ka ʻoku ʻoatu ʻe Sihova kiate koe ha faleʻi kehe. Ko e moʻoni, ʻokú ne loto ke ke ngāue mālohi ʻi he akó koeʻuhi ke ke malava ʻo maʻu ha moʻui pea poupouʻi koe. (Kol. 3:23) Ka ʻokú ne toe ʻilo ʻi hoʻo kei siʻí, ʻoku fiemaʻu ke ke fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻe kaunga ki ho kahaʻú. Ko ia ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke ne tataki mo tokoniʻi koe ke moʻui ʻi ha founga ʻe fakahōifua kiate ia lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. (Māt. 24:14) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú pea ʻokú ne ʻiloʻi tofu pē ʻa e ofi ʻaupito ʻo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. (ʻAi. 46:10; Māt. 24:3, 36) ʻOku toe ʻiloʻi koe ʻe Sihova. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa te ne ʻai koe ke ke fiefiá mo e meʻa te ne ʻai koe ke ke loto-mamahí. ʻE ongo lelei nai ʻa e faleʻi fakaetangatá, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai moʻoni ke fakapotopoto ia. w18.12 19 ¶1-2
Tokonaki, Mē 16
ʻE ʻikai toe ʻi ai ʻa e kau fulikivanú.—Saame 37:10.
ʻI hono kehé, “ko e anga-vaivaí te nau maʻu ʻa e māmaní, pea te nau maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he melino hulu fau.” Naʻe toe tomuʻa tala ʻe Tēvita: “Ko e kau māʻoniʻoní te nau maʻu ʻa e māmaní, pea te nau nofo ai ʻo taʻengata.” (Saame 37:11, 29; 2 Sām. 23:2) ʻOkú ke pehē naʻe tākiekina fēfē ʻe he ngaahi talaʻofa ko ení ʻa e kakai naʻa nau loto ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? Naʻa nau maʻu ha ʻuhinga ke ʻamanekina ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha ko e kakai māʻoniʻoní te nau ʻi he māmaní pea ʻe toe hoko ia ko ha palataisi ʻo hangē ko e ngoue ʻo ʻĪtení. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻIsileli naʻá nau taku ʻoku nau tauhi kia Sihová naʻa nau siʻaki ia mo e lotu moʻoní. Ko ia naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Pāpiloné ke nau ikunaʻi ʻa hono kakaí, fakaʻauha honau fonuá, pea ʻave pōpula ʻa e tokolahi ʻo kinautolu. (2 Kal. 36:15-21; Sel. 4:22-27) Ka naʻe tomuʻa tala ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻe toe foki ʻa hono kakaí ki honau fonuá hili ha taʻu ʻe 70. Pea naʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi kikite ko iá. Ka ʻoku toe ʻi ai hono kaunga kiate kitautolu he ʻahó ni—ki ha palataisi ʻi he kahaʻú ʻi he māmaní. w18.12 4 ¶9-10
Sāpate, Mē 17
Hangē ko e māʻolunga ange ʻa e langí ʻi he māmaní, ʻoku pehē ʻa e māʻolunga ange ʻa ʻeku ngaahi foungá ʻi hoʻomou ngaahi foungá pea mo ʻeku ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻomou ngaahi fakakaukaú.—ʻAi. 55:9.
