ʻOkatopa
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 1
Tangi mo e faʻahinga ʻoku tangí.—Loma 12:15.
ʻOku ʻikai lava ke tau sio ki he lotó ʻo hangē ko Sihova mo Sīsuú. Neongo ia, ʻe lava ke tau feinga ke mahinoʻi ʻa e ngaahi ongoʻi mo e fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. (2 Kol. 11:29) ʻI he ʻikai hoko ʻo siokita hangē ko e kakai ʻi he māmaní, ʻoku tau feinga ke “ʻoua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa [kitautolú], kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.” (Fil. 2:4) Ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku tautefito ʻa e fiemaʻu ke nau fakahāhā ʻa e kaungāongoʻí. ʻOku nau ʻiloʻi kuo pau ke nau fai ha fakamatala fekauʻaki mo e fanga sipi kuo fakafatongiaʻaki ke nau tauhí. (Hep. 13:17) Ke tokoni ki honau kaungātuí, ʻoku fiemaʻu ki he kau mātuʻá ke nau mahinoʻi kinautolu. ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he kau mātuʻá ʻa e kaungāongoʻí? Ko ha mātuʻa kaungāongoʻi ʻokú ne fakamoleki ʻa e taimi mo hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. ʻOkú ne ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi pea fanongo tokanga leva mo anga-kātaki. ʻOku mahuʻinga ia ʻo tautefito kapau ko e taha ʻo e siʻi fanga sipi ko ení ʻokú ne loto ke huaʻi atu hono lotó ka ʻokú ne fāinga ke maʻu ʻa e lea totonu ke leaʻakí. (Pal. 20:5) ʻI he foaki loto-lelei atu ʻe ha mātuʻa hono taimí, ʻokú ne fakatupulekina ai ha haʻi mālohi ʻo e falala, kaungāmeʻa mo e ʻofa mo hono fanga tokouá.—Ngā. 20:37. w19.03 17 ¶14-17
Falaite, ʻOkatopa 2
Hangē ha ʻāpele koula ʻi ha ʻaiʻanga meʻa silivá ʻoku pehē ʻa e lea ʻoku fai ʻi he taimi totonú.—Pal. 25:11.
Ko e houngaʻiá ʻoku hangē ia ha kai leleí—ʻoku fakafiefia ange ʻi hono vahevahe atu iá. ʻI heʻetau ongoʻi ʻoku fakahoungaʻi kitautolú, ʻoku tau fiefia. ʻI heʻetau fakahāhā ʻetau houngaʻiá, ʻoku tau ʻai ai ke fiefia ʻa e niʻihi kehé. Ko e tokotaha ʻoku tau fakahaaʻi ki ai ʻa e houngaʻiá, ʻokú ne ʻiloʻi ko ʻene ngaahi feinga ke tokoniʻi kitautolú pe ʻomai ha meʻa naʻa tau fiemaʻú, ʻoku tuha moʻoni. Ko hono olá, ko e haʻi ʻo e kaumeʻa ʻiate kitautolu mo e tokotaha ko iá ʻoku mālohi ange. Ko ʻetau fakahāhā ʻa e houngaʻiá ʻoku mahuʻinga ʻo hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻa e konga tohi ʻo e ʻaho ní. Sioloto atu ki he fakaʻofoʻofa ē ko ha ʻāpele koula ʻoku fokotuʻu ʻi ha ʻaiʻanga meʻa siliva! Pea fakakaukau atu ki he mahuʻinga lahi ē ko ia! ʻE fēfē hoʻo ongoʻí kapau te ke maʻu ha meʻaʻofa pehē? Ko ia, ko e ngaahi lea ʻo e houngaʻia ʻokú ke fakahāhā ki he niʻihi kehé ʻe lava ke mahuʻinga hangē ko iá. Pea fakakaukau angé ki he moʻoniʻi meʻa ko ení: Ko ha ʻāpele ngaohi mei he koulá ʻoku lava ke tuʻuloa. Pehē foki, ko hoʻo fakahāhā ʻa e houngaʻiá ʻe lava ke manatua mo koloaʻaki ia ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu iá ʻi he toenga ʻene moʻuí. w19.02 15 ¶5-6
Tokonaki, ʻOkatopa 3
Kuo hoko ʻa e tangatá ʻo hangē ko ha taha ʻo kitauá ʻi hono ʻilo ʻa e leleí mo e koví.—Sēn. 3:22.
ʻI he taimi naʻe kai ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e fuaʻiʻakau mei he ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, naʻá na ʻomi ai ha pōpoaki māʻalaʻala: Naʻe ʻikai te na falala kia Sihova mo ʻene ngaahi tuʻungá. Naʻá na fokotuʻu pē ʻena ngaahi tuʻunga ki he leleí mo e koví. Kae fakakaukau angé ki he meʻa naʻá na fakamolekí. Naʻe mole meiate kinaua ʻena kaumeʻa mo Sihová. Naʻe toe mole meiate kinaua ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengatá, peá na toe tuku atu ʻa e angahalá mo e maté ki heʻena fānaú. (Loma 5:12) Fakahoa ʻa e anga ʻo e fakafeangai ʻa ʻĀtama mo ʻIví ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa e ʻiunoke ʻItiopeá ʻi he malanga ange ʻa Filipe kiate iá. Naʻe houngaʻia lahi ʻa e ʻiunoké ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Sihova mo Sīsū maʻaná ʻo ne papitaiso ai pē ʻi he taimi ko iá. (Ngā. 8:34-38) ʻI he taimi ʻoku tau fakatapui ai ki he ʻOtuá pea hangē ko e ʻiunoke ko iá, ʻo papitaisó, ʻoku tau ʻoatu ai ha pōpoaki māʻalaʻala. ʻOku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū maʻa kitautolú. ʻOku tau toe fakahaaʻi foki ʻoku tau falala kia Sihova pea ʻiloʻi ko ia ʻa e tokotaha ʻoku totonu ke ne fokotuʻu ʻa e tuʻunga ki he leleí mo e koví. w19.03 2 ¶1-2
Sāpate, ʻOkatopa 4
ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú!—Siope 27:5.
ʻI hono ngāueʻaki kiate kitautolu kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ko e anga-tonú ʻoku ʻuhinga ki he ʻofa ʻaufuatō mo e anga-līʻoa taʻemamotu kia Sihova ko ha Tokotaha, ko ia ʻe hoko ai ʻo tau fakamuʻomuʻa ʻa hono finangaló ʻi he kotoa ʻetau ngaahi filí. Ko e ʻuhinga tefito ʻe taha ki he foʻi lea ʻi he Tohi Tapú ki he “anga-tonú”: Ko e kakato pe taʻemele. Ko e fakatātaá, naʻe ʻoatu ʻa e fanga monumanú kia Sihova, pea naʻe pau ke taʻemele. (Liv. 22:21, 22) Naʻe ʻikai ngofua ki he kakai ʻa e ʻOtuá ke nau foaki ha monumanu naʻe mole hano vaʻe, telinga pe kui; pe lava ke nau foaki ha monumanu naʻá ne maʻu ha mahaki. Naʻe mahuʻinga kia Sihova ke kakato pe taʻemele ʻa e monumanú. (Mal. 1:6-9) ʻOku lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tokanga ai ʻa Sihova ki he taʻemelé pe kakató. ʻI heʻetau fakatau ha meʻa, heʻikai ke tau fakatau ha fuaʻiʻakau ʻoku pala pe ko ha tohi pe meʻangāue ʻoku puli hano konga. ʻOku tau fiemaʻu ha meʻa ʻoku kakato pe taʻemele. ʻOku maʻu ʻe Sihova ha ongoʻi meimei tatau ʻi he haʻu ki heʻetau ʻofa kiate iá, ʻa ʻetau mateakí. Kuo pau ke kakato pe taʻemele. w19.02 3 ¶3
Mōnite, ʻOkatopa 5
He ʻofa moʻoni ē ko au ki hoʻo laó! ʻOku ou fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻahó kotoa.—Saame 119:97.
