LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es22 p. 134-146
  • Nōvema

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Nōvema
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2022
  • Kaveinga Tokoni
  • Tūsite, Nōvema 1
  • Pulelulu, Nōvema 2
  • Tuʻapulelulu, Nōvema 3
  • Falaite, Nōvema 4
  • Tokonaki, Nōvema 5
  • Sāpate, Nōvema 6
  • Mōnite, Nōvema 7
  • Tūsite, Nōvema 8
  • Pulelulu, Nōvema 9
  • Tuʻapulelulu, Nōvema 10
  • Falaite, Nōvema 11
  • Tokonaki, Nōvema 12
  • Sāpate, Nōvema 13
  • Mōnite, Nōvema 14
  • Tūsite, Nōvema 15
  • Pulelulu, Nōvema 16
  • Tuʻapulelulu, Nōvema 17
  • Falaite, Nōvema 18
  • Tokonaki, Nōvema 19
  • Sāpate, Nōvema 20
  • Mōnite, Nōvema 21
  • Tūsite, Nōvema 22
  • Pulelulu, Nōvema 23
  • Tuʻapulelulu, Nōvema 24
  • Falaite, Nōvema 25
  • Tokonaki, Nōvema 26
  • Sāpate, Nōvema 27
  • Mōnite, Nōvema 28
  • Tūsite, Nōvema 29
  • Pulelulu, Nōvema 30
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2022
es22 p. 134-146

Nōvema

Tūsite, Nōvema 1

ʻI hono fai ʻe ha taha ha tali ki ha meʻa ki muʻa ke ne fanongo ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá, ko e vale ia mo e meʻa fakamā.​—Pal. 18:13.

Mei heʻetau vakai fakangatangatá, ʻe lava ke tau fakamāuʻi ʻa Siona ko ha tokotaha taʻefalalaʻanga pe taʻemateaki. Naʻá ne maʻu ha fekau hangatonu meia Sihova ke fanongonongo ʻa e fakamaau ki Ninive. Ka naʻe ʻikai ke talangofua ʻa Siona, naʻá ne heka ki ha vaka ʻo ʻalu ki ha feituʻu kehe, “ʻo mamaʻo meia Sihova.” (Siona 1:1-3) Naʻá ke mei ʻoange kia Siona hano faingamālie? Mahalo pē ʻikai. Neongo ia, naʻe kehe ʻa e vakai ia ʻa Sihová. (Siona 3:1, 2) Naʻe fakaeʻa ʻe Siona ʻa ia tonu ʻi heʻene lotú. (Siona 2:1, 2, 9) Ko e lotu ko iá​—ʻoku ʻikai ha veiveiua ko e taha ia ʻi he ngaahi lotu lahi ʻa Siona​—ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke sio kiate ia ʻo fakalaka atu ia ʻi ha tangata naʻá ne hola mei ha vāhenga-ngāue. ʻOku fakahaaʻi ʻi heʻene ngaahi leá naʻá ne anga-fakatōkilalo, houngaʻia mo fakapapauʻi ke talangofua kia Sihova. Tāneʻineʻi ke sio fakalaka atu ʻa Sihova ʻi he tōʻonga ʻa Sioná, tali ʻene lotú pea hokohoko atu hono ngāueʻaki ia ko ha palōfitá! ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ki he kau mātuʻá ke “fanongo ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá” ki muʻa ke fai ha akonaki. w20.04 15 ¶4-6

Pulelulu, Nōvema 2

[Ko Paula] naʻá ne fakaʻuhinga ai mo kinautolu mei he Folofolá, ʻo fakamatala mo fakamoʻoniʻi ʻaki ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala.​—Ngā. 17:2, 3.

Naʻe tali ʻe he muʻaki kau ākonga ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e ngaahi akonaki faka-Kalisitiané pea falala ki he laumālie māʻoniʻoní ke tokoniʻi kinautolu ke mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ko e ngaahi akonaki ko ení naʻe makatuʻunga ʻi he Folofolá. (Ngā. 17:11, 12; Hep. 5:14) Naʻe ʻikai ke nau langa hake ʻenau tuí ʻi he ngaahi ongoʻí pē, pea naʻe ʻikai ke nau tauhi pē kia Sihova koeʻuhi ko ʻenau ongoʻi fiefia ʻi he feohi mo e ngaahi kaungātuí. ʻI hono kehé, ko ʻenau tuí naʻe langa hake ia “ʻi he ʻilo totonu fekauʻaki mo e ʻOtuá.” (Kol. 1:9, 10) Ko e ngaahi moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻaupito liliu. (Saame 119:160) Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai liliu ia kapau ko ha kaungātui ʻokú ne fakalotomamahiʻi kitautolu pe fai ha angahala mamafa. Pea ʻoku ʻikai liliu ia ʻi heʻetau fehangahangai mo e mamahí. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi fakaʻāuliliki ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapú pea tuipau ʻoku moʻoni. Ko ʻetau tui mālohi makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni Fakatohitapú te ne ʻai ke tau tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí, ʻo hangē tofu pē ko ha taula ʻokú ne ʻai ke tuʻu maʻu ha vaka lolotonga ha afā. w20.07 9 ¶6-7

Tuʻapulelulu, Nōvema 3

Naʻá ne fekauʻi kimautolu ke mau malanga ki he kakaí pea ke fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki.​—Ngā. 10:42.

ʻOku vakai ʻa Sīsū ki he meʻa ʻoku tau fai maʻa hono fanga tokoua paní ʻo hangē ʻoku tau fai ange ia kiate iá. (Māt. 25:34-40) Ko e founga tefito ʻetau poupou ki he kau paní ko e kau kakato ki he ngāue ngaohi ākonga ʻa ia naʻe fakahinohino ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau faí. (Māt. 28:19, 20) ʻI he tokoni pē ʻa e ‘fanga sipi kehé’ ʻoku lava ai ʻa e fanga tokoua ʻo Kalaisí ke fakahoko ʻa e ngāue fakamalanga lahi he taimí ni ʻi he māmaní. (Sione 10:16) Kapau ʻokú ke kau ʻi he fanga sipi kehé, ko e taimi taki taha ʻokú ke kau ai ʻi he ngāue ko ení, ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa ki he kau paní pehē foki kia Sīsū. ʻOku tau toe hoko ko e kaumeʻa ʻo Sihova mo Sīsū ʻaki ʻetau ngāueʻaki ʻetau paʻangá ke poupou ki he ngāue ʻokú na tatakí. (Luke 16:9) Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau tokoni ki he ngāue ʻi māmani lahí, ʻa ia ʻoku kau ai hono tokonaki ʻa e tokoni fakamatelie ki he faʻahinga ʻi ha fakatamaki. ʻE lava foki ke tau poupou fakapaʻanga ki heʻetau fakatahaʻangá tonu pea tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku nau fiemaʻu tokoní.​—Pal. 19:17. w20.04 24 ¶12-13

Falaite, Nōvema 4

Heʻikai te ne tokaʻi ʻa e ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamaí. . . . Ka te ne fakalāngilangiʻi ʻe ia ʻa e ʻotua ʻo e ngaahi kolotaú.​—Tan. 11:37, 38.

ʻI hono fakahoko ʻa e kikite ko iá, ko e tuʻi ʻo e tokelaú naʻe ʻikai te ne teitei “tokaʻi ʻa e ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamaí.” Anga-fēfē? Ko e taumuʻa ʻa e Sovieti ʻIunioní ke fakaʻauha ʻa e lotú, ko ia naʻá ne feinga ke toʻo ʻa e mālohi ʻo e ngaahi kautaha fakalotú. Ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá, naʻe ʻosi fekauʻi ʻe he puleʻanga Sovietí ʻi he 1918 ke akoʻi ʻi he ngaahi ʻapiakó ʻa e fakaʻikaiʻi-ʻOtuá. Naʻe anga-fēfē hanga ʻe he tuʻi ko eni ʻo e tokelaú ʻo “fakalāngilangiʻi . . . ʻa e ʻotua ʻo e ngaahi kolotaú”? Naʻe fakamoleki ʻe he Sovieti ʻIunioní ha fuʻu paʻanga lahi ke langa hake ʻene kau taú pea faʻu mo e ngaahi meʻatau fakaniukilia ʻe laui afe ke fakaivimālohiʻi ʻaki hono puleʻangá. Naʻe faai atu pē ʻo fakatahatahaʻi ʻe he tuʻi ʻo e tokelaú mo e tuʻi ʻo e tongá ʻa e meʻatau feʻunga ke tāmateʻi ʻaki ʻa e laui piliona! Ko e tuʻi ʻo e tokelaú kuó ne poupouʻi ʻa e tuʻi ʻo e tongá ʻi ha ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha; naʻá na “fokotuʻu ʻa e meʻa fakalielia ʻokú ne fakatupunga ʻa e ʻauhá”​—ko e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá.​—Tan. 11:31. w20.05 6-7 ¶16-17

Tokonaki, Nōvema 5

Ko ho tokoua . . . naʻá ne mole pea kuo maʻu mai.​—Luke 15:32.

Ko hai ʻe lava ke kau ʻi he kumi ki he faʻahinga ʻikai longomoʻuí? Ko kitautolu kotoa​—kau mātuʻa, kau tāimuʻa, ngaahi mēmipa he fāmilí mo e kau malangá​—ʻe lava ke tau tokoni ki he kumi kinautolú. ʻOku ʻi ai hao kaungāmeʻa pe kāinga kuo ʻikai toe longomoʻui? Kuó ke fetaulaki mo ha taha ʻikai longomoʻui ʻi hoʻo ngāue fale ki he falé pe ʻi hoʻo faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí? Tala ange ki he tokotahá kapau ʻokú ne saiʻia ke fai atu ha ʻaʻahi kiate ia, te ke fiefia ke ʻave hono tuʻasilá pe fika telefoní ki he kau mātuʻá. ʻOku pehē ʻe ha mātuʻa ko Thomas: “ʻUluakí, ʻoku ou ʻeke ki he fanga tokouá pe ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku nofo ai ha taha ʻikai longomoʻui. Pe ʻoku ou ʻeke ki he kau malangá pe ʻoku nau manatuʻi ha tokotaha ʻoku ʻikai ke toe haʻu ki he fakatahá. Pea ʻi heʻeku ʻaʻahi ki he fanga tokoua ʻikai longomoʻuí, ʻoku ou ʻeke ʻenau fānaú mo honau kāingá. Ko e faʻahinga ʻikai longomoʻui ʻe niʻihi naʻa nau faʻa haʻu mo ʻenau fānaú ki he fakatahá, pea naʻe hoko nai ʻa e fānau ko ení ko ha kau malanga. ʻE lava foki ke tokoniʻi mo kinautolu ke nau foki kia Sihova.” w20.06 24 ¶1; 25 ¶6-7

Sāpate, Nōvema 6

Te u manatu ki he ngaahi ngāue ʻa Iaá; te u manatu ki hoʻo ngaahi ngāue fakaofo ʻi he kuonga muʻá.​—Saame 77:11.

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻi he māmaní, ko e faʻahinga pē ʻo e tangatá ʻoku nau maʻu ʻa e malava ke ako ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāngá ʻaki hono manatuʻi mo sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he kuohilí. ʻE lava ke fakalakalaka ange ai ʻetau moʻuí pea liliu ʻa e anga ʻetau fakakaukaú mo e tōʻonga moʻuí. (1 Kol. 6:9-11; Kol. 3:9, 10) Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke tau akoʻi hotau konisēnisí ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mo e halá. (Hep. 5:14) ʻOku lava ke tau ako ke fakahāhā ʻa e ʻofa, manavaʻofa mo e meesi. Pea ʻoku lava ke tau faʻifaʻitaki ki he fakamaau totonu ʻa Sihová. Ko e founga ʻe taha ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ʻo e manatú ko ʻetau fili ke manatuʻi ʻa e taimi kotoa naʻe tokoniʻi mo fakafiemālieʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻi he kuohilí. ʻE langa hake heni ʻetau tuipau te ne toe tokoniʻi kitautolu ʻi he kahaʻú. (Saame 77:12; 78:4, 7) Ko ha toe founga ʻe taha ko hono manatuʻi ʻa e meʻa lelei ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé maʻatautolu pea houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku nau faí. Kuo ʻilo ʻe he kau fakatotoló ko e kakai ʻoku houngaʻiá ʻoku ngalingali te nau fiefia. w20.05 23 ¶12-13

Mōnite, Nōvema 7

Manavahē ki he huafa lāngilangiʻia mo fakamanavahē ko ení, ʻa e huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtuá.​—Teu. 28:58.

Fakakaukau ki he ongoʻi ʻa Mōsese ʻi heʻene ʻi ha avaʻi maka peá ne sio ʻi ha vīsone ki he fakalaka hake ʻa e lāngilangi ʻo Sihová. ʻOku ngalingali ko e meʻa fakamanavahē taha eni ke hokosia ʻe ha tangata ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní! Naʻe fanongo ʻa Mōsese ki he lea ko ení, ʻoku hā mahino ko e lea ʻa ha ʻāngelo: “Ko Sihova, ʻa Sihova, ko ha ʻOtua mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki mo e moʻoni, ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki ki he laui afe, ʻo fakamolemoleʻi ʻa e faihalá mo e laka halá pea mo e angahalá.” (ʻEki. 33:17-23; 34:5-7) ʻOku hā ngali naʻe fakakaukau ʻa Mōsese ki he meʻá ni ʻi he taimi naʻá ne ngāueʻaki ai ʻa e huafa Sihová ʻi he ngaahi lea he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻI heʻetau fakakaukau ki he huafa Sihová, ʻoku lelei ke tau fakalaulauloto ki he tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e huafa ko iá. ʻOku totonu ke tau fakakaukau ki hono ngaahi ʻulungāngá, hangē ko hono mālohí, potó, fakamaau totonú mo ʻene ʻofá. ʻI he fakakaukauloto ki he ngaahi ʻulungaanga ko iá mo e ngaahi ʻulungaanga kehe ʻoku lava ke ueʻi ai kitautolu ke manavahē lahi ange kiate ia.​—Saame 77:11-15. w20.06 8-9 ¶3-4

Tūsite, Nōvema 8

Hokohoko atu ʻi he ngaahi meʻa naʻá ke ako mo fakatuipauʻi koe ke ke tui ki aí.​—2 Tīm. 3:14.

Naʻe pehē ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá ʻe fakaʻilongaʻi kinautolu ʻaki ʻenau feʻofaʻakí. (Sione 13:34, 35) Ka ke maʻu ʻa e tui mālohí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi ange. Ko ʻetau tuí kuo pau ke makatuʻunga ia ʻi ha meʻa ʻoku lahi ange ʻi he ʻofa faka-Kalaisi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Tau pehē pē ʻoku fai ʻe ha kaungātui naʻa mo ha mātuʻa pe ko ha tāimuʻa ha angahala mamafa. Pe fēfē kapau ʻoku fakalotomamahiʻi koe ʻe ha tokoua pe tuofefine? Pe mahalo ʻoku tafoki ha taha ʻo fakafepaki ki he moʻoní, ʻo fakamatematē ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e moʻoní. Kapau ʻe hoko ha meʻa pehē, te ke tūkia pea taʻofi ai hoʻo tauhi kia Sihová? Ko e lēsoní eni: Kapau te ke langa hake hoʻo tui ki he ʻOtuá ʻo makatuʻunga ʻi he tōʻonga ʻa e kakaí kae ʻikai ʻi ho vahaʻangatae mo Sihová, ko hoʻo tuí heʻikai ke fefeka. ʻI ho fale ʻo e tuí, ʻoku ʻikai ngata pē hoʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi naunau vaivai hangē ko hoʻo ngaahi ongoʻí kae pehē foki ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa mālohi mo fefeka. ʻOku fiemaʻu ke ke fakamoʻoniʻi kiate koe tonu ko e Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová.​—Loma 12:2. w20.07 8 ¶2-3

Pulelulu, Nōvema 9

Tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivaí.​—Ngā. 20:35.

ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi hokosia lahi ʻoku tau ngāue fakataha mo e kau ʻāngeló ʻi he kumi ki he faʻahinga ʻikai longomoʻui ʻoku nau holi ke foki kia Sihová. (Fkh. 14:6) Ko e fakatātaá, ko Silvio, mei ʻEkuatoa, naʻá ne lotu fakamātoato ki ha tokoni ke foki ki he fakatahaʻangá. Lolotonga ʻene lotú, naʻe tatangi ʻa e fafangu he matapaá ko ha mātuʻa ʻe toko ua. ʻI he ʻaʻahi ko iá, naʻá na fiefia ke ʻoange kiate ia ʻa e tokoni naʻá ne fiemaʻú. Te tau fiefia lahi ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivai fakalaumālié ke nau foki kia Sihova. Fakatokangaʻi ʻa e lea ʻa Salvador, ko ha tāimuʻa naʻá ne tokanga makehe ki he faʻahinga ʻikai longomoʻuí: “ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke u kei lava ʻo mapukepuke ʻa e loʻimata ʻo e fiefiá. ʻOku ou fiefia lahi ʻi he fakakaukau atu ki hono fakahaofi ʻe Sihova ha taha ʻi heʻene fanga sipi ʻofeiná mei he māmani ʻo Sētané pea kuó u maʻu ʻa e monū ke ngāue fakataha mo Ia.” Kapau kuo ʻikai ke ke toe feohi mo e kakai ʻa Sihová, manatuʻi muʻa ʻokú ne kei ʻofa pē ʻiate koe. Ko Sihova ʻokú ne hanganaki fakasio ki haʻo foki mai, pea te ne talitali fiefia koe ki ʻapi. w20.06 29 ¶16-18

Tuʻapulelulu, Nōvema 10

Te ke sio ki hoʻo Faiako Maʻongoʻongá.​—ʻAi. 30:20.

ʻI he tuʻunga ko hotau “Faiako Maʻongoʻongá,” ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi heʻene Folofolá ke akoʻi ai kitautolu. (ʻAi. 30:21) ʻOku tau ako ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi talanoa Fakatohitapu fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá. ʻOku tau toe ako foki ʻi heʻetau sivisiviʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki he faʻahinga naʻe ʻikai ke nau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ko iá. (Saame 37:37; 1 Kol. 10:11) Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko kia Tuʻi Saulá. ʻI he kamatá, naʻá ne hoko ko ha kiʻi talavou anga-fakanānā. Naʻá ne lāuʻilo ki hono ngātangá pea aʻu ʻo ne toumoua ke tali ha fatongia lahi ange. (1 Sām. 9:21; 10:20-22) Ka, ʻi he faai atu ʻa e taimí naʻe hoko ʻa Saula ʻo ʻafungi. Naʻe hā meiate ia ʻa e tōʻonga kovi ko ení ʻi he hili pē ʻene hoko ko e tuʻí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻikai ke ne hanganaki kātaki ʻi heʻene tatali ki he palōfita ko Sāmiuelá pea naʻá ne ʻohake ʻa e feilaulau tutú neongo naʻe ʻikai ke fakamafaiʻi ia ke ne fai pehē. Ko hono olá, naʻe mole ʻa e hōifua ʻa Sihová meia Saula pea faai atu pē ʻo toʻo mo e tuʻunga-tuʻí. (1 Sām. 13:8-14) ʻOku tau fakapotopoto kapau ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ko ení pea fakaʻehiʻehi mei he ʻafungí. w20.08 10 ¶10-11

Falaite, Nōvema 11

Fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ʻoku [nau] . . . tokangaʻi kimoutolu ʻi he ʻEikí.​—1 Tes. 5:12.

Ko e moʻoni fakafou ʻia Kalaisi, kuo foaki ʻe Sihova ha “ngaahi meʻaʻofa ko e kau tangata” ki Heʻene fakatahaʻangá. (ʻEf. 4:8) Ko e “ngaahi meʻaʻofa ko e kau tangata” ko ení ʻoku kau ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e Kulupu Pulé, faʻahinga kuo fakanofo ko e kau tokoni ki he Kulupu Pulé, ngaahi mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá, kau ʻovasia sēketí, kau faiako ʻi he ngaahi ako fakateokalatí, kau mātuʻá mo e kau sevānití. Ko e kotoa ʻo e fanga tokoua ko ení ʻoku fakanofo kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tokangaʻi ʻa e fanga sipi mahuʻinga ʻa Sihová pea tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fakatahaʻangá. (1 Pita 5:2, 3) Kuo fakanofo ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e fanga tokoua ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia kehekehe. Hangē pē ko e fengāueʻaki ʻa e ngaahi konga ʻo e sinó, hangē ko e nimá mo e vaʻé, ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e sinó kotoa, ko e fanga tokoua kuo fakanofo ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻoku nau ngāue mālohi ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e fakatahaʻangá kotoa. ʻOku ʻikai ke nau kumi ha lāngilangi fakafoʻituitui. ʻI hono kehé, ʻoku nau feinga mālohi ke langa hake mo fakaivimālohiʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (1 Tes. 2:6-8) He fakamālō ē ko kitautolu kia Sihova ki he kau tangata taʻesiokita mo taau fakalaumālie ko iá! w20.08 21 ¶5-6

Tokonaki, Nōvema 12

Mou ō ʻo ngaohi . . . ākonga.​—Māt. 28:19.

Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau malangá koeʻuhí ko e kakaí ʻoku “ngaohikovia kinautolu mo liʻekina” pea ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ke nau ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e Puleʻangá. (Māt. 9:36) Ko e finangalo ʻo Sihová ki he faʻahinga kakai kotoa pē ke nau aʻusia ʻa e ʻilo totonu ki he moʻoní pea fakahaofi. (1 Tīm. 2:4) ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he ʻaonga ʻo ʻetau ngāue fakamalangá, ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau fai ʻa e ngāue fakahaofi moʻui ko ení. ʻOku tau fakahaofi ai ʻa e moʻui ʻa e kakaí. (Loma 10:13-15; 1 Tīm. 4:16) Ko kitautolu foki ʻoku tau fiemaʻu ʻa e naunau totonu ki heʻetau ngāué. Pea ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo ʻa e founga hono ngāueʻaki iá. Naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e ngaahi fakahinohino māʻalaʻala. Naʻá ne tala ange ʻa e meʻa ke nau ʻalu mo iá, feituʻu ke malanga aí mo e meʻa ke leaʻakí. (Māt. 10:5-7; Luke 10:1-11) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ha Puha Meʻangāue Fakafaiako ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi meʻangāue ola lelei. Pea kuo akoʻi kitautolu ki he founga ke ngāueʻaki ai iá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻi he ako ko iá ke maʻu ʻa e tuipau mo e pōtoʻi ʻoku fiemaʻu ke ola lelei ai ʻetau ngāué.​—2 Tīm. 2:15. w20.09 4 ¶6-7, 10

Sāpate, Nōvema 13

ʻOku ʻikai te u maʻu ha fiefia ʻe lahi ange ʻi he meʻá ni: ʻA ʻeku fanongo ko ia ʻoku hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.​—3 Sio. 4.

ʻE lava ke ke sioloto atu ki he fiefia ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻi heʻene fanongo ko e faʻahinga ko ia naʻá ne tokoniʻi ke ako ʻa e moʻoní naʻe hokohoko atu ʻenau tauhi faitōnunga kia Sihová? Naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi palopalema lahi pea naʻe ngāue mālohi ʻa Sione ke fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa e kau Kalisitiane mateaki ko ení ʻa ia naʻá ne vakai ki ai ko ʻene fānau fakalaumālie. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau fiefia ʻi he taimi ʻoku fakatapui ai kia Sihova ʻetau fānaú tonu pe fānau fakalaumālié pea kītaki ʻi he tauhi kiate iá. (3 Sio. 3) ʻI he 98 T.S., nai naʻe ueʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻa Sione ke ne hiki ʻa e tohi ʻe tolu. Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi tohi ko iá ke ueʻi ʻa e kau Kalisitiane mateakí ke tauhi maʻu ʻenau tui kia Sīsuú pea hanganaki ʻaʻeva ʻi he moʻoní. Naʻe hohaʻa ʻa Sione fekauʻaki mo hono uesia ʻe he kau faiako loí ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. (1 Sio. 2:18, 19, 26) Naʻe taukaveʻi ʻe he kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ke nau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihová. w20.07 20 ¶1-3

Mōnite, Nōvema 14

Ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻOtuá; ngāueʻi foki ʻa e tui kiate aú.​—Sione 14:1.

ʻOku tau tui ki he pōpoaki ʻoku tau malangaʻí, ko ia ʻoku tau vēkeveke ke vahevahe ia ki he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá. ʻOku tau falala ki he ngaahi talaʻofa ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Saame 119:42; ʻAi. 40:8) Kuo tau sio ki hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú he ʻahó ni. Kuo tau fakamoʻoniʻi ʻa e anga ʻo e liliu ʻa e moʻui ʻa e kakaí ki he lelei ange ʻi heʻenau kamata ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakamoʻoni ko ení ʻokú ne fakalahi ʻetau tuipau ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ko e pōpoaki ia ʻoku fiemaʻu ke fanongo ki ai ʻa e tokotaha kotoa. ʻOku tau tui foki kia Sihova, ʻa e Matavai ʻo e pōpoaki ʻoku tau malangaʻí, pea mo e tokotaha kuó ne fakanofo ko e Tuʻi ʻo e Puleʻangá, ʻa Sīsū. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻe hoko maʻu pē ʻa Sihova ko hotau hūfangaʻanga mo hotau mālohi. (Saame 46:1-3) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau tuipau ʻoku tataki ʻe Sīsū ʻa e ngāue fakamalangá mei hēvani, ʻo ngāueʻaki ʻa e mālohi mo e mafai kuo ʻoange ʻe Sihova kiate iá. (Māt. 28:18-20) ʻOku langa hake ʻe he tuí ʻetau tuipau ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá. w20.09 12 ¶15-17

Tūsite, Nōvema 15

Naʻá ne fai mai ha ngāue lelei kiate au. . . . Naʻá ne fai pē ʻa e meʻa naʻá ne malavá.​—Mk. 14:6, 8.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ʻe he fanga tuofāfiné ha taha ke ne taukapoʻi kinautolu ʻi heʻenau fehangahangai mo ha pole. (ʻAi. 1:17) Ko e fakatātaá, ko ha uitou pe ko ha tuofefine kuo vete te ne fiemaʻu nai ha taha ke ne tokoni ʻi hono fai ʻa e ngaahi ngāue naʻe faʻa fai ʻe hono husepānití. Ko ha tuofefine taʻumotuʻa te ne fiemaʻu nai ʻa e tokoni ke talanoa ki he kau toketaá. Pe ko ha tuofefine tāimuʻa ʻoku ngāue ʻi he ngaahi ngāue fakateokalati kehe te ne fiemaʻu nai ha taha ke taukapoʻi ia kapau ʻoku fakaangaʻi ia koeʻuhi ko e ʻikai ke ne faʻa kau ki he ngāue fakafaifekaú ʻo hangē ko e kau tāimuʻa kehé. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻI he ʻi ai ha maʻuhala fekauʻaki mo e fanga tuofāfine fakalaumālié naʻe fakavave ʻa Sīsū ke taukapoʻi kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻá ne taukapoʻi ʻa Mele ʻi he taimi naʻe fakaangaʻi ia ʻe Māʻatá. (Luke 10:38-42) Pea naʻá ne toe taukapoʻi ʻa Mele ko hono tuʻo uá ia ʻi he taimi naʻe ngāhiʻi ai ia ʻe he niʻihi kehé ʻi hono fai ha meʻa naʻa nau fakakaukau ko ha fili fakavalevale. (Mk. 14:3-9) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ʻa e fakaueʻiloto ʻa Melé pea fakaongoongoleleiʻi ia. Naʻe aʻu ʻo ne kikiteʻi ko e ngāue anga-lelei ʻa e fefiné ʻe toe talanoa ʻaki “ʻi ha feituʻu pē ʻe malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí ʻi he kotoa ʻo e māmaní.” w20.09 24 ¶15-16

Pulelulu, Nōvema 16

Tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá ʻoku mou tokangaʻí, ʻo mou ngāue ko e kau mātuʻa, ʻo ʻikai fai fakafatongia pē, ka ʻi he loto-lelei ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.​—1 Pita 5:2.

Ko ha tauhi-sipi lelei naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke mole ʻa e fanga sipí. Pea ʻi he hē ha sipi mei he tākangá, naʻe ʻikai ke ngaohikoviʻi ia ʻe he tauhi-sipí. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu mai ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻo ʻene kau sevānití, ʻa ia naʻa nau kiʻi hē meia Sihova. Naʻe hola ʻa e palōfita ko Sioná mei hono vāhenga-ngāué. Neongo ia, naʻe ʻikai ke foʻi vave ʻa Sihova ʻia Siona. Hangē ko ha tauhi-sipi lelei, naʻe fakahaofi ia ʻe Sihova pea tokoniʻi ia ke ne maʻu ʻa e mālohi naʻe fiemaʻu ke fakahokoʻaki hono vāhenga-ngāué. (Siona 2:7; 3:1, 2) Ki mui ai, naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ha fuʻu ʻakau totolo ke tokoniʻi ʻa Siona ke ne mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻa e moʻui ʻa e tangata taki taha. (Siona 4:10, 11) Ko e hā ʻa e lēsoní? Ko e kau mātuʻá kuo pau ke ʻoua te nau foʻi vave ʻi he faʻahinga ʻoku ʻikai longomoʻuí. ʻI hono kehé, ʻoku feinga ʻa e kau mātuʻá ke ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e hē ʻa ha sipi mei he tākangá. Pea ʻi he foki mai ʻa e sipí kia Sihová, ʻoku hokohoko atu hono fakahāhā ʻe he kau mātuʻá ʻa e tokanga anga-ʻofa kiate ia. w20.06 20-21 ¶10-12

Tuʻapulelulu, Nōvema 17

ʻE fai atu ha kiʻi tokoni kiate kinautolu.​—Tan. 11:34.

ʻI he hili ʻa e tō ʻa e Sovieti ʻIunioní ʻi he 1991, ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he fuʻu feituʻu lahi ko iá naʻa nau maʻu “ha kiʻi tokoni”​—ko ha vahaʻa taimi ʻo e tauʻatāina. Ko hono olá, naʻe malava ke nau malanga tauʻatāina, pea ʻikai fuʻu fuoloa naʻe tupu ʻa e kau malanga ʻi he fonua Kominiusi ki muʻá ki he laui kilu. Faai atu pē, ko Lūsia mo ʻene faʻahí naʻe hoko hake ko e tuʻi ʻo e tokelaú. Ke hoko ha puleʻanga ko e tuʻi ʻo e tokelaú pe tuʻi ʻo e tongá, kuo pau ke ne fai ʻa e meʻa ʻe tolu ko ení: (1) Kaunga fakahangatonu ki he kakai ʻa e ʻOtuá, (2) fakahaaʻi ʻi heʻene ngāué ko ha fili ia ʻo Sihova mo ʻene kakaí, pea (3) feʻauʻauhi mo e tuʻi ʻe tahá. Kuo ʻi ai ʻa e kaunga fakahangatonu ʻa Lūsia mo ʻene faʻahí ki he kakai ʻa e ʻOtuá, ʻo tapui ʻa e ngāue fakamalangá pea fakatangaʻi ʻa e laui kilu ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine. Ko e ngaahi ngāue ko iá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku nau fehiʻa ʻia Sihova mo ʻene kakaí. Pea kuo nau feʻauhi mo e tuʻi ʻo e tongá, ʻa e Puleʻanga Hau ʻi Māmani ko Pilitānia-ʻAmeliká. w20.05 12-13 ¶3-4

Falaite, Nōvema 18

Tokanga maʻu ai pē . . . ki hoʻo faiako ʻoku faí.​—1 Tīm. 4:16.

Koeʻuhi ʻoku fekauʻaki ʻa e faiakó mo e ngaohi ākongá, ʻoku tau fiemaʻu ke aʻu ʻetau founga faiakó ki he lelei tahá. ʻOku tau akoʻi ʻa e kakai ʻe laui miliona fekauʻaki mo e moʻoni ʻi he Tohi Tapú. ʻOku tau ʻofa ʻi he meʻa ʻoku tau ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko ia te tau hehema nai ke talanoa lōloa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau ʻofa aí. Kae kehe, tatau ai pē pe ko hono fakahoko ʻa e Ako Taua Leʻo, Ako Tohi Tapu ʻa e Fakatahaʻangá pe ko ha ako Tohi Tapu ʻi ʻapi, ʻoku ʻikai totonu ki he tokotaha faiakó ke lahilahi fakamatala. Ke tuku ki he Tohi Tapú ke ne fai ʻa e faiakó, kuo pau ki he faiakó ke ne mapuleʻi-kita pea ʻoua ʻe feinga ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne ʻiloʻi fekauʻaki mo ha konga Tohi Tapu pe kaveinga pau. (Sione 16:12) Fakahoa ʻa e ʻilo Fakatohitapu naʻá ke maʻu ʻi hoʻo papitaisó mo ia kuó ke maʻu ʻi he taimi ní. ʻOku ngalingali ki muʻá, naʻá ke mahinoʻi pē ʻa e ngaahi tokāteline tefitó. (Hep. 6:1) Naʻe fiemaʻu ʻa e laui taʻu ke ke ako ai ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi he ʻaho ní, ko ia ʻoua ʻe feinga ke akoʻi fakaʻangataha ʻa e meʻa kotoa ki ha tokotaha ako foʻou. w20.10 14-15 ¶2-4

Tokonaki, Nōvema 19

Ko e tufungá eni, ko e tama ʻa Mele.​—Mk. 6:3.

Naʻe fili ʻe Sihova ha ongo mātuʻa lelei ʻaupito maʻa Sīsū. (Māt. 1:18-23; Luke 1:26-38) Ko e ngaahi lea loto-moʻoni ʻa Mele ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻene ʻofa loloto kia Sihova mo ʻene Folofolá. (Luke 1:46-55) Pea ʻoku fakahaaʻi mei he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Siosifa ki he tataki ʻa Sihová naʻá ne manavahē ki he ʻOtuá pea loto ke fakahōifuaʻi ia. (Māt. 1:24) Fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke fili ʻe Sihova ha ongo mātuʻa koloaʻia maʻa Sīsū. Ko e feilaulau naʻe fai ʻe Siosifa mo Mele hili hono fāʻeleʻi ʻo Sīsuú ʻoku fakahaaʻi ai naʻá na masiva. (Luke 2:24) Ko ʻenau founga moʻuí kuo pau pē naʻe faingofua, tautefito ki he toe tokolahi ange ʻa e fāmilí ʻo kau ki ai ha fānau ʻe toko fitu pe lahi ange. (Māt. 13:55, 56) Naʻe maluʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū mei he ngaahi fakatuʻutāmaki pau, ka naʻe ʻikai ke Ne maluʻi ia mei he faingataʻa kotoa pē. (Māt. 2:13-15) Ko e fakatātaá, naʻe pau ke feangainga ʻa Sīsū mo e kāinga taʻetui naʻe ʻikai ke nau tomuʻa tali ia ko e Mīsaiá. (Mk. 3:21; Sione 7:5) ʻOku ngalingali naʻe pau foki ke fekuki ʻa Sīsū mo e mate ʻene tamai ohí, ʻa Siosifa. w20.10 26-27 ¶4-6

Sāpate, Nōvema 20

ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.​—Hep. 13:5.

Kuó ke ongoