Nōvema
Sāpate, Nōvema 1
ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne kai mei he maá ni te ne moʻui taʻengata.—Sione 6:58.
Naʻe fili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke ʻoua te na tauhi kia Sihova koeʻuhí naʻe ʻikai te na fakatupulekina ha ʻofa mālohi kiate ia. Neongo ia, naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ke na moʻui fuoloa feʻunga ke maʻu ha fānau pea fokotuʻu ʻena ngaahi tuʻunga pē ʻa kinaua ki hono ʻohake ʻa e fānau ko iá. Ko e ola ʻo e fili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke tauʻatāina meia Sihová naʻe vave hono ʻai ai ke hā mahino naʻá na fakavalevalé. Naʻe tāmateʻi ʻe hona foha lahi tahá ʻa hono tokoua tonuhiá, pea ʻi he faai atu ʻa e taimí naʻe puleʻi ʻe he anga-fakamālohí mo e siokitá ʻa e fāmili ʻo e tangatá. (Sēn. 4:8; 6:11-13) Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e founga ʻa Sihova ke fakahaofi ai ʻa e kotoa ʻo e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻoku nau loto ke tauhi kiate iá. (Sione 6:38-40, 57) ʻI hoʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e lahi ʻo e kātaki mo e ʻofa ʻa Sihová, ko hoʻo ʻofa kiate iá ngalingali ʻe tupulaki. Te ke loto ai ke talitekeʻi ʻa e ʻalunga naʻe fili ʻe ʻĀtama mo ʻIví pea fakatapui kia Sihova. w19.03 2 ¶3; 4 ¶9
Mōnite, Nōvema 2
Ko kimoutolu kotoa ke mou . . . kaungāongoʻi.—1 Pita 3:8.
Ke fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga ko ení, feinga ke mahinoʻi ʻa e faingataʻa ʻoku fekuki mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e kaungātuí. Fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he toʻutupu ʻi he fakatahaʻangá pehē foki ki he kau mahamahakí, kau taʻumotuʻá, pea mo e faʻahinga kuo mole hanau ngaahi ʻofaʻanga ʻi he maté. ʻEke ange pe ʻoku nau fēfē. Fanongo tokanga ʻi heʻenau fakamatala ki heʻenau ongoʻí. Tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻokú ke mahinoʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá. Fai ha tokoni ʻi ha founga pē te ke malava. ʻI heʻetau fai ení, ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa moʻoní ʻi he ngāue. (1 Sio. 3:18) ʻOku fiemaʻu ke tau hoko ʻo ngaofengofua ʻi he feinga ke tokoni ki he niʻihi kehé. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi founga ʻoku fakafeangai ai ʻa e kakaí ki he faingataʻá. ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku nau vēkeveke ke talanoa, ka ko e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fie talanoa. Ko ia ʻoku tau loto ke fai ha tokoni, ka ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe fakamaaʻi ai kinautolu. (1 Tes. 4:11) Naʻa mo e taimi ʻoku tala mai ai ʻe he niʻihi ʻenau ongoʻí, heʻikai nai ke tau loto-tatau maʻu pē mo e meʻa ʻoku nau tala maí. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko e anga ia ʻo ʻenau ongoʻí. ʻOku fiemaʻu ke tau vave ki he fanongo pea fakatuotuai ki he lea.—Māt. 7:1; Sēm. 1:19. w19.03 19 ¶18-19
Tūsite, Nōvema 3
Naʻá ku hoko ai ʻo mātuʻaki ilifia.—Nehe. 2:2.
ʻOkú ke manavahē ʻi he taimi ʻokú ke malanga ai ki ha kakai tokolahi ʻo fekauʻaki mo e moʻoní? Manatuʻi ʻa Nehemaia. Naʻá ne ngāue ʻi he lotoʻā ʻo ha tuʻi mālohi. Naʻe mata mamahi ʻa Nehemaia koeʻuhí ko ʻene fanongo kuo maumau lahi ʻa e ngaahi ʻā mo e ngaahi matapā ʻo Selusalemá. (Nehe. 1:1-4) Sioloto atu kuo pau pē naʻe lēlea hono lotó ʻi he taimi naʻe fekau ai ʻe he tuʻí ke ne fakamatala ki he ʻuhinga naʻá ne mata mamahi aí! Naʻe lotu fakavave ʻa Nehemaia peá ne toki fai ʻene talí. ʻI he tali ki aí, naʻe tokoni lahi ʻa e tuʻí ki he kakai ʻa e ʻOtuá. (Nehe. 2:1-8) Fakakaukau foki kia Siona. ʻI he kole ʻe Sihova ke ne lea ki he kakai ʻo Ninivé, naʻe manavahē ʻaupito ʻa Siona ʻo ne hola ki ha feituʻu kehe. (Siona 1:1-3) Ka ʻi he tokoni ʻa Sihová, naʻe fakahoko ʻe Siona ʻa hono vāhenga-ngāué. Pea ko e ngaahi lea naʻá ne talá naʻe hoko ia ʻo ʻaonga lahi ki he faʻahinga ko ia ʻi Ninivé. (Siona 3:5-10) ʻOku tau ako meia Nehemaia ki he mahuʻinga ʻo e lotu ki muʻa ke fai ha tali. Pea meia Siona ʻoku tau ako ai ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tauhi kiate ia neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻo ʻetau manavasiʻí. w19.01 11 ¶12
Pulelulu, Nōvema 4
ʻOku ʻikai ha taha kuó ne liʻaki ha fale pe [fāmili] koeʻuhi ko au pea koeʻuhi ko e ongoongo leleí te ne taʻemaʻu ʻo liunga 100 ʻi he taimi ko ení . . . pea ʻi he fokotuʻutuʻu ka hoko maí, ko e moʻui taʻengata.—Mk. 10:29, 30.
ʻI he kamata ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú, ʻe liliu nai ai hotau vahaʻangatae mo e ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí. Naʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni ʻi heʻene lotu fekauʻaki mo hono kau muimuí: “Fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu fakafou ʻi he moʻoní; ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia.” (Sione 17:17; fakamatala ʻi lalo.) Ke “fakamāʻoniʻoniʻi” ʻoku lava ke ʻuhinga iá ko e “fakamavaheʻi.” ʻI he kamata ke tau ngāueʻaki ʻa e moʻoní ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku fakamavaheʻi ai kitautolu mei he māmaní koeʻuhi ʻoku tau muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻi he Tohi Tapú. Neongo ʻoku tau feinga ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo hotau ngaahi kaumeʻá mo e kāingá, heʻikai nai ke saiʻia ʻa e niʻihi ʻiate kitautolu ʻo hangē ko ia ki muʻá pea ʻe aʻu nai ʻo nau fakafepakiʻi ʻetau tui foʻoú. ʻOku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi he meʻá ni. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e moʻoni, ʻe hoko ko e ngaahi fili ʻo ha tangata ʻa e faʻahinga ʻi hono falé tonu.” (Māt. 10:36) Ka naʻe toe talaʻofa ʻa Sīsū tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo e meʻa ʻoku tau tuku ange koeʻuhi ko e moʻoní, te tau toe maʻu ʻa e meʻa lahi mamaʻo ange! w18.11 6 ¶11
Tuʻapulelulu, Nōvema 5
ʻOatu ʻa e fakamālō [ʻe he] . . . ngaahi fakatahaʻanga kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá.—Loma 16:4.