Ke maluʻi hotau lotó, kuo pau ke ʻikai ngata pē ʻetau tāpuni ke ʻoua ʻe hū ki ai ʻa e ngaahi tākiekina halá kae toe fakaava foki ia ke hū ki ai ʻa e ngaahi tākiekina leleí. Toe fakakaukau angé ki he fakatātā ʻo e kolo kuo ʻāʻí. Naʻe tāpuni ʻe he leʻo matapaá ʻa e ngaahi matapā ʻo e koló ke taʻofi mei he ʻoho ʻa e filí, ka ʻi he ngaahi taimi kehé naʻá ne fakaava ʻa e ngaahi matapaá ke fakahū mai ʻa e meʻakai mo e ngaahi tokonaki kehe. Kapau naʻe ʻikai ʻaupito ke fakaava ʻa e ngaahi matapaá, ko e kakai ʻo e koló te nau fiekaia. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaava maʻu pē hotau lotó ke tākiekina ʻe he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakakaukau ʻa Sihová, ko ia ʻi he taimi taki taha ʻoku tau lau ai iá, ʻoku tau fakaʻatā ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa Sihová ke ne tākiekina ʻa e anga ʻetau fakakaukaú, ongoʻí mo e tōʻongá. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei heʻetau lau Tohi Tapú? ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lotú. ʻOku pehē ʻe ha tuofefine Kalisitiane ʻe taha: “Ki muʻa ke u lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ou lotu kia Sihova, ʻo kole ke ne tokoniʻi au ke ‘sio lelei ki he ngaahi meʻa fakaofo’ ʻi heʻene Folofolá.” (Saame 119:18) ʻOku toe fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú. ʻI heʻetau lotu, lau mo fakalaulaulotó, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku “tauhi ia ʻi [hotau] lotó,” pea ʻoku tau hoko ai ʻo ʻofa ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa Sihová.—Pal. 4:20-22. w19.01 18 ¶14-15
Tūsite, ʻOkatopa 6
Tuku ke tau ʻoatu maʻu pē ki he ʻOtuá . . . ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi.—Hep. 13:15.
ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻoku kehekehe ʻetau ngaahi malavá mo e ngaahi tuʻungá, pea ʻokú ne houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi feilaulau ʻoku malava ke tau ʻoatu kiate iá. Fakakaukau atu ki he ngaahi feilaulau kehekehe naʻá ne tali mei he kau ʻIsilelí. Ko e kau ʻIsileli ʻe niʻihi naʻe malava ke nau feilaulau ʻaki ha lami pe ko ha kosi. Ka ko ha ʻIsileli masiva naʻá ne ʻoatu nai ha “ongo foʻi kulukulu pe ko ha ongo lupe mui ʻe ua.” Pea kapau heʻikai lava ke maʻu ʻe ha tokotaha ʻIsileli ha foʻi manupuna ʻe ua, naʻe tali ʻe Sihova “ha vahe hongofulu ʻo ha efa ʻo e mahoaʻa lelei.” (Liv. 5:7, 11) Ko e mahoaʻá naʻe ʻikai ke fuʻu mamafa, ka naʻe kei fakahoungaʻi pē ʻe Sihova ʻa e feilaulau ko iá, kehe pē ko e “mahoaʻa lelei.” ʻOku ongoʻi pehē pē he ʻahó ni ʻa hotau ʻOtua anga-leleí. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha tali, ʻoku ʻikai te ne ʻamanekina mai kitautolu kotoa ke tau pōtoʻi lea ʻo hangē ko ʻApolosí pe lea fakatupu tuipau ʻo hangē ko Paulá. (Ngā. 18:24; 26:28) Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová ke tau fai ʻa e tali lelei taha te tau malavá—ʻo fakatatau ki hotau ngataʻangá. Manatuʻi ʻa e uitou naʻá ne foaki ʻa e ongo kiʻi foʻi koiní. Naʻá ne mahuʻinga kia Sihova koeʻuhi naʻá ne foaki ʻa e lelei taha naʻá ne malavá.—Luke 21:1-4. w19.01 8-9 ¶3-5
Pulelulu, ʻOkatopa 7
ʻE fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoá.—Māt. 10:22.
ʻUluakí, ʻi he tuʻunga ko e kau muimui ʻo Kalaisí, ʻoku tau ʻamanekina ʻe fehiʻanekinaʻi kitautolu. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá ʻe fakatangaʻi kakaha lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí. (Māt. 24:9; Sione 15:20) Ko hono uá, ʻoku tomuʻa fakatokanga mai ʻa e kikite ʻa ʻAiseá ko hotau ngaahi filí te nau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fehiʻanekinaʻi kitautolú; te nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻatau kehekehe ke faiʻaki ha kovi kiate kitautolu. Ko e ngaahi meʻatau ko iá kuo kau ai ʻa e kākā olopoto, loi mataʻāʻā mo e fakatanga anga-fakamanu. (Māt. 5:11) Heʻikai taʻofi ʻe Sihova hotau ngaahi filí mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻatau ko ení ke faitau mo kitautolú. (ʻEf. 6:12; Fkh. 12:17) Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau ilifia. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakakaukau ki he moʻoniʻi meʻa hono tolu ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻí. Naʻe pehē ʻe Sihova “ʻoku ʻikai ha meʻatau” kuo faʻu ke fai mai ʻaki ha kovi “ʻe teitei lavameʻa.” (ʻAi. 54:17) Hangē pē ko hono maluʻi kitautolu ʻe ha ʻā mei ha ʻuha lōvai fakatupu maumau, ko ia ʻoku maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he “ʻita tōtōlili ʻa e kau pule kakahá.” (ʻAi. 25:4, 5) Heʻikai ʻaupito ke lavameʻa hotau ngaahi filí ʻi hono fai mai ha maumau tuʻuloa kiate kitautolu. (ʻAi. 65:17) ʻOku toe ʻai ʻe Sihova ke mālohi ʻetau falala kiate iá ʻaki hono fakamatalaʻi māʻalaʻala mai ʻa e meʻa ʻe hoko ki he “faʻahinga kotoa ʻoku ʻita tōlili” mai kiate kitautolú.—ʻAi. 41:11, 12. w19.01 6-7 ¶13-16
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 8
Ko e feituʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻoku ʻi ai ʻa e tauʻatāina.—2 Kol. 3:17.