Ko e lahi taha ʻo e ngaahi faleʻi fakamāmaní ʻoku fepaki mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú. Ka ʻoku ʻaonga ange ʻa e faleʻi ʻa e māmaní ʻi he ʻahó ni ʻi he faleʻi ʻa e Tohi Tapú? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku fakamoʻoniʻi ʻa e māʻoniʻoni ʻa potó ʻe heʻene ngaahi ngāué.” (Māt. 11:19) Neongo kuo fakalakalaka lahi ʻa e māmaní ʻi he tekinolosiá, kuo ʻikai malava ke ne solova ʻa e ngaahi palopalema lalahi ʻokú ne taʻofi ʻa ʻetau maʻu ha fiefiá, hangē ko e taú, lau-lanú, mo e faihiá. ʻIkai ko ia pē, ʻoku vakai ʻa e māmaní ki he fehokotaki fakasino taʻetāú ko ha meʻa pē ia ʻoku ala tali. Ka ʻoku fakahaaʻi ʻe he kakai tokolahi ʻoku veteki ʻe he meʻá ni ʻa e ngaahi fāmilí, fakatupunga ʻa e mahamahaki, pea ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa kovi kehe. Fēfē ʻa e faleʻi ʻa Sihová? Ko e kau Kalisitiane kuo nau tali ʻa e fakakaukau ʻa Sihová ʻoku nau maʻu ha ngaahi fāmili fiefia ange, ʻoku nau moʻui lelei ange, pea maʻu ha vahaʻangatae melino mo honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine takatakai ʻi he māmaní. (ʻAi. 2:4; Ngā. 10:34, 35; 1 Kol. 6:9-11) ʻOku fakamoʻoniʻi māʻalaʻala ʻi he meʻá ni ko e fakakaukau ʻa Sihová ʻoku māʻolunga ange ia ʻi he fakakaukau ʻa e māmaní. w18.11 20 ¶8-10
Mōnite, Mē 18
Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.—1 Kol. 15:33.
Ko e moʻoni, ʻoku tau feinga ʻaki ʻetau lelei tahá ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ngaahi mēmipa ʻo hotau fāmilí pea anga-lelei kiate kinautolu. Ka heʻikai lava ke tau tukunoaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová koeʻuhi ke fakahōhōʻiaʻi kinautolu, ʻoku totonu ko hotau ngaahi kaumeʻa ofí ko e kakai ʻoku nau ʻofa kia Sihová. Ke ʻaʻeva ʻi he moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau māʻoniʻoni, pe maʻa, ʻi he vakai mai ʻa Sihová. (ʻAi. 35:8; 1 Pita 1:14-16) ʻI heʻetau ako ʻa e moʻoní, naʻa tau fai ha ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí koeʻuhi ke muimui ʻi he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú. Naʻe fai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi liliu lalahi. Ka ʻoku kei fiemaʻu pē ke tau tokanga ke ʻoua ʻaupito naʻa tau fakafetongi ʻa ʻetau moʻui maʻá ʻaki ha moʻui taʻetaau. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke talitekeʻi ha fakatauele pē ke fai ha meʻa taʻetaau? Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻe tuku ange ʻe Sihova koeʻuhi ke lava ʻo tau māʻoniʻoní. Naʻá ne foaki ʻa e moʻui mahuʻinga ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá, ʻa Sīsū Kalaisi! (1 Pita 1:18, 19) Ke tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki maʻa ʻi he vakai mai ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu maʻu pē ke tau manatuʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. w18.11 11 ¶10-11
Tūsite, Mē 19
Te u fakahāhā ha fakakaukau faʻa tatali ki he ʻOtua ko hoku fakamoʻuí. ʻE fanongo mai ʻa hoku ʻOtuá kiate au.—Mai. 7:7.