Naʻe houngaʻia ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfiné pea fakahaaʻi ia ʻi he anga ʻo ʻene talanoa fekauʻaki mo kinautolú. Naʻá ne fakamālō maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi lotú koeʻuhi ko kinautolu. Naʻá ne toe fakahaaʻi ʻene houngaʻiá ʻi heʻene tohi kiate kinautolú. ʻI he ʻuluaki veesi ʻe 15 ʻo e Loma 16, naʻe lave ai ʻa Paula ki ha kaungā-Kalisitiane ʻe toko 27 ʻaki honau hingoá. Naʻe tautefito ʻa e manatu ʻa Paula kia Pīsila mo ʻAkuila ʻi heʻena “tuku atu ʻena moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki” koeʻuhiā ko ia, peá ne fakamatalaʻi ʻa Fīpē ko ha “tokoni ki he tokolahi” ʻo kau ai ʻa Paula. Naʻá ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e faʻahinga ʻofeina ko iá, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ngāue mālohi. (Loma 16:1-15) Naʻe lāuʻilo ʻa Paula ko hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻa nau taʻehaohaoa, ka naʻá ne fili ke tokangataha ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. Sioloto atu ki he loto-toʻa kuo pau naʻe maʻu ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko iá ʻi heʻenau fanongo ki hono lau leʻo-lahi ʻa e ngaahi lea ʻa Paulá ki he fakatahaʻangá! Ko hono olá, ko ʻenau haʻi ʻo e kaumeʻa mo Paulá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe toe mālohi ange. ʻOkú ke fakahāhā maʻu pē ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku leaʻaki mo fai ʻe he ngaahi mēmipa ʻi hoʻo fakatahaʻangá? w19.02 16 ¶8-9
Falaite, Nōvema 6
ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú!—Siope 27:5.
ʻOku totonu ke tau haohaoa kae lava ke tau maʻu ʻa e anga-tonú? He ko ē, ʻoku tau ongoʻi nai ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki lahi pe lahi hotau ngaahi melé. ʻOku fiemaʻu ke ʻoua te tau ilifia, he ʻoku ʻikai ke tokangataha ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi melé. ʻOku tala mai ʻe heʻene Folofolá: “Kapau ko e ngaahi faihalá ʻokú ke siofí, ʻe Iā, ko hai leva ai, ʻe Sihova, ʻe lava ke tuʻú?” (Saame 130:3) ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku tau taʻehaohaoa mo angahalaʻia pea ʻokú ne fakamolemoleʻi loto-lelei kitautolu. (Saame 86:5) Uá, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova hotau ngaahi ngataʻangá pea ʻoku ʻikai te ne ʻamanekina ke tau fai ha meʻa lahi ange ʻi heʻetau malavá. (Saame 103:12-14) Ki he kau sevāniti ʻa Sihová, ko e kī ki he anga-tonú ko e ʻofa. Ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau anga-līʻoa mateaki kiate ia ko ʻetau Tamai fakahēvaní, kuo pau ke hanganaki kakato pe taʻemele. Kapau ʻe hanganaki pehē ʻetau ʻofá naʻa mo hono ʻahiʻahiʻi kitautolú, ʻoku tau maʻu leva ʻa e anga-tonú. (1 Kal. 28:9; Māt. 22:37) ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihova, pea ko ʻetau fakakaukaú naʻe tokangataha ki hono fakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvaní. Ko ʻetau ʻofa kiate iá ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fakamuʻomuʻa ia ʻi he ngaahi fili ʻoku nau faí pea fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau maʻu ʻa e anga-tonú. w19.02 3 ¶4-5
Tokonaki, Nōvema 7
Maluʻi ho lotó.—Pal. 4:23.
ʻI he taimi taki taha ʻoku tau sio ai ki he ʻaonga ʻo hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku toe mālohi ange ai ʻetau tuí. (Sēm. 1:2, 3) ʻOku tau ongoʻi lelei koeʻuhi kuo tau ʻai ke laukauʻaki kitautolu ʻe Sihova ʻi hono ui ko ʻene fānau, pea ko ʻetau holi ke fakahōifuaʻi iá ʻoku toe mālohi ange. (Pal. 27:11) Ko e ʻahiʻahi taki taha ʻoku hoko ia ko ha faingamālie ke tau fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke tau lotolotoua ʻi he tauhi ki heʻetau Tamai anga-ʻofá. (Saame 119:113) ʻI hono kehé, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau ʻofa kia Sihova ʻaki ha loto kakato, ko ha loto ʻoku fakapapau kakato ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú pea fai hono finangaló. (1 Tuʻi 8:61) Te tau fai ha ngaahi fehālaaki? ʻIo; ʻoku tau taʻehaohaoa. Kapau te tau tūkia, manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Hesekaiá. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Ka naʻá ne fakatomala pea hokohoko atu ʻene tauhi kia Sihova “ʻi he loto kakató.” (ʻAi. 38:3-6; 2 Kal. 29:1, 2; 32:25, 26) Tau talitekeʻi leva ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi kitautolu ʻaki ʻene fakakaukaú. Tau lotu ke tau fakatupulekina “ha loto talangofua.” (1 Tuʻi 3:9; Saame 139:23, 24) ʻE lava ke tau nofoʻaki faitōnunga kia Sihova kapau te tau maluʻi hotau lotó ʻo fakalaka atu ia ʻi ha toe meʻa.—1 Tuʻi 3:9; Saame 139:23, 24. w19.01 18-19 ¶17-18
Sāpate, Nōvema 8
Tuku ke tau ʻoatu maʻu pē ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻiate ia ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi, ʻa ia ko e fua ʻo hotau loungutú ʻokú ne talaki fakahāhā ʻa hono huafá.—Hep. 13:15.
ʻOku tau maʻu ʻaonga fakafoʻituitui ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻi he ngaahi fakatahá. (ʻAi. 48:17) Anga-fēfē? ʻUluakí, kapau ʻoku tau palani ke fai ha tali, ʻoku toe ueʻi ai kitautolu ke teuteu lelei ki he fakatahá. ʻI heʻetau teuteu leleí, ʻoku tau mahinoʻi loloto ange ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ko e loloto ange ʻetau mahinó, ko e lelei ange ia ʻa ʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau akó. Uá, ʻe ngalingali te tau fiefia ange ʻi he fakatahá koeʻuhi ʻoku tau kau ʻi he fetalanoaʻakí. Tolú, koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ke fai ha tali, ʻoku tau faʻa manatuʻi fuoloa ange ai ʻa e poini naʻa tau leaʻakí hili ʻa e fakatahá. ʻOku tau toe fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau tuí. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fanongo mai ʻa Sihova kiate kitautolu pea ʻokú ne houngaʻia moʻoni ʻi heʻetau feinga ke tali ʻi he ngaahi fakatahá. (Mal. 3:16) ʻOkú ne fakahaaʻi ʻene houngaʻiá ʻaki ʻene tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga mālohi ke fakahōifuaʻi iá. (Mal. 3:10) ʻOku hā mahino, ʻoku tau maʻu ha ngaahi ʻuhinga lelei ke fai ai ha tali ʻi he ngaahi fakatahá. w19.01 8 ¶3; 9-10 ¶7-9
Mōnite, Nōvema 9
Fakaliliʻa ki he meʻa ʻoku fulikivanú; pīkitai ki he meʻa ʻoku leleí.—Loma 12:9.
ʻOku poto ʻaupito ʻa Sihova ʻi he founga ʻokú ne fakafeangai mai ai kiate kitautolú. ʻI he ʻikai ʻomai kiate kitautolu ha ngaahi lao lahi, ʻokú ne akoʻi anga-kātaki kitautolu ke talangofua ki he lao ʻo e ʻofá. ʻOkú ne akoʻi kitautolu ke tau moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní pea ke fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví. ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, ko hono ʻAló, ʻa Sīsū, naʻá ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fai ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. (Māt. 5:27, 28) Pea ʻi he māmani foʻoú, ʻi he tuʻunga ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko Sīsū te ne hokohoko atu ke akoʻi kitautolu ke tau vakai ki he tonú mo e halá ʻo hangē ko ʻene vakaí. (Hep. 1:9) ʻE ʻai foki ʻe Sīsū ke haohaoa hotau ʻatamaí mo e sinó. Sioloto atu ki he meʻa ʻe hoko ʻi he taimi heʻikai ke toe fakataueleʻi ai kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví pea ʻikai ke tau faingataʻaʻia koeʻuhi ko e taʻehaohaoá. Ko e fakaʻosí leva, te tau fiefia ʻi he “tauʻatāina lāngilangiʻia” kuo talaʻofa mai ʻe Sihová. (Loma 8:21) Ko e moʻoni, ko ʻetau tauʻatāiná ʻe kei ʻi ai pē hono fakangatangata. Ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ʻe lava ke tau toki tauʻatāina moʻoní pē ʻi heʻetau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá.—1 Sio. 4:7, 8. w18.12 23 ¶19-20
Tūsite, Nōvema 10
Kuo pau ke ne hiki maʻá e fefiné ha tohi vete, . . . pea tuku ange ia mei hono falé.—Teu. 24:1.
Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he Laó fekauʻaki mo e veté? Neongo naʻe ʻikai ʻaupito fakataumuʻa ʻe Sihova ki ha husepāniti mo ha uaifi ke na vete, naʻe fakaʻatā ʻi he Laó ha tangata ʻIsileli ke vete mo hono uaifí kapau “naʻá ne ʻilo ha meʻa taʻetaau fekauʻaki mo ia.” (Teu. 24:1) Naʻe ʻikai fakamatalaʻi ʻi he Laó pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke lau ko e “meʻa taʻetaau.” Kae kehe, kuo pau pē ko ha meʻa fakamā pe mātuʻaki mafatukituki pea ʻoku ʻikai ko ha kiʻi fehālaaki pē. (Teu. 23:14) Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he ʻaho ʻo Sīsuú, ko e kau Siu tokolahi naʻa nau veteʻi honau ngaahi uaifí “ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē.” (Māt. 19:3) Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke tau loto ke fakatupulekina ʻa e faʻahinga tōʻonga ko iá. ʻI he ʻaho ʻo e palōfita ko Malakaí, naʻe anga-maheni ki ha tangata ke ne veteʻi hono ʻuluaki uaifí, mahalo ke mali mo ha fefine kei siʻi ange ʻa ia naʻe ʻikai tauhi kia Sihova. Ka naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke māʻalaʻala ʻaupito ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki he veté. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou fehiʻa ʻi he vete malí.” (Mal. 2:14-16) Ko e vakai ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí kuo ʻikai ke liliu talu mei he kamataʻangá, ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ko ha tangata “te ne pīkitai ki hono uaifí, pea te na hoko ko e kakano pē taha.” (Sēn. 2:24) Pea naʻe poupouʻi ʻe Sīsū ʻa e vakai ʻa ʻene Tamaí ki he nofo malí ʻi heʻene pehē: “Ko e meʻa kuo haʻi fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá, tuku ke ʻoua naʻa fakamāvae ia ʻe ha tangata.”—Māt. 19:6. w18.12 11 ¶7-8
Pulelulu, Nōvema 11
Ko e utu-taʻú ʻoku lahi, ka ʻoku tokosiʻi ʻa e kau ngāué.—Māt. 9:37.
ʻOku ʻi ai ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau malava. ʻOku nau maʻu ha fakakaukau meimei tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he palōfita ko ʻAiseá. ʻI he ʻeke ʻe Sihova: “Ko hai te u fekauʻi atú, pea ko hai ia ʻe ʻalu maʻamautolú?” Naʻá ne pehē ange: “Ko au eni! Fekauʻi au!” (ʻAi. 6:8) ʻOkú ke loto-lelei mo malava ke tokoni ʻi he kautaha ʻa Sihová? Naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo e malangá mo e ngaohi ākongá: “Ko ia ai, mou kōlenga ki he ʻEiki ʻo e utu-taʻú ke ne fekau atu ha kau ngāue ki heʻene utu-taʻú.” (Māt. 9:38) ʻE lava ke ke ngāue ko ha tāimuʻa ʻi ha feituʻu ʻoku fiemaʻu ki ai ha kau malanga tokolahi ange? Pe ʻe lava ke ke tokoniʻi ha tokotaha kehe ke ne fai pehē? ʻOku ongoʻi ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ko e founga lelei taha ke fakahāhā ai ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungāʻapí ko e tāimuʻa ʻi he feituʻu ʻoku fiemaʻu ki ai ha kau malanga tokolahi ange. ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha ngaahi founga kehe ke fai ai ha meʻa lahi ange ʻi hoʻo ngāué? Kapau te ke fai pehē, te ke fiefia lahi. w18.08 27 ¶14-15
Tuʻapulelulu, Nōvema 12
Tuku ke hoko hoʻomou founga moʻuí ʻo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá, lolotonga ia hoʻomou fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú.—Hep. 13:5.