Toʻutupu, ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi he tauʻatāiná, pea naʻá ne fakatupu koe ke ke ʻofa foki ʻi he tauʻatāiná. Ka ʻokú ne loto ke ke ngāueʻaki hoʻo tauʻatāiná ʻi ha founga fakapotopoto ʻa ia te ne maluʻi koe. Mahalo ko e niʻihi ʻi ho toʻumeʻá ʻoku nau sio ʻi he ʻata fakalieliá, fehokotaki fakasino taʻetaau, kau ʻi ha ngaahi sipoti fakatuʻutāmaki, pe ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pe ʻolokaholó. ʻI he kamatá, ʻe hā ngali fakafiefia mo mālie nai ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ka ʻoku faʻa iku atu ia ki he ngaahi nunuʻa kovi, hangē ko hono maʻu ʻe ha mahaki, maʻunimā pe naʻa mo e mate. (Kal. 6:7, 8) Ko e moʻoni, ʻoku fakakaukau nai ʻa e toʻutupu ʻoku nau kau ʻi he ngaahi meʻa ko ení ʻoku nau tauʻatāina, ka ʻoku ʻikai. (Tai. 3:3) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e talangofua kia Sihová ʻoku lelei kiate kitautolu. ʻOku lelei ki heʻetau moʻui leleí pea ʻai ke tau tauʻatāina moʻoni. (Saame 19:7-11) Pea ʻi he taimi ʻokú ke ngāueʻaki ai hoʻo tauʻatāiná ʻi ha founga fakapotopoto, ʻa ia, ʻi hoʻo fili ke talangofua ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni haohaoa ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá mo hoʻo ongo mātuʻá ko ha tokotaha fua fatongia koe. Ngalingali ʻe falala lahi ange hoʻo ongo mātuʻá kiate koe pea ʻoatu ʻa e tauʻatāina lahi ange.—Loma 8:21. w18.12 22-23 ¶16-17
Falaite, ʻOkatopa 9
ʻE tuku ange ai ʻe ha tangata ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono uaifí, pea te na hoko ko e kakano pē taha.—Sēn. 2:24.
Kae kehe, ʻokú ke ʻilo, ʻi he talangataʻa ʻa ʻĀtamá, naʻe liliu ʻa e ngaahi meʻa lahi. Ko e taha ʻo e ngaahi liliu ko iá ko e kamata ke mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko e liliu ko iá naʻá ne uesia ʻa e nofo malí. Naʻe fakamatala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané ʻe fakangata ʻe he maté ha nofo mali pea ko e hoa mali kei moʻuí ʻokú ne ʻatā ke toe mali. (Loma 7:1-3) Ko e Lao naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki ʻIsilelí naʻe ʻoatu ai ʻa e fakaikiiki fekauʻaki mo e nofo malí. Ko e fakatātaá, naʻe ʻatā ki ha tangata ʻIsileli ke ne maʻu ha uaifi laka hake ʻi he tahá. Ko e tōʻonga ko ení naʻe ʻi ai ki muʻa ke ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e Laó. Kae kehe, naʻe maluʻi ʻe he Laó ʻa e kakai fefiné mo e fānaú mei hono ngaohikoviá. Ko e fakatātaá, kapau ʻe mali ha tangata ʻIsileli mo ha pōpula pea toe maʻu ha uaifi ki mui ai, naʻe pau ke ne kei tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hono ʻuluaki uaifí ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki muʻá. Naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ne hokohoko atu ke maluʻi mo tokangaʻi ia. (ʻEki. 21:9, 10) ʻOku ʻikai ke tau muimui ki he Lao ʻa Mōsesé ʻi he ʻahó ni. Ka ʻoku akoʻi mai ai ko e vakai ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga. ʻOku tokoniʻi moʻoni heni kitautolu ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí. w18.12 10 ¶3; 11 ¶5-6
Tokonaki, ʻOkatopa 10
Heʻikai te mou tui ki ai naʻa mo hano tala atu ia kiate kimoutolu.—Hap. 1:5.
Hili ʻa e talanoa ʻa Hapakuke kia Sihova fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí, naʻá ne fifili nai pē ʻe anga-fēfē ha tali ki ai ʻa Sihova. ʻI hono tuʻunga ko ha Tamai ʻofá, naʻe mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Hapakuké. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe faingataʻaʻia ʻa Hapakuke peá ne kōlenga ki ha tokoni. Ko ia naʻe ʻikai ke ngāhiʻi ʻe Sihova ʻa Hapakuke ka naʻá ne tala ange ʻa e meʻa kuo vavé ni ke Ne fai ki he kau Siu taʻefaitōnungá. Ko hono moʻoní, ko Hapakuke nai ʻa e ʻuluaki tokotaha naʻe tala ki ai ʻe Sihova kuo vavé ni ʻaupito ke fai ʻa honau tauteá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova kia Hapakuke ʻokú Ne mateuteu ke fai ha meʻa. Te ne tauteaʻi ʻa e kakai anga-fakamālohi mo anga-fulikivanu ʻo Siutá. ʻI heʻene pehē ʻe hoko eni “ʻi homou ngaahi ʻahó,” naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻe hoko mai ʻa e fakamaau ko ení lolotonga ʻa e moʻui ʻa Hapakuké pe ko e kau ʻIsileli takatakai ʻiate iá. Ko e tali naʻe fai ʻe Sihová naʻe ʻikai ʻaupito ko e meʻa ia naʻe ʻamanekina ʻe Hapakuké. Ko e hā ka ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e puleʻanga pangani anga-fakamamahi ko ení ke ne tauteaʻi ʻa hono kakaí? ʻE fakatupunga pē ʻe he meʻá ni ha faingataʻa lahi ange ki Siuta. w18.11 15 ¶7-8
Sāpate, ʻOkatopa 11
Ko hono [ʻOtuá] finangaló ia ke fakahaofi ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē pea ke nau aʻusia ha ʻilo totonu ki he moʻoní.—1 Tīm. 2:4.
ʻOku anga-fēfē hoʻo vakai ki he kakai kotoa kuo teʻeki ai ke nau ako ʻa e moʻoní? Naʻe malanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kakai Siú ʻa ia naʻa nau ʻosi ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo Sihova. Ka naʻá ne toe malanga foki ki he faʻahinga naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua loí. ʻI he ʻuluaki fononga fakamisinale ʻa Paulá, naʻá ne ʻalu mo Panepasa ki he kolo ko Līsitá. Ko e kakai Laikonia naʻe nofo aí naʻa nau fakafeangai kia Paula mo Panepasa hangē ko ha ongo heló pea ui kinaua ʻaki ʻa e hingoa ʻo honau ongo ʻotua loi ko Siusi mo Heamesi. Naʻe tali lelei ia ʻe Paula mo Panepasa? Naʻá na vakai ki heni ko ha liliu lelei ia mei he fakatanga naʻá na hokosia ʻi he ongo kolo fakamuimui naʻá na ʻaʻahi ki aí? Naʻá na fakakaukau ko e tokanga kotoa ko eni naʻe fai kiate kinauá ʻe tokoniʻi ai ha kakai tokolahi ange ke nau fanongo ki he ongoongo leleí? ʻIkai! Naʻá na loto-mamahi ʻaupito peá na kaila: “Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻa e ngaahi meʻá ni? Ko e ongo tangata pē foki mo kimaua ʻo ma maʻu ʻa e ngaahi vaivaiʻanga tatau pē mo ia ʻoku mou maʻú.”—Ngā. 14:8-15. w18.09 4-5 ¶8-9
Mōnite, ʻOkatopa 12
ʻOku ʻikai koā te mou ʻiloʻi ko e kakai taʻemāʻoniʻoní ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? . . . Pea neongo ia, naʻe pehē ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu. Ka kuo fakamaʻa kimoutolu; . . . kuo lau kimoutolu ʻoku mou māʻoniʻoni.—1 Kol. 6:9, 11.