ʻOku pehē ʻe he tokolahi ʻi he ngāue taimi-kakató ko e tokangataha ki heʻenau ngāue fakafaifekaú ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau hanganaki fiefia mo fakakaukau pau naʻa mo e hoko ʻa e liliu ki honau tuʻungá. Hangē ʻoku hā ʻi heʻenau faʻifaʻitakiʻangá, kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e lelei taha ʻi hotau tuʻungá pea falala kakato kia Sihova, te tau malava ke tauhi maʻu ʻa e nonga ʻo ʻetau fakakaukaú ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. Te tau ʻiloʻi nai ʻi ha taimi ko e anga ʻo ʻetau feʻunuʻaki ki ha liliú ʻe ʻai moʻoni ai ke mālohi ʻetau kaumeʻa mo Sihová. ʻI he fokotuʻutuʻu ko ení, ʻe lava ke hoko ha liliu fakafokifā ki heʻetau moʻuí. Te tau maʻu nai ha vāhenga-ngāue kehe ʻi he ngāue ʻa Sihová, hoko ʻo mahamahaki, pe fiemaʻu ke tokangaʻi hotau fāmilí ʻi ha founga foʻou. Kae tatau ai pē pe ko e hā nai ʻe hokó, hoko ʻo tuipau ʻoku tokanga ʻa Sihova fekauʻaki mo koe pea te ne tokoniʻi koe ʻi he taimi totonu. (Hep. 4:16; 1 Pita 5:6, 7) Pea fai ʻi he taimí ni ʻa e lelei taha ʻi hoʻo malavá ʻi ho tuʻungá. Lotu ki hoʻo Tamaí, ʻa Sihova, pea ako ke falala kakato kiate ia. ʻI he foungá ni, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e liliu ʻe hoko ki ho tuʻungá, te ke maʻu maʻu pē ʻa e nonga ʻi he fakakaukaú ʻa ia ʻoku haʻu meia Sihova. w18.10 30 ¶17; 31 ¶19, 22
Pulelulu, Mē 20
ʻOkú ne [Sihova] ʻafioʻi lelei ʻa e anga hotau ngaohí, ʻokú ne manatu ko e efu pē kitautolu.—Saame 103:14.
ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau ako ai ki he anga ʻo e fakaʻatuʻi ʻa Sihova ki hono kakaí. Fakatātaá, fakatokangaʻi ʻa e anga-lelei ʻa Sihova ʻo tokoniʻi ʻa kiʻi Sāmiuela ke ne fakahaaʻi ha pōpoaki fakaefakamaau ki he Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí ʻo hangē ko ia naʻe hā ʻi he 1 Sāmiuela 3:1-18. Naʻe fekauʻi ʻi he Lao ʻa Sihová ʻa e fānaú ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai taʻumotuʻá, tautefito ki he faʻahinga naʻe ʻi ai honau mafaí. (ʻEki. 22:28; Liv. 19:32) Ko ia ʻoku faingataʻa ke sioloto atu ʻe ʻalu ha kiʻi tamasiʻi hangē ko Sāmiuelá kia ʻĪlai ʻi he pongipongí, ʻo ne tala loto-toʻa kiate ia ʻa e pōpoaki fakaefakamaau mafatukituki ʻa e ʻOtuá. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú “naʻe ilifia ʻa Sāmiuela ke tala kia ʻĪlai ʻa e vīsoné.” Kae kehe, naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke mahino kia ʻĪlai naʻá Ne ui ʻa Sāmiuela. Ko hono olá, naʻe kole ʻe ʻĪlai kia Sāmiuela ke ʻoua naʻá ne fufū ha meʻa. Naʻe talangofua ʻa Sāmiuela kia ʻĪlai ʻo ne tala ange kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē pea naʻe tala ai ʻe ha “tangata ʻa e ʻOtuá” kia ʻĪlai ha pōpoaki meimei tatau. (1 Sām. 2:27-36) ʻOku akoʻi mai ʻi he talanoa ko ení ʻa e anga-fakaʻatuʻi mo e poto ʻa Sihová. w18.09 23 ¶2; 24 ¶4-5
Tuʻapulelulu, Mē 21