Ko e fakatātā ʻe taha ʻoku maʻu ʻi he talanoá ʻoku fakahaaʻi mahino ai ʻa e fakakaukau ʻa Sihova fekauʻaki mo e meʻa fakamatelié. Naʻe fili fakafoʻituitui ʻe he ʻOtuá ʻa Siosifa mo Mele ke na tauhi ʻa hono ʻAló neongo naʻe ʻikai te na maʻu ha paʻanga lahi. (Liv. 12:8; Luke 2:24) ʻI hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú, naʻe fakatokoto ia ʻe Mele “ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú, koeʻuhi naʻe ʻikai ha loki maʻanautolu ʻi he feituʻu talifonongá.” (Luke 2:7) Kapau naʻe fiemaʻu ʻe Sihova, naʻe mei lava ke ne fakapapauʻi naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi ha feituʻu lelei ange. Ka naʻá ne loto ke tauhi hake ʻa Sīsū ʻi ha fāmili naʻe fakamuʻomuʻa ai ʻa e lotu ki he ʻOtuá. Ko e meʻa mahuʻinga taha ia kia Sihová. Ko e talanoa ko ení ʻoku akoʻi mai ai ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he meʻa fakamatelié. ʻOku loto ʻa e mātuʻa ʻe niʻihi ke maʻu ʻe heʻenau fānaú ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie lelei tahá, neongo kapau ʻe fakatupunga ʻe he meʻa ko iá ke hoko ha faingataʻa ki he vahaʻangatae ʻo ʻenau fānaú mo Sihová. Ka ʻoku hā mahino, ʻoku vakai mai ʻa Sihova ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa hotau vahaʻangatae mo iá. Kuó ke tali ʻa e vakai ʻa Sihova ki he meʻa ko ení? Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi hoʻo tōʻongá? w18.11 24 ¶7-8
Falaite, Nōvema 13
Fiefia ē ko e kakai ʻa ia ko honau ʻOtuá ʻa Sihová!—Saame 144:15.
Ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e fiefiá, ko ia ʻokú ne loto ke tau fiefia, pea ʻokú ne ʻomi ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke tau hoko ai ʻo fiefia. (Teu. 12:7; Tml. 3:12, 13) Ko e hā leva ʻoku faingataʻa nai ai ke fiefia ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní? ʻOku lava ke faingataʻa ke fiefia ʻi heʻetau hokosia ʻa e ngaahi tuʻunga fakalotomafasiá, hangē ko e taimi ʻoku mate pe tuʻusi ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai, taimi ʻoku ngata ai ʻetau nofo malí ʻi he veté, pe taimi ʻoku mole ai ʻetau ngāué. ʻOku toe faingataʻa foki ke fiefia ʻi he ʻikai ha melino ʻi ʻapi koeʻuhi ko ha kē maʻu pē, taimi ʻoku manukiʻi ai kitautolu ʻe hotau kaungāngāué pe kaungāakó, pe taimi ʻoku fakatangaʻi ai pe tuku pilīsone kitautolu koeʻuhi ko ʻetau tauhi kia Sihová. Pe ʻoku hōloa nai hotau tuʻunga moʻui leleí, ʻoku tau maʻu nai ha mahaki tauhi, pe ʻoku tau tofanga nai ʻi ha loto-mafasia. Kae manatuʻi ko Sīsū Kalaisi, “ko e Tokotaha Pule fiefia pē ʻe tahá,” naʻá ne saiʻia ke fakafiemālieʻi ʻa e kakaí pea ʻai kinautolu ke nau fiefia. (1 Tīm. 6:15; Māt. 11:28-30) ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá naʻe lave ai ʻa Sīsū ki he ngaahi ʻulungaanga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fiefia neongo ʻoku tau palopalemaʻia koeʻuhi ko ʻetau nofo ʻi he māmani ʻo Sētané. w18.09 17-18 ¶1-3
Tokonaki, Nōvema 14
ʻOua naʻa tafatafaʻi kimoutolu pe tele maʻa homou kemó koeʻuhi ko ha taha ʻoku mate.—Teu. 14:1.
Ko e taha ʻo e ngaahi liliu faingataʻa taha kuo pau ke tau faí ko hono tuku ʻa e kau ʻi ha ngaahi anga fakafonua mo ha tōʻonga ʻoku ʻikai ke fakahōifua kia Sihova. (Pal. 23:23) Naʻa mo e hili hono ako ʻe he niʻihi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni, ʻoku kei faingataʻa pē ke tuku ia. ʻOku nau hohaʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e fakafeangai ʻa honau fāmilí, kaungāngāué, pe kaungāmeʻá. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku faʻa maʻu ʻe he kakaí ʻa e ongoʻi mālohi fekauʻaki mo e ngaahi anga fakafonua pau, hangē ko e anga fakafonua ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e ngaahi kāinga kuo maté. ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e faʻahinga ʻi he kuohilí naʻa nau fai ʻa e ngaahi liliu ʻi he taimi naʻa nau ako ai ʻa e moʻoní. Ko e hā naʻe fai ʻe he kakai ʻi ʻEfesō naʻa nau fai ʻa e tōʻonga fakafaimaná ʻi heʻenau hoko ko e kau Kalisitiané? ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú: “Naʻa nau ʻomai ʻenau ʻū tohí ʻo tutu kinautolu ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa. Pea naʻa nau fikaʻi ʻa honau mahuʻingá ʻo ʻilo ʻoku feʻunga mo e konga siliva ʻe 50,000.” (Ngā. 19:19, 20) Ko e kau Kalisitiane faitōnunga ko iá naʻa nau loto-lelei ke tuku ange ʻenau ngaahi tohi totongi mamafá, pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi he meʻá ni. w18.11 7 ¶15-16
Sāpate, Nōvema 15
ʻI he ʻosi hono kamu ʻa e puleʻangá kotoa, naʻa nau nofo ai pē ʻi he feituʻu naʻa nau ʻi ai ʻi he ʻapitangá kae ʻoua kuo nau sai.—Sios. 5:8.
Hili pē ʻa e kolosi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi Sioataní, naʻe fetaulaki ʻa Siosiua mo ha tangata ʻokú ne toʻo ha heletā. Naʻe ʻohovale ʻa Siosiua ʻi hono tala ange ʻe he tangatá ko iá “ko e ʻeiki ʻo e kau tau ʻa Sihová,” ko ha ʻāngelo naʻe mateuteu ke ne maluʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (Sios. 5:13-15; fakamatala ʻi lalo.) Naʻe tala ʻe he ʻāngeló kia Siosiua ʻa e meʻa tofu pē naʻe fiemaʻu ke ne fai ke ikunaʻi ʻa Sielikoó. ʻI he ʻuluaki taimí, ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakahinohinó naʻe hā ngali faikehe nai. Ko e fakatātaá, naʻe tala ʻe he ʻāngeló kia Siosiua ke ne kamu ʻa e kau sōtiá kotoa. Naʻe ʻuhinga ení heʻikai te nau malava ke faitau ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi. (Sēn. 34:24, 25; Sios. 5:2) Mahalo pē naʻe fifili ʻa e kau sōtiá, ‘Te mau maluʻi fēfē homau fāmilí kapau ʻe ʻohofi ʻe he filí ʻa homau ʻapitangá?’ Ka naʻe hoko leva ha meʻa taʻeʻamanekina! ʻI he ʻikai ke ʻohofi ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe ilifia ʻa e kau tangata ʻo Sielikoó ʻiate kinautolu. ʻOku tau lau: “Naʻe tāpuni malu ʻa Sielikō koeʻuhi ko e kau ʻIsilelí; naʻe ʻikai ha taha ʻe mavahe mei ai pea naʻe ʻikai ha taha ʻe hū ki ai.” (Sios. 6:1) Ko e ongoongó ni kuo pau pē naʻá ne ʻai ke toe falala lahi ange ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he tataki ʻa e ʻOtuá! w18.10 23 ¶5-7
Mōnite, Nōvema 16
Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻa e ngaahi meʻá ni? Ko e ongo tangata pē foki mo kimaua ʻo ma maʻu ʻa e ngaahi vaivaiʻanga tatau pē mo ia ʻoku mou maʻú.—Ngā. 14:15.