ʻI heʻetau ako ʻa e moʻoní pea kamata ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga Fakatohitapú, kuo pau ke tau loto-lelei ke feʻunuʻaki ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “ʻI he tuʻunga ko e fānau talangofuá, tuku ʻa e hoko ʻo fakafuo ʻe he ngaahi holi naʻa mou maʻu ki muʻa ʻi hoʻomou taʻeʻiló.” Pea naʻá ne toe pehē: “Mou hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi hoʻomou tōʻonga kotoa pē.” (1 Pita 1:14, 15) ʻI he kolo motuʻa ko Kolinitoó, naʻe ʻulungaanga taʻetaau ai ʻa e kakai tokolahi. Ko e faʻahinga naʻe nofo aí naʻe pau ke nau fai ha ngaahi liliu lahi koeʻuhi ke hoko ai ʻo maʻa ʻi he vakai mai ʻa Sihová. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi liliu meimei tatau ʻi heʻenau ako ʻa e moʻoní. Naʻe fakamatalaʻi eni ʻe Pita ʻi heʻene tohi: “Ko e taimi kuo mahili atú kuo ʻosi feʻungaʻānoa ia kiate kimoutolu ke fakahoko ai ʻa e loto ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi he taimi naʻa mou ʻaʻeva ai ʻi he ngaahi ngāue ʻo e faikovi taʻemīngaó, ngaahi holi taʻemapuleʻi, inu tōtuʻa, ngaahi paati uatau, ngaahi paati inu kona efu, mo e ngaahi tauhi ʻaitoli fakalielia.”—1 Pita 4:3. w18.11 6 ¶13
Tūsite, ʻOkatopa 13
Ko e faʻahinga kotoa pē naʻe hehema totonu ki he moʻui taʻengatá naʻa nau hoko ko e kau tui.—Ngā. 13:48.
ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e faʻahinga ʻoku “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá”? Ki he muʻaki kau Kalisitiané, ko e founga pē taha ke maʻu ai ʻa e kakai ko iá ko e malanga. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻIlonga ha kolo lahi pe ha kolo siʻi te mou hū ki ai, kumi pe ko hai ai ʻoku tāú.” (Māt. 10:11) ʻOku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻahó ni. Ko e moʻoni, kapau ʻoku ʻikai ke loto-totonu ʻa e kakaí, ʻoku nau pōlepole, pe ʻoku ʻikai te nau tokanga moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke tau ʻamanekina te nau fanongo ki he ongoongo leleí. ʻOku tau kumi ki he kakai ʻoku nau loto-totonu, anga-fakatōkilalo, pea loto moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní. ʻE lava ke tau fakahoa ʻetau kumi ki he kakaí ki he meʻa naʻe pau ke fai ʻe Sīsū ʻi heʻene hoko ko ha tufungá. Ki muʻa ke lava ʻo ne ngaohi ha naunau fale, matapā, ʻioke, pe ko ha toe meʻa, naʻe ʻuluaki pau ke ne maʻu ʻa e papa totonú. ʻE lava leva ke ne ʻomi ʻene puha meʻangāué, ngāueʻaki ʻene ngaahi pōtoʻí, pea ngaohi ha meʻa. ʻI ha founga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, kuo pau ke tau ʻuluaki kumi ke maʻu ʻa e kakai loto-totonú, pea ʻe lava leva ke tau ngāueʻaki ʻetau ngaahi meʻangāué mo e pōtoʻí ke tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau ākonga.—Māt. 28:19, 20. w18.10 12 ¶3-4
Pulelulu, ʻOkatopa 14
Naʻe ʻalu hifo ʻa Filipe ki he kolo ko Samēliá pea kamata ke ne malangaʻaki ʻa e Kalaisí kiate kinautolu.—Ngā. 8:5.
Ko Filipe ko e ʻevangelioó ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo ha tokotaha naʻe hanganaki tokangataha ki heʻene ngāue fakafaifekaú ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e liliu ʻi heʻene moʻuí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne maʻu ai ha vāhenga-ngāue foʻou ʻi Selusalema. (Ngā. 6:1-6) Pea naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa. Hili hono fakapoongi ʻa Sitīvení, naʻe fakatangaʻi kakaha ʻa e kau Kalisitiané pea naʻa nau hola mei Selusalema. Koeʻuhi naʻe loto ʻa Filipe ke ne hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue kia Sihová, naʻá ne ʻalu ki he kolo ko Samēliá, ʻa ia naʻe fiemaʻu ai ke fanongo ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí. (Māt. 10:5; Ngā. 8:1) Naʻe loto-lelei ʻa Filipe ke ne ʻalu ki ha feituʻu pē naʻe tataki ia ki ai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko ia naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne malanga ʻi he ngaahi feituʻu naʻe teʻeki ke fanongo ai ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí. Naʻe siolalo ʻa e kau Siu tokolahi ki he kau Samēliá pea ngaohikoviʻi kinautolu. Ka naʻe ʻikai ke filifilimānako ʻa Filipe, pea naʻá ne vēkeveke ke vahevahe kiate kinautolu ʻa e ongoongo leleí. Pea naʻe fanongo “kotoa” ʻa e kau Samēliá kiate ia! (Ngā. 8:6-8) Naʻe hanganaki femoʻuekina ʻa Filipe ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, pea naʻe hokohoko atu hono tāpuakiʻi ia ʻe Sihova mo hono fāmilí.—Ngā. 21:8, 9. w18.10 30 ¶14-16
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 15
Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.—Hep. 10:24.
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe ʻi he feituʻu Tikapōlusí ai ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻe hanga ai ʻe he kakaí ʻo “ʻomi kiate ia ha tangata naʻe tuli mo faingataʻa ʻa ʻene leá.” (Mk. 7:31-35) Naʻe fakamoʻui ia ʻe Sīsū, kae ʻikai ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehé. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe tuli ʻa e tangatá, ʻoku ngalingali naʻá ne ongoʻi taʻefiemālie ʻi he ʻi ai ha fuʻu kakai tokolahi. Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ʻene ongoʻí pea naʻá ne “ʻave ia” ki ha feituʻu naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kakai ʻo fakamoʻui ai ia. Ko e moʻoni, heʻikai lava ke tau fakahoko ha ngaahi mana, ka ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki he ngaahi fiemaʻu mo e ongoʻi ʻa hotau fanga tokouá pea anga-lelei kiate kinautolu. Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e tangata tulí peá ne anga-lelei kiate ia ʻi he tuʻunga meimei tatau, ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e ʻulungaanga mahuʻinga taha ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ko e ʻofá, ʻo ʻikai ko e lavameʻá. (Sione 13:34, 35) ʻOku ʻai kitautolu ʻe he ʻofá ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke tokoniʻi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau taʻumotuʻa pe faingataʻaʻia fakaesinó ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea ke nau malanga. ʻOku tau tokoniʻi kinautolu naʻa mo e ʻikai hatau faingamālié pe naʻa mo e ʻikai lava ke nau fai ha meʻa lahí.—Māt. 13:23. w18.09 29-30 ¶7-8
Falaite, ʻOkatopa 16
Tuku ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke ne fakahōhōʻiaʻi hono kaungāʻapí ki ha lelei kiate ia, ke langa hake ai ia.—Loma 15:2.