ʻE Sihova, ko hai nai ʻe hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi ho tēnití? . . . Ko e tokotaha ʻoku . . . leaʻaki ʻa e moʻoni ʻoku ʻi hono lotó.—Saame 15:1, 2.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku hoko ʻa e loí ko e meʻa anga-maheni. Ko e kupu “ʻUhinga ʻOku Tau Loi Aí,” naʻe tohi ʻe Y. Bhattacharjee, ʻoku pehē ai ko e “loí kuo ʻiloʻi ko ha ʻulungaanga ia kuo nofo loloto ʻi he tangatá.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fakakaukau ʻa e kakaí ʻoku fakanatula pē mo angamaheniʻaki ke loi. ʻOku faʻa loi ʻa e kakaí ke maluʻi kinautolu, ke fufū nai ʻenau ngaahi fehālaakí pe ko ʻenau ngaahi faihiá. ʻOku nau loi foki ke maʻu ai ha paʻanga pe ke maʻu ʻaonga mei ai ʻi ha toe founga. ʻOku toe pehē ʻi he kupú ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai faingataʻa kiate kinautolu ʻa e loi “ki he kau solá, kaungāngāué, kaungāmeʻá, mo e ngaahi ʻofaʻangá.” Ko e hā ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi loi kotoa ko ení? ʻOku ʻikai ke kei fefalalaʻaki ʻa e kakaí, pea ʻoku maumau ai ʻa e ngaahi vaá. Naʻe lotu ʻa Tēvita kia Sihova: “ʻOkú ke leleiʻia ʻi he moʻoni ʻoku ʻi he loto ʻo ha tokotaha.” (Saame 51:6) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko hotau tuʻunga ʻi lotó. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau “leaʻaki ʻa e moʻoní” ʻiate kinautolu, ʻi he taimi kotoa pē.—Sāk. 8:16. w18.10 7 ¶4; 8 ¶9-10; 10 ¶19
Falaite, Mē 22
Ko Mōsesé ʻa e tangata anga-vaivai taha ʻi he kau tangata kotoa pē.—Saame 78:53.
Naʻe laka hake nai ʻi he toko tolu milioná ʻa e kau ʻIsileli naʻe mavahe mei ʻIsipite ʻi he taʻu 1513 ki muʻa ʻia Kalaisí. Naʻe ʻi he fuʻu kakai ko iá ʻa e fānau, faʻahinga taʻumotuʻa, mo e niʻihi nai naʻe puke pe faingataʻaʻia fakaesino. Ko ha fuʻu kakai tokolahi pehē naʻe fiemaʻu ki ai ha Taki tokanga pea mo maʻu ʻa e mahinó. Pea ko e tuʻunga tofu pē ia ʻo Sihová, fakafou ʻia Mōsese. Ko hono olá, naʻe ongoʻi malu ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau mavahe mei he feituʻu pē ʻe taha naʻa nau anga ki aí. (Saame 78:52) Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe Sihova ke ongoʻi hao mo malu ʻa hono kakaí? Naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ʻi ha “founga maau, ʻo hangē ha ngaahi kongakaú” ʻi heʻenau mavahe mei ʻIsipité. (ʻEki. 13:18) Koeʻuhí naʻe fokotuʻutuʻu maau kinautolu ʻi he founga ko ení, naʻe lava ke nau ʻiloʻi lelei ko honau ʻOtuá naʻá ne puleʻi ʻa e tuʻungá. Naʻe ʻoange foki ʻe Sihova kiate kinautolu “ha ʻao ʻi he ʻahó” mo e “maama ʻo ha afi” ʻi he poʻulí ke fakamanatu kiate kinautolu ʻokú ne ʻiate kinautolu, ʻo tataki mo maluʻi kinautolu. (Saame 78:14) Pea naʻe fiemaʻu ʻe he puleʻanga ʻIsilelí ʻa e fakafiemālie ko iá koeʻuhi ko e meʻa naʻe hoko hono hokó. w18.09 26 ¶11-12
Tokonaki, Mē 23
Pehē ange mai ke ke fufū au, . . . ke ke fokotuʻu ha taimi fakangatangata kiate au pea manatu mai kiate au.—Siope 14:13.
ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe ongoʻi kovi ʻaupito ai ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko ʻenau ngaahi palopalemá ʻo nau loto ke nau mate. Ko e fakatātaá, naʻe tofanga ʻa Siope ʻi ha langa lahi ʻo ne pehē ai: “ʻOku ou fehiʻa ʻi heʻeku moʻuí; ʻoku ʻikai te u loto ke u kei moʻui atu.” (Siope 7:16) Naʻe ongoʻi mātuʻaki mamahi ʻa Siona ʻo ne pehē: “Ko eni, ʻe Sihova, toʻo ange ā muʻa ʻeku moʻuí, he ʻoku lelei ange kiate au ke u mate ʻi haʻaku moʻui.” (Siona 4:3) Ko e palōfita ko ʻIlaisiaá naʻá ne ongoʻi mātuʻaki siva ʻene ʻamanakí ʻo ne pehē: “Kuo feʻunga! Pea ko eni, ʻe Sihova, toʻo ā ʻeku moʻuí.” (1 Tuʻi 19:4) Ka naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻi he kau sevāniti mateaki ko ení peá ne loto ke nau moʻui. Naʻe ʻikai te ne fakahalaiaʻi ʻa e anga ʻo ʻenau ongoʻí. ʻI hono kehé, naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke toe maʻu ʻenau holi ke moʻuí koeʻuhi ke lava ʻo hokohoko atu ʻenau tauhi faitōnunga kiate iá. w18.09 13 ¶4
Sāpate, Mē 24
Ko e ongo kaungāngāue kimaua ʻo e ʻOtuá.—1 Kol. 3:9.
ʻOku ʻiloa ʻa e kaungāngāue ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau anga-talitali kakaí. ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki ki he “anga-talitali kakaí” ʻoku ʻuhingá ko e “anga-lelei ki he solá.” (Hep. 13:2; fakamatala ʻi lalo.) ʻI he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku lava ke tau lau ai fekauʻaki mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻoku akoʻi mai ai ʻa e founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e anga-lelei ko ení. (Sēn. 18:1-5) Te tau lava pea ʻoku totonu ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi ha taimi pē ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie ke fai pehē, pe ʻoku ʻi ai haʻanau “fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuí” pe ʻikai. (Kal. 6:10) ʻE lava ke ke ngāue mo Sihova ʻi he anga-talitali kakai ki he kau sevāniti taimi-kakato ʻoku nau fiemaʻu ha feituʻu ke nofo aí? (3 Sio. 5, 8) ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku nau maʻu ʻaonga ai pea pehē foki kiate kitautolu. ʻOku ui ia ʻe he Tohi Tapú ko ha “fefakalototoʻaʻaki.” (Loma 1:11, 12) ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kau tangata ʻi he fakatahaʻangá ke nau ngāue mo Sihova ʻaki ʻa e tauhi ki he niʻihi kehé ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti fakafaifekau mo e kau mātuʻa. (1 Tīm. 3:1, 8, 9; 1 Pita 5:2, 3) Ko e faʻahinga ʻoku nau fai ení ʻoku nau loto ke tokoni ʻi he ngaahi founga ʻaonga ki he niʻihi kehé pea pehē foki ʻi heʻenau lotú. (Ngā. 6:1-4) Ko e fanga tokoua ʻoku tokoni ʻi he ngaahi founga ko ení ʻoku nau pehē ʻoku nau fiefia lahi ai. w18.08 24-25 ¶6-7, 10
Mōnite, Mē 25
ʻOua naʻá ke fakaangaʻi fefeka ha tangata taʻumotuʻa ange. ʻI hono kehé, fakakolekole kiate ia ʻo hangē ko e fai ia ki ha tamai.—1 Tīm. 5:1.
Neongo naʻe maʻu ʻe Tīmote ha mafai ki ha fanga tokoua taʻumotuʻa, naʻe fiemaʻu maʻu pē ke ne manavaʻofa mo anga-fakaʻapaʻapa. Fēfē kapau ʻoku faiangahala loto-lelei ha tokotaha taʻumotuʻa pe pouaki ha meʻa ʻoku ʻikai ke fakahōifua kia Sihova? Heʻikai ke fakamolemoleʻi ʻe Sihova ha tokotaha faiangahala loto-lelei, ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne taʻumotuʻa mo fakaʻapaʻapaʻi. Fakatokangaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he ʻAisea 65:20: “Ko e tokotaha angahalá neongo ʻa ʻene taʻu teaú te ne mate ʻi ha mala.” ʻOku tau maʻu ha tefitoʻi moʻoni meimei tatau ʻi he vīsone ʻa ʻIsikelí. (ʻIsi. 9:5-7) Ko e meʻa leva ʻoku mahuʻinga tahá, ko ʻetau fakaʻapaʻapa kia Sihova, ʻa Talumeimuʻa. (Tan. 7:9, 10, 13, 14) Ko ʻetau fakaʻapaʻapa kiate iá te ne ʻomai ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fakatonutonuʻi ʻaki ha taha ʻoku fiemaʻu tokoni, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono taʻumotuʻá.—Kal. 6:1. w18.08 11 ¶13-14
Tūsite, Mē 26
Ko e tokotaha taʻefakapotopotó ʻokú ne tui ki he lea kotoa pē, ka ko e tokotaha fakapotopotó ʻokú ne fakakaukauʻi ʻene laka taki taha.—Pal. 14:15.
ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi kotoa ʻa e founga ke fakamoʻoniʻi ai ha fakamatala pea ngāueʻaki ia ke aʻu ki ha ngaahi fakamulituku totonu. (Pal. 3:21-23; 8:4, 5) He ka ʻikai, ʻe faingofua ke mioʻi ʻe Sētane mo ʻene māmaní ʻa ʻetau fakakaukaú. (ʻEf. 5:6; Kol. 2:8) Ko e moʻoni, ke aʻu ki ha ngaahi fakamulituku totonu, kuo pau ke tau maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku haʻu ʻa e fakamatalá kiate kitautolu mei he tafaʻaki kotoa pē. ʻOku haʻu ia fakafou he ʻInitanetí, televīsoné, mo e mītiá. ʻOku tau toe maʻu nai ʻa e ngaahi ʻīmeili, pōpoaki he telefoní, mo e talanoa mei he ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hā ngali ʻikai ha ngataʻanga ʻo e fakamatala kotoa ko ení. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga. Ngalingali ʻoku maʻu ʻe hotau kaungāmeʻá ʻa e ngaahi taumuʻa lelei, ka ʻoku ʻi ai e kakai kehe ʻoku nau fakamafola ʻosi fakakaukauʻi ha fakamatala hala pe mioʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. w18.08 3 ¶1, 3
Pulelulu, Mē 27
Kuo hōifua ʻa e ʻOtuá kiate koe.—Luke 1:30.
Naʻe fili ʻe Sihova ha finemui anga-fakatōkilalo ko Mele ke ne hoko ko e faʻē ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū. Naʻe nofo ʻa Mele ʻi ha kiʻi kolo ko Nāsaleti, ʻo mamaʻo mei Selusalema mo hono temipale fakaʻofoʻofá. (Luke 1:26-33) ʻOku lava ke tau ʻiloʻi naʻá ne kaumeʻa ofi ʻaupito mo Sihova ʻi he meʻa naʻá ne tala ki mui ki hono kāinga ko ʻIlisapesí. (Luke 1:46-55) Naʻe siofi ʻe Sihova ʻa Mele pea tāpuakiʻi ia ʻi ha founga taʻeʻamanekina koeʻuhí naʻá ne faitōnunga kiate ia. Ko hai naʻe fakahaaʻi ki ai ʻe Sihova ʻa hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú? Ko hai naʻe tala ki ai ʻe Sihova ʻa hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú? Naʻe ʻikai te ne tala ia ki ha kau ʻōfisa mahuʻinga pe ko ha kau pule ʻi Selusalema mo Pētelihema. ʻI hono kehé, naʻá ne fekauʻi ha kau ʻāngelo ke nau tala ia ki ha kau tauhi-sipi anga-fakatōkilalo ʻa ia naʻa nau tokangaʻi ha fanga sipi ʻi tuʻa ʻi Pētelihema. (Luke 2:8-14) Hili iá, naʻe ʻaʻahi ʻa e kau tauhi-sipí ki he pēpē ne toki ʻaloʻí. (Luke 2:15-17) ʻOku pau pē naʻe ʻohovale ʻaupito ʻa Mele mo Siosifa ʻi he sio ki hono fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū ʻi he founga ko iá. w18.07 9-10 ¶11-12
Tuʻapulelulu, Mē 28
Naʻe hoko ʻa Sihova ʻo houhau kia Solomone.—1 Tuʻi 11:9.
Ko e hā naʻe houhau ai ʻa Sihova ʻia Solomoné? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Koeʻuhí naʻe ofeʻi hono lotó meia Sihova.” Naʻe feinga ʻa e ʻOtuá ke ne tokoniʻi ʻa Solomone. Ko Sihova naʻá ne “hā tuʻo ua kiate ia peá ne fakatokanga kiate ia ʻo fekauʻaki mo e meʻa tofu pē ko ʻení, heʻikai te ne muimui ki ha ngaahi ʻotua kehe. Ka naʻe ʻikai te ne talangofua ki he meʻa naʻe fekauʻi ange ʻe Sihová.” Ko hono olá, naʻe mole meiate ia ʻa e hōifua mo e poupou ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Sihova ke pule ʻa e hako ʻo Solomoné ki he puleʻanga fakakātoa ʻo ʻIsilelí, pea naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi palopalema fakalilifu ʻi he taʻu ʻe lauingeau. (1 Tuʻi 11:9-13) Kapau ʻoku tau fili ha ngaahi kaumeʻa ʻoku ʻikai te nau mahinoʻi pe fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke nau tākiekina ʻetau fakakaukaú pea maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová. ʻOku nau kau nai ki he fakatahaʻangá, ka ʻoku ʻikai te nau maʻu ha vahaʻangatae mālohi mo Sihova. Pe ko e ngaahi kāinga, kaungāʻapi, kaungāngāue, pe kaungāako nai kinautolu ʻoku ʻikai te nau lotu kia Sihova. Kapau ko e kakai ʻoku tau fakamoleki ʻa e taimi mo kinautolú ʻoku ʻikai te nau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, ʻe lava ke nau tākiekina lahi kitautolu ʻa ia ʻe lava ke mole ai hotau vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá. w18.07 19 ¶9-10
Falaite, Mē 29
Ko e māmaní kotoa ʻoku tokoto ia ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.—1 Sio. 5:19.
ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi talanoa ʻi he faivá mo e polokalama televīsoné ke fakamafola ai ʻa e anga ʻene fakakaukaú. ʻOkú ne mahinoʻi ʻoku tau saiʻia ʻi he fanongo ki he talanoa fekauʻaki mo e meʻa ne hoko ki he kakaí pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakafiefiaʻi kitautolu ʻe he ngaahi talanoá ni; ʻoku akoʻi ai kitautolu ki he founga ke tau fakakaukau, ongoʻi mo ngāue aí. Naʻe ngāueleleiʻaki ʻe Sīsū ʻa e founga fakafaiako ko ení. Ko e fakatātaá, ko ʻene talanoa fakatātā ko ia fekauʻaki mo e Samēlia anga-fakakaungāʻapí mo e foha maumau koloa naʻá ne mavahe mei ʻapí. (Māt. 13:34; Luke 10:29-37; 15:11-32) Kae kehe, ko e faʻahinga kuo fakameleʻi ʻe he fakakaukau ʻa Sētané ʻoku lava ke nau ngāueʻaki ʻa e talanoá ke fakameleʻi ʻaki kitautolu. ʻOku fiemaʻu ke tau hoko ʻo mafamafatatau. Ko e ngaahi faivá mo e polokalama TV ʻoku lava ke ne fakafiefiaʻi mo akoʻi kitautolu ʻo ʻikai ʻuliʻi ʻetau fakakaukaú. Ka kuo pau ke tau tokanga. ʻI he fili ʻo e fakafiefiá, ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku akoʻi au ʻe he faiva pe polokalama TV ko ení ke u pehē ʻoku sai pē ke fakavaivai ki heʻeku ngaahi holi fakakakanó?’ (Kal. 5:19-21; ʻEf. 2:1-3) Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai kapau ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku pouaki ʻe ha polokalama ʻa e fakakaukau fakasētané? Fakaʻehiʻehi mei ai ʻo hangē ko haʻo fai ki ha mahaki pipihí! w19.01 15-16 ¶6-7
Tokonaki, Mē 30
Mou tali ʻa e tatā ko e fakamoʻuí.—ʻEf. 6:17.