Ko e founga eni ʻe taha ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau anga-fakatōkilalo ʻo hangē ko Paulá. ʻOku ʻikai ʻaupito ke tau ongoʻi ko ʻetau vāhenga-ngāue fakamalangá pe ko e ngaahi meʻa ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau lavaʻí ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau makehe. ʻE lava ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku anga-fēfē ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo e faʻahinga ʻi hoku feituʻu ngāué? ʻOku ou tomuʻa fehiʻa ki ha faʻahinga kakai ʻe niʻihi?’ ʻI he māmaní kotoa, ʻoku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke maʻu ʻa e faʻahinga te nau fanongo ki he ongoongo leleí. ʻOku aʻu ʻo feinga ʻa e niʻihi ke ako ʻa e lea pe ko e anga fakafonua ʻa e kakai ʻoku vakai kiate kinautolu ʻa e niʻihi kehé ʻoku nau māʻulaló. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito te nau ongoʻi ʻoku nau lelei ange ʻi he faʻahinga ʻoku nau malanga ki aí. ʻI hono kehé, ʻoku nau feinga ke mahinoʻi ʻa e tokotaha taki taha koeʻuhí ke tokoniʻi ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ke nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. w18.09 5 ¶9, 11
Tūsite, Nōvema 17
Naʻe ʻasi hake ʻa Siutasi ko e Kālelí . . . , pea naʻá ne tohoakiʻi ha faʻahinga ke muimui ʻiate ia.—Ngā. 5:37.
Naʻe iku ʻo tāmateʻi ʻe he kau Lomá ʻa Siutasi. Tuku kehe ʻa e kau Sēlotí, ko e tokolahi taha ʻo e kau Siú naʻa nau tatali vēkeveke ki he hoko mai ʻa e Mīsaiá. Naʻa nau fakakaukau ʻe fakatauʻatāinaʻi kinautolu ʻe he Mīsaiá mei he kau Lomá pea te ne ʻai ʻa ʻIsileli ke toe hoko ko ha puleʻanga lahi. (Luke 2:38; 3:15) Naʻe tui ʻa e tokolahi ʻe fokotuʻu ʻe he Mīsaiá ha puleʻanga ʻi he māmaní ʻi ʻIsileli. ʻI he hoko ʻa e meʻa ko iá, ko e kau Siu kotoa naʻe nofo ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe takatakai ʻi he māmaní naʻa nau toe foki ki ʻIsileli. Naʻa mo Sione Papitaiso naʻá ne ʻeke ʻi he taimi ʻe taha kia Sīsū: “Ko koe ʻa e Tokotaha naʻe pehē ʻe haʻú, pe te mau ʻamanekina ha taha kehe?” (Māt. 11:2, 3) Mahalo pē naʻe fifili ʻa Sione pe ʻe haʻu ha tokotaha kehe ia ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau Siú. Ki mui ai, naʻe fetaulaki ai ha ongo ākonga mo Sīsū ʻi he hala ki ʻEmeasí ʻi he hili ʻene toetuʻú. Naʻá na pehē naʻá na ʻamanaki ko Sīsū ʻa e tokotaha te ne fakatauʻatāinaʻi ʻa ʻIsilelí. (Luke 24:21) Taimi nounou mei ai, naʻe ʻeke ʻe he kau ʻapositoló kia Sīsū: “ʻEiki, te ke toe fakafoki mai ʻa e Puleʻangá ki ʻIsileli he taimí ni?”—Ngā. 1:6. w18.06 4 ¶3-4
Pulelulu, Nōvema 18
Ko e tokotaha taʻefakapotopotó ʻokú ne tui ki he lea kotoa pē.—Pal. 14:15.
ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga tautefito ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e kakai ʻa Sihová. Manatuʻi ko hotau fili ko Sētané ʻoku ui “ko e tokotaha ʻokú ne tukuakiʻi hotau fanga tokouá.” (Fkh. 12:10) Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ko e kau fakafepakí te nau leaʻaki ha “ngaahi loi kovi kehekehe” fekauʻaki mo kitautolu. (Māt. 5:11) Kapau te tau fakakaukau fakamātoato ki he fakatokanga ko iá, heʻikai ke tau ʻohovale ʻi heʻetau fanongo ʻi he ngaahi talanoa faikehe fekauʻaki mo e kakai ʻa Sihová. ʻOkú ke saiʻia he ʻīmeili mo e ʻave pōpoaki he telefoní ki ho ngaahi kaungāmeʻá? ʻI hoʻo sio ʻi ha talanoa mālie ʻi he ongoongó pe fanongo ʻi ha hokosia makehe, ʻokú ke ongoʻi ʻo hangē ko ha faiongoongo ʻokú ne loto ke vahevahe atu ia ʻi he taimi pē ko iá? Ki muʻa ke ke ʻīmeili pe ʻave pōpoaki he telefoní, ʻeke hifo: ‘ʻOku ou fakapapauʻi ʻoku moʻoni ʻa e talanoa ko ení? ʻOku ou maʻu kotoa ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá?’ Kapau ʻoku ʻikai te ke fakapapauʻi, te ke fakamafola nai ai ha ngaahi loi. Ko ia kapau ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ha talanoa, ʻoua ʻe ʻave iá. Tāmateʻi ia! w18.08 3-4 ¶3, 6-7
Tuʻapulelulu, Nōvema 19
Hanganaki foaki, pea ʻe foaki atu ʻa e kakaí kiate kimoutolu.—Luke 6:38.
ʻOku fiemaʻu ʻe Sīsū ke tau nima-homo koeʻuhí ʻoku ʻai ai ke tau fiefia. ʻI heʻetau nima-homó, ʻe nima-homo mai ai ʻa e kakai tokolahi. Ko e moʻoni, ʻi hoʻomou nima-homó, heʻikai ke houngaʻia ai ʻa e kakai kotoa pē, tatau ai pē pe ʻoku ʻikai te nau fai pehē, hanganaki foaki. ʻOku ʻikai ʻaupito te mou ʻiloʻi ʻa e meʻa lahi ʻe lava ke mou fai ʻi ha foʻi ngāue nima-homo pē ʻe taha. Ko e moʻoni ko e kakai nima-homó ʻoku ʻikai te nau foaki koeʻuhí ʻoku nau ʻamanekina ke maʻu mei ai ha meʻa. Naʻe pehē ʻe Sīsū “ʻI haʻo fai ha kātoanga kai, fakaafeʻi ʻa e masivá, ʻa e mamateá, ʻa e heké, ʻa e kuí; pea te ke fiefia ai, koeʻuhí he ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke totongi fakafoki atu kiate koe.” (Luke 14:13, 14) ʻOku toe fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha nima-homó ʻe faitāpuekina,” pea “Fiefia ē ko ha taha ʻokú ne fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi ki he tokotaha māʻulaló.” (Pal. 22:9; Saame 41:1) ʻOku totonu ke tau nima-homo koeʻuhí ʻoku tau loto moʻoni ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. w18.08 21-22 ¶15-16
Falaite, Nōvema 20
Falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa, pea ʻoua naʻá ke falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú. ʻI he kotoa ho ngaahi ʻalungá, tokanga kiate ia, pea te ne fakatonutonu ho ngaahi halá.—Pal. 3:5, 6.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku mātuʻaki faingataʻa ke maʻu ha ngaahi moʻoniʻi meʻa alafalalaʻanga pea ke fakapapauʻi ʻoku tonu. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e lahi ʻo e fakamatala ʻoku ala maʻú ʻoku taʻekakato pe moʻoni fakakonga pē, pea ʻoku tau taʻehaohaoa. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú? Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku tau maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá! Ko e fakatātaá, ʻoku tala mai ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku fakavalevale ke fai ha tali ki muʻa ke tau fanongo ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá. (Pal. 18:13) Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu ke tau tui ki he meʻa kotoa pē ʻoku tau fanongo ki aí ʻo ʻikai vakaiʻi pe ʻoku moʻoni. (Pal. 14:15) Pea tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, heʻikai lava ke tau falala ki he mahino pē ʻatautolú. ʻE maluʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa alafalalaʻangá ke aʻu ki ha fakamulituku totonu pea ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto. w18.08 7 ¶19
Tokonaki, Nōvema 21
ʻIkai ʻe totonu ke tau . . . fakamoʻulaloa kitautolu ki he Tamai ʻo ʻetau moʻui fakalaumālié?—Hep. 12:9.
ʻE lava leva ai ke sio ʻa e tokotaha kotoa ʻoku ʻa Sihova kitautolu pea ʻoku tau loto-lelei ke talangofua kiate ia. Naʻe fai ʻe Sīsū ha meʻa meimei tatau ʻi heʻene papitaisó. Neongo naʻá ne ʻosi hoko ko ha konga ʻo ha puleʻanga ʻa ia naʻe fakatapui kia Sihova, naʻá ne foaki atu ia maʻa Sihova. Ne hangē ia naʻá ne pehē: “Ke fai ho finangaló, ʻe hoku ʻOtua, ko ʻeku holí ia.” (Saame 40:7, 8, fakamatala ʻi lalo.) Naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihová ʻi he papitaiso ʻa Sīsuú? ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “ʻI he hili hono papitaisó, naʻe mālanga hake leva ʻa Sīsū mei he vaí; pea vakai, naʻe fakaava hifo ʻa e langí, peá ne mamata ki he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻalu hifo kiate ia ʻo hangē ha lupé. Vakai! Naʻe ʻi ai mo ha leʻo mei he langí naʻe pehē mai: ‘Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí.’” (Māt. 3:16, 17) Naʻe ʻosi hoko pē ʻa Sīsū ko e meʻa ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe fiefia ʻa Sihova ʻi heʻene sio naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke ne ngāueʻaki ʻene moʻuí ke tauhi pē kiate Iá. ʻOku toe hōifua ʻa Sihova ʻi heʻetau fakatapui ʻetau moʻuí kiate iá, pea te ne tāpuakiʻi kitautolu.—Saame 149:4. w18.07 23 ¶4-5
Sāpate, Nōvema 22
Kuo pau koā ke ma ʻomai ha vai maʻamoutolu mei he maká ni?—Nōm. 20:10.
ʻI he pehē ko ia ʻe Mōsese “ke ma,” ʻoku ngalingali naʻá ne ʻuhinga kiate ia mo ʻĒlone. Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Mōsesé naʻe mātuʻaki taʻefakaʻapaʻapa koeʻuhí naʻe ʻikai te ne ʻoange ʻa e lāngilangí kotoa kia Sihova ʻi he mana ko iá. ʻOku pehē ʻi he Saame 106:32, 33: “Naʻa nau fakahouhauʻi Ia ʻi he vai ʻo Mēlipá, pea naʻe hoko ai ha kovi kia Mōsese koeʻuhí ko kinautolu. Naʻa nau fakaʻitaʻi hono laumālié, pea naʻá ne lea taʻefakakaukau ʻaki hono loungutú.” (Nōm. 27:14) Naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe Mōsese kia Sihova ʻa e lāngilangi naʻá Ne tuha mo iá. Naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese mo ʻĒlone: “Naʻá mo fakatou angatuʻu ki heʻeku tuʻutuʻuni.” (Nōm. 20:24) Ko ha angahala mātuʻaki mafatukituki ia! ʻI he kuohilí, naʻe ʻikai fakaʻatā ai ʻe Sihova ha toʻutangata fakalūkufua ʻo e kau ʻIsilelí ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá koeʻuhí naʻa nau angatuʻu kiate ia. (Nōm. 14:26-30, 34) Ko ia naʻe totonu mo ʻuhinga lelei ʻa hono tauteaʻi ʻe Sihova ʻi he founga tatau ʻa Mōsese ʻi heʻene angatuʻú. Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻa Mōsese ke ne hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. w18.07 14-15 ¶9, 12-13
Mōnite, Nōvema 23
ʻOku lelei tahá ke ʻoua ʻe kai kakanoʻi-manu pe inu uaine pe fai ha faʻahinga meʻa ʻe tūkia ai ho tokouá.—Loma 14:21.
Ko ia neongo ʻoku tau maʻu ʻa e totonu ke inu ʻolokaholo, te tau loto-lelei ke feilaulauʻi ʻa e totonu ko iá kapau ʻoku tau ʻiloʻi ko hono inu iá ʻe fakahohaʻasi ai ʻa e konisēnisi ʻo ha Kalisitiane ʻe taha. Mahalo pē naʻe maʻunimā ha tokoua ʻe he ʻolokaholó ki muʻa ke ne ako ʻa e moʻoní pea kuó ne fili ke ʻoua te ne toe inu. Heʻikai te tau loto ke fai ha meʻa ʻe fakatupunga ai ia ke ne toe foki ki heʻene tōʻonga motuʻá. (1 Kol. 6:9, 10) Kapau ko e tokoua ko iá naʻe fakaafeʻi mai ki hotau ʻapí, te tau feinga ke ʻai ia ke ne inu ʻolokaholo, neongo ʻokú ne fakafisi mei ai? Ko e moʻoni heʻikai ke tau fai pehē! ʻI he kei talavou ʻa Tīmoté, naʻá ne loto ke kamu ia neongo naʻe mamahi ʻa e meʻá ni. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ʻa e kamú ki he kau Siu te ne malanga ki aí. Ko Tīmote, ʻi he hangē ko Paulá, naʻe ʻikai te ne loto ke fakalotomamahiʻi ha taha pē. (Ngā. 16:3; 1 Kol. 9:19-23) ʻOkú ke loto-lelei ke fai ha feilaulau fakafoʻituitui ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé? w18.06 18-19 ¶12-13
Tūsite, Nōvema 24
Te u liliu ʻa e lea ʻa e ngaahi kakaí ko ha lea maʻa.—Sēf. 3:9.
ʻI hoʻo fuofua fetaulaki mo ha taha ʻoku ʻikai kau ʻi he moʻoní, ko e hā ʻa e lahi moʻoni hoʻo ʻilo fekauʻaki mo iá? Te ke ʻilo nai hono hingoá mo hono fōtunga hāmaí, kae mahalo ko ia pē. Neongo ia, ʻoku kehe ʻaupito ʻa e taimi ʻokú ke fuofua fetaulaki ai mo ha taha ʻoku kau ʻi he moʻoní. ʻOkú ke ʻilo ʻokú ne ʻofa kia Sihova. ʻOkú ke ʻilo naʻe vakai ʻa Sihova ki ha meʻa lelei ʻiate ia pea fakaafeʻi ia ke hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo ʻene kau lotú. (Sione 6:44) Tatau ai pē pe ko fē ʻa e feituʻu ʻoku haʻu mei ai ʻa e tokotahá pe founga ne ʻohake ai iá, kuó ke ʻosi ʻilo ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo ia, pea ʻokú ne ʻilo ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo koe! ʻI hoʻo fetaulaki pē mo ha Fakamoʻoni ʻe taha, ʻokú ke ʻilo ʻokú mo ʻosi faitatau ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga tahá. ʻOkú ke ʻilo neongo kapau ʻoku kehekehe hoʻomo leá, ʻokú mo leaʻaki ʻa e lea tatau, ʻa e “lea maʻa” ʻo e moʻoní. ʻOku ʻuhinga ení ʻokú mo fakatou tui ki he ʻOtuá, moʻuiʻaki ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga tatau, pea ʻokú mo maʻu ʻa e ʻamanaki tatau ki he kahaʻú. Ko e ngaahi meʻa ko ení te ne tokoniʻi kimoua ke mo fefalalaʻaki pea langa hake ha kaumeʻa mālohi ʻa ia ʻe tuʻuloa. w18.12 21 ¶9-10
Pulelulu, Nōvema 25
Ka ʻikai ke mou kamu . . . , ʻe ʻikai lava ke fakahaofi kimoutolu.—Ngā. 15:1.
Naʻe tataki ʻe Kalaisi ʻa e kulupu pulé ke ne fakamahinoʻi naʻe ʻikai fiemaʻu ke kamu ʻa e kau Kalisitiane ʻikai ko e Siú. (Ngā. 15:19, 20) Kae kehe, ʻi ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe hokohoko atu hono kamu ʻe he kau Kalisitiane Siu tokolahi ʻa honau ngaahi fohá. Ka, te tau fifili nai pe ko e hā naʻe fakaʻatā ai ʻe Sīsū ʻa e kamú ke hokohoko atu ʻene hoko ko ha palopalema ʻi ha taimi lōloa pehē, neongo kuo ngata ʻa e Lao ʻa Mōsesé ʻi he taimi naʻe pekia ai ʻa Sīsuú. (Kol. 2:13, 14) ʻOku fiemaʻu ha taimi ke feʻunuʻaki ai ki ha mahino foʻou. Naʻe fiemaʻu ʻa e taimi ki he kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi ke nau tali ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku ʻikai te nau kei ʻi he malumalu ʻo e Laó. (Sione 16:12) Naʻa nau faʻa fakakaukau ko e kamú ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha vahaʻangatae makehe mo e ʻOtuá. (Sēn. 17:9-12) Naʻe ilifia ʻa e niʻihi naʻa fakatangaʻi kinautolu ʻi he ngaahi komiunitī Siú ʻi heʻenau kehé. (Kal. 6:12) Ka naʻe ʻoange ʻi ha taimi ʻe Kalaisi kiate kinautolu ʻa e fakahinohino lahi ange ʻi he ngaahi faitohi meia Paulá.—Loma 2:28, 29; Kal. 3:23-25. w18.10 24-25 ¶10-12
Tuʻapulelulu, Nōvema 26
Ko Kaiafasi . . . naʻá ne faleʻi ki he kau Siú ʻo pehē, ko ha lelei pē maʻanautolu ke mate ha tangata ʻe toko taha koeʻuhi ko e kakaí.—Sione 18:14.
Naʻe tatali ʻa Kaiafasi kae ʻoua kuo poʻuli pea toki fekauʻi atu ha kau sōtia ke nau puke ʻa Sīsū. Ka naʻe ʻilo ʻa Sīsū ki he palani ke tāmateʻi iá. Ko ia ʻi he lolotonga ʻene kai fakaʻosi mo ʻene kau ʻapositoló, naʻá ne tala ange ke nau ʻomai ha ngaahi heletā. Naʻe feʻunga pē ha heletā ʻe ua ke akoʻi ai kiate kinautolu ha lēsoni mahuʻinga. (Luke 22:36-38) Ki mui ange ʻi he pō ko iá, naʻe omi ai ha fuʻu kakai ke puke ʻa Sīsū, pea naʻe ʻita lahi ʻa Pita ʻi he fakamaau taʻetotonú ʻo ne unuhi hake ai ha heletā ʻo ʻohofi ʻaki ʻa e taha ʻo e kau tangatá. (Sione 18:10) Ka naʻe tala ʻe Sīsū kia Pita: “Fakafoki hoʻo heletaá ki hono ʻaiʻangá, he ko kinautolu kotoa ʻoku nau toʻo ʻa e heletaá te nau ʻauha ʻi he heletaá.” (Māt. 26:52, 53) Ko e hā ʻa e lēsoni mālohi naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá? Kuo pau ke ʻoua naʻa nau hoko ko ha konga ʻo e māmaní. Ko e meʻa eni naʻe lotu ʻa Sīsū fekauʻaki mo ia ki muʻa ange ʻi he pō ko iá. (Sione 17:16) Ko e ʻOtuá pē taha ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke ne tauʻi ʻa e fakamaau taʻetotonú. Ko e moʻoni ʻoku tau melino kitautolu mo fāʻūtaha. ʻI he vakai mai ʻa Sihova ki he māvahevahe ʻa e kakai ʻi he māmaní, ʻoku pau pē ʻokú ne fiefia lahi ʻi he vakai mai ki he fāʻūtaha ʻa ʻene kakaí.—Sēf. 3:17. w18.06 7 ¶13-14, 16
Falaite, Nōvema 27
Naʻe ʻita lahi ʻa e talākoní ki he fefiné peá ne ʻalu atu ke faitau mo e toenga ʻo e hako ʻo e fefiné.—Fkh. 12:17.
ʻOku toe feinga ʻa Sētane ke fakamamahiʻi mo fakailifiaʻi kitautolu koeʻuhi ke tau hoko ai ʻo taʻemateaki kia Sihova. Ko e fakatātaá, te ne tākiekina nai ʻa e ngaahi puleʻangá ke nau tapui ʻetau ngāue fakamalangá. ʻE lava ke ne tākiekina hotau kaungāngāué pe kaungāakó ke nau manukiʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú. (1 Pita 4:4) ʻOku lava ke aʻu ʻo tākiekina ʻe Sētane ʻa e ngaahi mēmipa taʻetui ʻi hotau fāmilí, ʻa ia ʻoku ʻi ai nai ʻenau ngaahi taumuʻa lelei ka te nau feinga ke taʻofi kitautolu mei he ʻalu ki he ngaahi fakatahá. (Māt. 10:36) Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tuʻu maʻu ʻi he fakamamahi ʻoku fai mai ʻe Sētané? ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi he ngaahi ʻoho peheé, koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku faitau ʻa Sētane mo kitautolu. (Fkh. 2:10) Pehē foki, kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e ʻīsiu moʻoní: ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane ʻoku tau tauhi pē kia Sihová ʻi he taimi ʻoku faingofua aí pea te tau siʻaki ʻa e ʻOtuá kapau ʻe hoko ha ngaahi faingataʻa. (Siope 1:9-11; 2:4, 5) Fakaʻosí, kuo pau ke tau kole maʻu pē kia Sihova ke ne ʻomai kiate kitautolu ha mālohi. Manatuʻi heʻikai ʻaupito ke liʻaki kitautolu ʻe Sihova.—Hep. 13:5. w18.05 26 ¶14
Tokonaki, Nōvema 28
ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi pe ko fē ʻe lavameʻá.—Tml. 11:6.
ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e lahi ʻo e malava ke ueʻi ʻe heʻetau malangá ʻa e kakaí, neongo ʻe hā ngali nai ʻoku ʻikai ha taha ʻe fanongo. ʻOku siofi kitautolu ʻe he kakaí. ʻOku nau fakatokangaʻi ʻetau teunga māú pea mo ʻetau anga-fakaʻapaʻapa mo anga-fakakaumeʻá. ʻOku maongo nai eni kiate kinautolu, pea ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻa mo e faʻahinga naʻa nau faʻa fakakaukau ʻikai lelei fekauʻaki mo kitautolú ʻe kamata nai ke nau fakakaukau lelei ange fekauʻaki mo kitautolu. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sergio mo Olinda ʻoku moʻoni ʻa e meʻá ni. ʻOkú na pehē: “Koeʻuhi ko e mahamahakí, naʻe ʻikai te ma ō ai ʻi ha vahaʻa taimi ki he feituʻu moʻumoʻua ʻo e koló. ʻI heʻema foki ki aí, naʻe ʻeke mai ʻe he faʻahinga ʻoku nau feʻaluʻaki aí, ‘Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Naʻa mau ongoʻi hoʻomo pulí.’” ʻI he hokohoko atu ʻa e “ʻoua naʻa tuku ke mālōlō ho nimá” mei he talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻokú ke kau ki ha tafaʻaki mahuʻinga ʻi hono fai ha “fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.” (Māt. 24:14) Mahulu hake ʻi he meʻa kotoa, ʻoku lava ke ke maʻu ʻa e fiefia lahi koeʻuhi ko hoʻo ʻilo ʻokú ke ʻai ke fiefia ʻa Sihova. ʻOkú ne ʻofa ʻi he faʻahinga kotoa ʻoku nau “laku fua mai lolotonga ʻenau kātakí”!—Luke 8:15. w18.05 16 ¶16-18
Sāpate, Nōvema 29
Ke fakafetaʻia ʻa e ʻOtuá . . . ʻa ia ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí.—2 Kol. 1:3, 4, fkm. ʻi lalo.
Ko Sihová ko ha ʻOtua ʻokú ne ʻomai ʻa e fakalototoʻa. Kuó ne fai eni talu pē mei he faiangahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea nau hoko ʻo taʻehaohaoá. Ko hono moʻoní, ʻi he hili pē ʻa e angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá, naʻá Ne ʻomai ha kikite ʻa ia ʻi hono mahinoʻí pē, ʻe ʻomai ai ʻa e fakalototoʻa mo e ʻamanaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia ʻe fanauʻi ʻi he kahaʻú. Ko e kikité ni ʻoku ʻi he Sēnesi 3:15 pea mo e talaʻofa ko Sētane ko e Tēvoló mo e kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāue koví ʻe fakaʻauha. (1 Sio. 3:8; Fkh. 12:9) Fakakaukau atu ki hono fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻene sevāniti ko Noá. Ko e kakai naʻe moʻui lolotonga hono taimí naʻa nau anga-fakamālohi mo ʻulungaanga taʻetaau, pea ko Noa pē mo hono fāmilí naʻa nau lotu kia Sihová. Naʻe mei lava ke hoko ai ʻa Noa ʻo loto-siʻi. (Sēn. 6:4, 5, 9, 11; Sute 6) Ka naʻe tala ʻe Sihova kia Noa te Ne fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko iá, pea naʻá Ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe pau ke fai ʻe Noa koeʻuhi ke lava ʻo hao ai ʻa hono fāmilí. (Sēn. 6:13-18) Ko Sihová ko ha ʻOtua ia ʻo e fakalototoʻa kia Noa. w18.04 15 ¶1-2
Mōnite, Nōvema 30
Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku mou lolotonga faí.—1 Tes. 5:11.
Fēfē kapau ʻoku ʻikai faingofua kiate koe ke ke tala ki he niʻihi kehé ʻa e anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo kinautolú? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fuʻu faingataʻa ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻAhiʻahi malimali pē ki ha taha. Kapau heʻikai ke malimali mai, ʻe lava pē ke pehē ʻoku ʻi ai nai haʻane palopalema pea ʻokú ne fiemaʻu ke talanoa mo ha taha. Te ke fakafiemālieʻi nai ia ʻaki pē hoʻo fanongo. (Sēm. 1:19) ʻE lava ʻe ha taha pē ʻo kitautolu ʻo fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi ha tokoua pe ko ha tuofefine ʻokú ne fiemaʻu ia. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone: “Ko ha lea ʻoku leaʻaki ʻi he taimi totonú—hono ʻikai lelei! Ko ha hila fiefia ʻokú ne ʻai ʻa e lotó ke fiefia; ko ha ongoongo ʻoku lelei ʻoku fakatupu moʻui ia ki he huí.” (Pal. 15:23, 30, fakamatala ʻi lalo.) Pehē foki, naʻe akoʻi ʻe Paula ko hono hivaʻi fakataha ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá ʻe lava ke ne ʻai ke tau ongoʻi lelei ange. (Ngā. 16:25; Kol. 3:16) ʻI heʻetau ofi ange ki he ʻaho ʻo Sihová, ʻe toe mahuʻinga ange ke tau fefakalototoʻaʻaki.—Hep. 10:25. w18.04 23-24 ¶16, 18-19