Ko e tokotaha kotoa ʻi he kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku mahuʻinga kiate ia mo Sīsū. (Kal. 2:20) ʻOku tau ʻofa lahi ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ko ia kuo pau ke tau fakafeangai ʻi he manavaʻofa kiate kinautolu. ʻOku tau “tuli ki he ngaahi meʻa ʻoku fakatupu melinó pea mo e ngaahi meʻa ʻoku fai ai ʻa e felangahakeʻakí.” (Loma 14:19) He fakatuʻamelie moʻoni ē ko kitautolu ki he moʻui ʻi Palataisí, ʻa ia ʻe ʻikai ha ʻuhinga ke hoko ai ha taha ʻo loto-siʻi! Heʻikai ke toe ʻi ai ha puke pea heʻikai ke toe ʻi ai ha tau. Heʻikai ke toe mate ʻa e kakaí ʻi he angahala tukufakaholó, pea heʻikai ke toe ʻi ai ha fakatanga, ngaahi palopalema fakafāmili, pe siva ʻa e ʻamanakí ʻi he moʻuí. ʻI he ʻosi ʻa e taʻu ʻe taha afé, ʻe haohaoa ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko e faʻahinga te nau faitōnunga ai pē ʻi he ʻahiʻahi fakaʻosí ʻe ohi kinautolu ʻe Sihova ko hono ngaahi foha ʻi he māmaní pea te nau maʻu “ʻa e tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:21) Ko ia fakatauange ke tau fakahāhā kotoa ʻa e ʻofa ʻoku langa haké pea fetokoniʻaki ke tau hao atu ki he māmani foʻou fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. w18.09 14 ¶10; 16 ¶18
Tokonaki, ʻOkatopa 17
He ʻofa moʻoni ē ko au ki hoʻo laó! ʻOku ou fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻahó kotoa.—Saame 119:97.
Ko hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau fakavave pē ʻa e fakamatalá pe laineʻi ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi ʻi he akó. ʻI heʻetau akó, ʻoku tau fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻi he fakamatalá pe ko hai ʻa Sihova, meʻa ʻokú ne faí mo e anga ʻo ʻene fakakaukaú. ʻOku tau feinga ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tala mai ai ʻe Sihova ke tau fai ha meʻa ʻe taha pea fakaʻehiʻehi mei hono fai ha meʻa ʻe taha. ʻOku tau toe fakakaukau ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau liliu ʻi heʻetau moʻuí pea mo ʻetau fakakaukaú. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai nai malava ke tau fakalaulauloto ki he poini kotoa ko ení ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau ako aí. Ka ʻoku lelei ke fakamoleki ʻa e taimi, mahalo pē ko e vaeua ʻo hotau taimi ako taki taha, ke fakalaulauloto ai ki he meʻa kuo tau laú. (1 Tīm. 4:15) ʻI heʻetau fakalaulauloto maʻu pē ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tau ‘fakamoʻoniʻi ai kiate kitautolu,’ pe fakatuipauʻi kiate kitautolu, ko e fakakaukau ʻa Sihová ʻoku haohaoa. ʻOku kamata ke tau mahinoʻi ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki he ngaahi meʻá, pea ʻoku faifai atu pē ʻo tau loto-tatau mo ʻene fakakaukaú. Ko ia ʻoku tau fakafoʻou ai hotau ʻatamaí pea kamata ke fakakaukau ʻi ha founga foʻou. (Loma 12:2) Faifai atu pē, ʻoku tau ʻai ai ʻa e fakakaukau ʻa Sihová ko ʻetau meʻa. w18.11 24 ¶5-6
Sāpate, ʻOkatopa 18
Ko e ongo kaungāngāue kimaua ʻo e ʻOtuá.—1 Kol. 3:9.
Naʻe pehē ʻe Paula ko ia mo e kau Kalisitiane kehe ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau hoko ko e ‘kaungāngāue ʻo e ʻOtuá’ koeʻuhí naʻa nau malanga mo akoʻi ʻa e moʻoní ki he kakaí. (1 Kol. 3:6) ʻI he ʻahó ni, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau hoko ko e ‘kaungāngāue ʻo e ʻOtuá’ ʻaki hono foaki nima-homo atu hotau taimí, iví, mo e ngaahi meʻa fakamatelié ke fai ʻa e ngāue fakamalanga kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. Ko ha lāngilangi lahi moʻoni ia! Ko e foaki nima-homo atu hotau taimí mo e iví ʻi heʻetau malangá mo e faiakó ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia lahi. Ko e lau ia ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻa ia kuo nau maʻu ʻa e faingamālie ke fai ha ngaahi ako Tohi Tapu. ʻOku tau fiefia lahi ʻi he sio ki he loto-māfana ʻetau kau akó ʻi heʻenau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku lava ke akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú, fakatupulekina ʻa e tui moʻoni, fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí, pea kamata talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau akó. Naʻe fiefia lahi foki mo Sīsū ʻi he “foki fiefia mai” ʻa e kau malanga ʻe toko 70 naʻá ne fekauʻi atu koeʻuhi ko e ngaahi hokosia lelei naʻa nau maʻú.—Luke 10:17-21. w18.08 20 ¶11-12
Mōnite, ʻOkatopa 19
ʻIlonga ʻa ia ʻoku falala pē ki hono loto ʻoʻoná ko e vale ia.—Pal. 28:26.
ʻE lava ke tau kamata ke falala ki heʻetau mahino pē ʻa kitautolú. Te tau kamata nai ke tui ʻoku tau mahinoʻi ha tuʻunga neongo ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa. ʻOku lava foki ke faingataʻa hono fakapapauʻi pe ʻoku tonu ha meʻa ʻi he taimi ʻoku fekauʻaki ai mo ha tokoua ʻoku ʻikai te tau fetaulaki lelei mo ia. Kapau ʻoku tau hanganaki fakakaukau ki heʻetau fetōkehekeheʻakí, te tau hoko nai ai ʻo huʻuhuʻu fekauʻaki mo hotau tokouá. Pea kapau ʻoku tau fanongo ʻi ha meʻa ʻoku ʻikai lelei fekauʻaki mo ia, te tau loto nai ke tui ki ai, neongo ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ko iá. Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Kapau ʻoku tau fakaʻatā ke maʻu ha ngaahi ongoʻi ʻikai lelei fekauʻaki mo hotau fanga tokouá, ʻe lava ke ne ʻai ke tau aʻu ki ha ngaahi fakamulituku hala ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻi ha ngaahi moʻoniʻi meʻa. (1 Tīm. 6:4, 5) ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā ha ngaahi ongoʻi kovi hangē ko e loto-koví mo e meheká ke nofo ʻi hotau lotó. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá pea fakamolemoleʻi kinautolu mei he lotó.—Kol. 3:12-14. w18.08 6 ¶15; 7 ¶18
Tūsite, ʻOkatopa 20
ʻOku ʻa Sihova . . . ʻa e langí . . . mo e māmaní pea mo e meʻa kotoa ʻoku ʻi aí.—Teu. 10:14.
Koeʻuhi ko Sihova naʻá ne fakatupu ʻa e tangatá, ko kitautolú kotoa ko ʻene koloa. (Saame 100:3; Fkh. 4:11) Ka kuo fili ʻe he ʻOtuá ʻa e niʻihi mei he kakai kotoa pē kuo faifai pea nau moʻui maí ke ʻaʻana ʻi ha founga makehe. Ko e fakatātaá, ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Saame 135 ʻa e kau lotu faitōnunga ʻa Sihova ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá “ko ʻene koloa makehe.” (Saame 135:4) Pehē foki, naʻe kikiteʻi ʻe Hōsea ʻe hoko ʻa e niʻihi ʻoku ʻikai ko e kau ʻIsileli ko ha kakai ʻa Sihova. (Hōs. 2:23) Naʻe fakahoko ʻa e kikité ni ʻi he taimi naʻe kamata fili ai ʻe Sihova ha kakai naʻe ʻikai ko e kau ʻIsileli ke nau pule ʻi hēvani fakataha mo Kalaisi. (Ngā. 10:45; Loma 9:23-26) Ko e faʻahinga ko ia naʻe paniʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ui “ko ha kakai māʻoniʻoni.” Ko e “koloa makehe” kinautolu ʻa Sihova. (1 Pita 2:9, 10) Kae fēfē ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga kotoa ʻi he ʻahó ni ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní? ʻOku toe ui kinautolu ʻe Sihova ko ‘hoku kakai’ mo e ‘faʻahinga kuó u fili.’—ʻAi. 65:22. w18.07 22 ¶1-2
Pulelulu, ʻOkatopa 21
Tauhi ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ko ʻení ʻiate kimoutolu ʻa ia foki naʻe ʻia Kalaisi Sīsuú . . . Naʻá ne fakamasivesivaʻi ʻa ia tonu peá ne hoko ʻo hangē ko ha tamaioʻeiki.—Fil. 2:5, 7.
Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau faʻifaʻitaki kia Kalaisi, ʻa e tokotaha ʻokú ne ʻomai ʻa e faʻifaʻitaki haohaoa ki he founga ʻe lava ai ke hoko ʻo nima-homo ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Māt. 20:28) Ko ia ʻe lava ke tau ʻeke hifo, ‘ʻE lava ke u muimui ke toe ofi ange ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?’ (1 Pita 2:21) ʻOku hōifua ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga haohaoa naʻá ne fokotuʻu mo Sīsū kiate kitautolú. ʻOku tau fai eni ʻi heʻetau mahuʻingaʻia ʻi he kakaí pea kumi ki ha ngaahi founga ke tokoniʻi kinautolu. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻá ni ʻi heʻene fai ha talanoa fekauʻaki mo e Samēlia anga-fakakaungāʻapí. (Luke 10:29-37) Naʻá ne akoʻi ki hono kau muimuí kuo pau ke nau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe ko hai kinautolu pe ko fē feituʻu ʻoku nau haʻu mei aí. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talanoa ko iá? Ko hono ʻuhingá he naʻe ʻeke ange kiate ia ʻe ha tangata Siu: “Ko hai moʻoni ʻa hoku kaungāʻapí?” Ko e tali ʻa Sīsuú ʻoku akoʻi mai ai ʻi he hangē ko e Samēliá, kuo pau ke tau nima-homo ʻo kapau ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. w18.08 19 ¶5-6
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 22
Naʻá ne pehē kiate ia: “Mālō e lelei, ʻa e tokotaha kuo ʻofeina lahí, ʻoku ʻiate koe ʻa Sihova.”—Luke 1:28.
Naʻe hokohoko atu hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Melé koeʻuhí ko ʻene ʻohake mo tokangaʻi faitōnunga ʻa Sīsuú? ʻIo, naʻá ne fai pehē. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ke hiki ʻi he Tohi Tapú ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe leaʻaki mo fai ʻe Melé. ʻOku hā ngali naʻe ʻikai malava ke fononga ʻa Mele mo Sīsū lolotonga ʻa e taʻu ʻe tolu mo e konga ʻo ʻene malangá. Mahalo pē koeʻuhí ko ha uitou ia, naʻe pau ke ne nofo ʻi Nāsaleti. Ko ia naʻá ne tō mei he ngaahi hokosia fisifisimuʻa lahi naʻe maʻu ʻe he niʻihi kehé. Ka naʻá ne ʻi ai mo Sīsū ʻi heʻene pekiá. (Sione 19:26) Ki mui ai, naʻe ʻi Selusalema ʻa Mele mo e kau ākonga ʻa Sīsuú ki muʻa ke nau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he Penitekosí. (Ngā. 1:13, 14) ʻOku ngalingali naʻe pani fakataha ia mo e kau ākonga kehé. Kapau ko ia, ʻoku ʻuhinga iá naʻá ne maʻu ʻa e faingamālie ke ne ʻi hēvani mo Sīsū ʻo taʻengata. Ko ha pale fisifisimuʻa moʻoni ia ʻo ʻene ngāue faitōnungá! w18.07 9-10 ¶11, 14
Falaite, ʻOkatopa 23
Fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.—1 Kol. 10:31.
Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi hono akoʻi ki heʻene kau ākongá ko e ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa. Ko e fakatātaá, naʻá ne akoʻi ko e ʻitá ʻoku lava ke iku ia ki he fakamālohi pea ko e ngaahi fakakaukau taʻetāú ʻoku lava ke iku ia ki he tono. (Māt. 5:21, 22, 27, 28) ʻI heʻetau fakaʻatā ke tataki kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová, ʻe akoʻi lelei ai hotau konisēnisí, pea te tau fai ha ngaahi fili ʻoku ʻoatu ai ʻa e lāngilangi ki he ʻOtuá. Naʻa mo hono akoʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa honau konisēnisí ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú, ʻoku kei lava pē ke nau iku ki ha ngaahi fakamulituku kehekehe ʻi he ngaahi kaveinga ʻe niʻihi. Ko ha fakatātā ʻo e meʻá ni ko e fili fekauʻaki mo e inu ʻolokaholó. ʻOku ʻikai ke pehē ʻe he Tohi Tapú ia ʻoku hala ke inu ʻolokaholo, ka ʻokú ne fakatokanga mai ʻoku ʻikai totonu ke tau inu ʻo fuʻu lahi pe konā. (Pal. 20:1; 1 Tīm. 3:8) ʻOku ʻuhinga ení ʻi he ʻikai ke inu ʻo fuʻu lahi ha Kalisitiané, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne toe fakakaukau ki ha meʻa ʻi heʻene fai ʻa ʻene filí? ʻIkai. Naʻa mo hono fakaʻatā ia ʻe hono konisēnisí ke ne inu ʻolokaholó, ʻoku kei fiemaʻu pē ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé. w18.06 18 ¶10-11
Tokonaki, ʻOkatopa 24
Hanganaki ʻā homou matá; vakavakai telia ʻa e lēvani ʻa e kau Fālesí mo e lēvani ʻa Hēlotá.—Mk. 8:15.
Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau fakaʻehiʻehi mei he “lēvani,” pe ngaahi akonaki, ʻa e kau Fālesí, Sātusí, pea pehē ki he kau muimui ʻo Hēlotá. (Māt. 16:6, 12) Pea ʻoku fakatupu tokangá he naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e fakatokanga ko ení ʻi he hili pē ʻa e loto ʻa e kakaí ke fakanofo ia ko e tuʻí. ʻI he fakafaʻafaʻahi ʻa e ngaahi lotú ʻi he ngaahi ʻīsiu fakapolitikalé, ʻoku faʻa iku ai ki he fakamālohi. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau hanganaki tuʻu-ʻatā fakaʻaufuli. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha naʻe loto ai ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau Fālesí ke tāmateʻi ʻa Sīsuú. Naʻa nau manavasiʻi naʻa fanongo ʻa e kakaí kiate ia pea tuku ʻenau muimui ʻiate kinautolú. Kapau ʻe hoko ia, ʻe mole ai honau mafai fakalotú mo fakapolitikalé. Naʻa nau pehē: “Kapau te tau tukunoaʻi peheni pē ia, te nau tui kotoa kiate ia, pea ʻe haʻu ʻa e kau Lomá ʻo ʻave fakatouʻosi hotau feituʻú mo hotau puleʻangá.” (Sione 11:48) Ko ia naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Kaiafasí ha palani ke tāmateʻi ʻa Sīsū.—Sione 11:49-53; 18:14. w18.06 6-7 ¶12-13
Sāpate, ʻOkatopa 25
ʻAi ke taʻemālualoi hoʻomou ʻofá.—Loma 12:9.
Ko e mounu ʻe taha ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētané ko e fieʻilo fekauʻaki mo e tōʻonga fakafaʻahikehé. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne feinga ke ʻai ʻa e kakaí ke nau mahuʻingaʻia ʻi he fanga tēmenioó ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e lotu loí pea pehē ki he fakafiefiá. Ko e ngaahi faivá, keimi fakaʻilekitulōniká, mo e ngaahi founga kehe ʻo e fakafiefiá ʻoku lava ke ne ʻai ke hā ngali fakafiefia ʻa e tōʻonga fakafaʻahikehé. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he mounu ko ení? ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanekina ʻe ʻomai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ha lisi ʻo e fakafiefia ʻoku leleí mo ia ʻoku koví. Kuo pau ke tau akoʻi hotau konisēnisí koeʻuhi ke tau lava ʻo fai ha ngaahi fili lelei makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová. (Hep. 5:14) Pea kapau ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku tatau mo e ngaahi lea ʻi ʻolungá te tau fai ha fili fakapotopoto. (Loma 12:9) Ko ha tokotaha mālualoi ʻokú ne leaʻaki ʻa e meʻa ʻe taha kae fai ʻa e meʻa ʻe taha. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ʻa e fakafiefiá, ʻe lava ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku ou muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau mo ia ʻoku ou tala ki he niʻihi kehé ke nau muimui aí? Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa ʻeku kau ako Tohi Tapú pe ko e kakai ʻoku ou ʻaʻahi ki aí kapau naʻa nau sio ʻi he fakafiefia naʻá ku filí?’ ʻI heʻetau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau mo ia ʻoku tau tala ki he niʻihi kehé ke nau muimui ki aí, ʻe faingofua ange ai ke tau talitekeʻi ʻa e mounu ʻa Sētané.—1 Sio. 3:18. w18.05 25 ¶13
Mōnite, ʻOkatopa 26
Ko e fakaʻamu ʻa hoku lotó pea mo ʻeku hū tōtōaki ki he ʻOtuá maʻá e kau ʻIsilelí, ko hono moʻoní, ʻoku fai iá ke fakamoʻui ai kinautolu.—Loma 10:1.
ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Paula? ʻUluakí, kuo pau moʻoni ke tau loto ke kumi ʻa e faʻahinga ʻoku nau “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá.” Uá, ʻoku tau kōlenga kia Sihova ke ne tokoniʻi ʻa e kakai loto-moʻoní ke nau fanongo ʻi he taimi ʻoku tau malanga ai kiate kinautolú. (Ngā. 13:48; 16:14) Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe Silvana, ʻa ia kuó ne tāimuʻa ʻi he meimei taʻu ʻe 30. ʻOkú ne pehē, “Ki muʻa ke u ʻalu ki ha fale ʻi hoku feituʻu ngāué, ʻoku ou lotu kia Sihova, ʻo kole kiate ia ke ne ʻomai kiate au ha fakakaukau pau.” ʻOku tau lotu foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he kau ʻāngeló ke tau maʻu ʻa e kakai ʻoku nau loto-lelei ke fanongó. (Māt. 10:11-13; Fkh. 14:6) Ko Robert, ʻa ia kuó ne tāimuʻa ʻi he taʻu ʻe 30 tupu, ʻokú ne pehē, “Ke ngāue fakataha mo e kau ʻāngeló ʻa ia ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he moʻui ʻa e faʻahinga ʻi he ngaahi ʻapí ʻoku fakalotomāfana.” Tolú, ʻoku tau feinga ke sio ki he lelei ʻi he kakaí mo e malava ke nau tauhi kia Sihová. Ko Carl, ko ha mātuʻa ʻokú ne pehē, “ʻOku ou fakasio ki ha kiʻi fakaʻilonga pē ʻe fakahaaʻi nai ai ʻa e loto-moʻoni ʻa ha tokotaha, ko ha malimali nai, ko ha sio anga-ʻofa, pe ko ha fehuʻi faitotonu.” Kapau te tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení, ʻe lava ke tau ‘laku fua mai lolotonga ʻetau kātakí,’ ʻo hangē ko Paulá. w18.05 15 ¶13; 16 ¶15
Tūsite, ʻOkatopa 27
Tuku ke tau fetokangaʻaki . . . , fefakalototoʻaʻaki, pea toe ʻāsili angé ʻi hoʻomou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻahó.—Hep. 10:24, 25.
ʻOku tau fiefia ʻi he fanongo ki he kei faitōnunga ai pē ʻa e faʻahinga naʻa tau tokoniʻi ʻi he kuohilí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “ʻOku ʻikai te u maʻu ha fiefia ʻe lahi ange ʻi he meʻá ni: ʻA ʻeku fanongo ko ia ʻoku hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.” (3 Sio. 4) ʻOku fiefia ʻa e kau tāimuʻa tokolahi ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻoku kei tauhi faitōnunga pē kia Sihova ha taha naʻa nau tokoniʻi ke ne ako ʻa e moʻoní ʻi ha taimi fuoloa he kuohilí, mahalo pē ʻokú ne tāimuʻa nai. Ko ia kapau ʻoku ongoʻi loto-siʻi ʻa e kau tāimuʻá, ʻe lava ke tau fakamanatu kiate kinautolu ʻa e lelei kotoa kuo nau fai ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Kuo pehē ʻe he kau ʻovasia sēketi tokolahi naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu mo honau uaifí ʻi he taimi naʻa nau maʻu ai ha kiʻi tohi fakamālō hili ʻenau ʻaʻahi ki ha fakatahaʻanga. ʻOku toe hoko moʻoni ʻa e meʻá ni ki he kau mātuʻa, kau misinale, kau tāimuʻa, mo e kau ngāue Pēteli, ʻa ē ʻoku nau tauhi faitōnunga kotoa kia Sihová. w18.04 23 ¶14-15
Pulelulu, ʻOkatopa 28
ʻOku ʻikai totonu [ki he Tuʻí] ke ne maʻu maʻana ha ngaahi uaifi, koeʻuhí ke ʻoua naʻa afe ʻa hono lotó.—Teu. 17:17.
Naʻe talangataʻa ʻa Solomone ki he lao ko ení. Naʻe faifai atu pē ʻo ne maʻu ha uaifi ʻe 700 mo e kau sinifu ʻe toko 300! (1 Tuʻi 11:3) Ko e tokolahi ʻo e kau fefine ko ení ko e kau muli naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua loi. Ko ia naʻe toe talangataʻa ai ʻa Solomone ki he lao ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe tapui ai ʻa e mali mo e kau fefine mulí. (Teu. 7:3, 4) Naʻe mole māmālie meia Solomone ʻa ʻene ʻofa ki he ngaahi lao ʻa Sihová. Naʻe faifai pē ʻo ne fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe mātuʻaki kovi. Naʻá ne langa ʻa e ngaahi ʻōlita ki he ʻotua loi fefine ko ʻAsitelotí mo e ʻotua loi ko Kīmosí, peá ne lotu leva ki he ongo ʻotua loi ko ení fakataha mo hono ngaahi uaifí. Naʻe aʻu ʻo langa ʻe Solomone ʻa e ngaahi ʻōlita ko ení ʻi ha moʻunga ʻi muʻa pē ʻi Selusalema, ʻa ia naʻá ne langa ai ʻa e temipale ʻo Sihová! (1 Tuʻi 11:5-8; 2 Tuʻi 23:13) Mahalo pē naʻe kākaaʻi ʻe Solomone ʻa ia tonu ʻi heʻene fakakaukau ʻe tukunoaʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa kovi kotoa naʻá ne faí kehe pē ke ne ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ʻi he temipalé. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke tukunoaʻi ʻe Sihova ʻa e angahalá. w18.07 18-19 ¶7-9
Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 29
Mou toʻo hake ʻa e pā lahi ko e tuí, ʻa ia ʻe malava ai ke mou tāmateʻiʻaki ʻa e ngaahi ngahau vela kotoa ʻa e tokotaha fulikivanú.—ʻEf. 6:16.
Ko e hā ʻa e “ngaahi ngahau vela” ʻoku lava ke fanaʻi ʻaki koe ʻe Sētané? Mahalo pē ʻokú ne ʻohofi koe ʻaki ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo Sihova. ʻOku loto ʻa Sētane ke ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe pea ʻoku ʻikai ke tokanga atu ha taha kiate koe. ʻOku pehē ʻe Ida, ʻa ia ʻokú ne taʻu 19: “ʻOku ou faʻa ongoʻi ʻoku ʻikai ke ofi mai ʻa Sihova kiate au pea ʻoku ʻikai te ne loto ke hoko ko hoku Kaumeʻa.” Ko e hā ʻokú ne fai ʻi heʻene ongoʻi peheé? “Ko e ngaahi fakatahá ko ha tokoni lahi moʻoni ia ki heʻeku tuí. Naʻá ku faʻa tangutu ai ʻo ʻikai ʻaupito ke u fai ha tali, ʻi he fakakaukau heʻikai ke fiefanongo mai ha taha ki he meʻa ʻoku ʻamanaki ke u leaʻakí. Neongo ia, ʻi he taimi ní ʻoku ou teuteu ki he ngaahi fakatahá pea feinga ke fai ha tali ʻe ua pe tolu.” Kae hangē ko ia kuo tau ʻilo mei he hokosia ʻa Ida, ʻoku ʻikai ke pehē ʻa ʻetau tuí. Ko ʻetau tuí ʻoku lava ke tupu pe holo, hoko ʻo mālohi ange pe vaivai ange. Ko e fili pē ia ʻatautolu. (Māt. 14:31; 2 Tes. 1:3) Ke maluʻi kitautolu ʻe heʻetau ‘pā ko e tuí,’ kuo pau ke tau hanganaki ʻai ia ke lahi ange mo mālohi ange! w18.05 29-30 ¶12-14
Falaite, ʻOkatopa 30
Ko e hā kuo pau ke u fai ke fakahaofi ai aú?—Ngā. 16:30.
Naʻe toki liliu pē ʻa e fakakaukau ʻa e kaʻate ʻo e pilīsoné ʻi he hili ʻa e mofuiké peá ne kole ai ki ha tokoni. (Ngā.16:25-34) ʻI ha founga meimei tatau, ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te nau fiefanongo ki he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú ʻe liliu nai ʻenau fakakaukaú pea nau kumi ki ha tokoni ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha meʻa fakamamahi ʻi heʻenau moʻuí. Mahalo, ʻe ʻohovale nai ʻa e niʻihi koeʻuhi ko e mole ʻa ʻenau ngāué. ʻOku loto-mamahi lahi nai ʻa e niʻihi koeʻuhi ko ʻenau ʻiloʻi ʻoku nau puke lahi pe koeʻuhí ko e mate ʻa ha tokotaha ʻoku nau vāofi mo ia. ʻI he hoko ʻa e ngaahi meʻa peheé, ʻe kamata nai ai ke nau ʻeke ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e moʻuí, ko e ngaahi fehuʻi naʻe ʻikai te nau fakakaukau ki ai ki muʻa. ʻE aʻu nai ʻo nau fifili, ‘Ko e hā kuo pau ke u fai ke fakahaofi ai aú?’ Te nau fiefanongo nai ai ki heʻetau pōpoaki ʻo e ʻamanakí ko e ʻuluaki taimi ia ʻi heʻenau moʻuí. Ko ia kapau ʻoku hokohoko atu faitōnunga ʻetau malangá, te tau faingamālie ai ʻi he taimi ʻoku mateuteu ai ʻa e kakaí ke tali ʻa e fakafiemālie ʻoku tau ʻoatú.—ʻAi. 61:1. w18.05 19-20 ¶10-12
Tokonaki, ʻOkatopa 31
ʻOku ʻiate au ʻa e laumālie ʻo Sihová, koeʻuhi naʻá ne pani au ke u talaki ʻa e ongoongo leleí.—Luke 4:18.
ʻI he ʻahó ni, kuo fakakuihi ai ʻe Sētane ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí pea ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ko e kau pōpula kinautolu ki he lotu loí, ngaahi meʻa fakamatelié, mo e fokotuʻutuʻu fakapolitikalé. (2 Kol. 4:4) ʻI he hangē ko Sīsuú, ʻoku tau maʻu ʻa e monū ko hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi mo lotu kia Sihova, ʻa e ʻOtua ʻo e tauʻatāiná. (Māt. 28:19, 20) ʻOku ʻikai ke faingofua ʻa e malanga ki he niʻihi kehé. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke mahuʻingaʻia ai ʻa e kakaí ʻi he ʻilo ki he ʻOtuá, pea ʻoku aʻu ʻo ʻita ʻa e niʻihi ʻi heʻetau malanga kiate kinautolú. Ka koeʻuhi ʻoku fekauʻi mai ʻe Sihova ke tau malanga, ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo, ‘ʻE lava ke u ngāueʻaki ʻeku tauʻatāiná ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová?’ ʻOku fakalototoʻa ʻa e ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻo e kakai ʻa Sihová ʻoku mātuʻaki ofi ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení pea kuo nau fili ke fakafaingofuaʻi ʻenau moʻuí pea nau kamata tāimuʻa. (1 Kol. 9:19, 23) ʻOku tāimuʻa ʻa e niʻihi ʻi honau feituʻú, lolotonga ia ʻoku hiki ʻa e niʻihi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻoku nau fiemaʻu tokoní. He meʻa fakaofo moʻoni ʻa hono ngāueʻaki ʻe he fuʻu tokolahi ʻenau tauʻatāiná ke tauhi kia Sihova ʻi he founga ko ení!—Saame 110:3. w18.04 11-12 ¶13-14