Hangē pē ko hono maluʻi ʻe ha tatā ʻa e ʻuto ʻo ha sōtia, ko ʻetau “ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí” ʻokú ne maluʻi ʻetau fakakaukaú. (1 Tes. 5:8; Pal. 3:21) ʻE lava fēfē ke kākaaʻi kitautolu ʻe Sētane ke ʻoua te tau tui hotau tataá? Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne feinga ke fai kia Sīsuú. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sētane ʻe hoko ʻa Sīsū ko e pule ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka kuo pau ke ʻuluaki faingataʻaʻia pea pekia ʻa Sīsū. Pea ʻe pau ke ne tatali ke toki hoko ko e Tuʻi ʻi he taimi ʻa Sihová. Ko ia naʻe tuʻuaki ange ʻe Sētane kiate ia ʻa e faingamālie ke vave ange ai ʻene hoko ʻo pulé. Naʻe palōmesi ange ʻe Sētane kapau ʻe lotu tuʻo taha ange pē ʻa Sīsū, ʻe lava ke ne hoko ko e pule ʻo e māmaní ʻi he taimi pē ko iá. (Luke 4:5-7) ʻOku ʻiloʻi foki ʻe Sētane kuo talaʻofa mai ʻe Sihova te ne ʻomai kiate kitautolu ha ngaahi meʻa lelei ʻaupito ʻi he māmani foʻoú. Ka kuo pau ke tau tatali ke toki hoko moʻoni ʻa e talaʻofa ko ení, pea ʻi he lolotonga ní ʻoku lahi nai ai ʻetau ngaahi palopalemá. Ko ia ʻoku tuʻuaki mai ʻe Sētane ha faingamālie ke tau maʻu ha moʻui fiemālie he taimí ni. ʻOkú ne loto ke tau fakamuʻomuʻa ʻetau fiemālié pea toki fika ua ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Māt. 6:31-33. w18.05 30-31 ¶15-17
Sāpate, Mē 31
Tuku ke fiefia ho lotó ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo talavoú.—Tml. 11:9.
ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke fiefia ʻi hoʻo kei siʻí. Tokangataha ki hoʻo ngaahi taumuʻa fakalaumālié pea muimui ʻi he faleʻi ʻa Sihová ʻi he kotoa hoʻo ngaahi palaní mo e ngaahi filí. Ko e tōmuʻa ange hoʻo fai eni ʻi hoʻo moʻuí, ko e vave ange ia hoʻo hokosia ʻa e tataki, maluʻi, mo e tāpuaki ʻa Sihová. Fakakaukau ki he faleʻi lelei kotoa ʻokú ne ʻoatu ʻi heʻene Folofolá, pea ngāueʻaki ʻa e faleʻí: “Ke ke manatu leva ki ho Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo talavoú.” (Tml. 12:1) Ko kimoutolu toʻutupú ʻoku taau moʻoni ke fakaongoongoleleiʻi koeʻuhí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku mou fehangahangai mo iá, ʻoku mou tokangataha ʻi hoʻomou moʻuí ki he ngāue kia Sihová. ʻOku mou fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie, pea ʻoku mou vakai ki he ngāue fakamalangá ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻomou moʻuí. Pehē foki, ʻoku ʻikai te mou fakaʻatā ʻa e māmaní ke ne ʻai ke ngalo hoʻomou ngaahi taumuʻá. ʻE lava ke mou fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke taʻeʻaonga hoʻomou ngāue mālohí. ʻOku mou maʻu ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau ʻofa ʻiate kimoutolu mo poupouʻi kimoutolu. Ko ia “tuku kia Sihova ha meʻa pē ʻokú ke fai, pea ʻe lavameʻa hoʻo ngaahi palaní.” w18.04 29 ¶17, 19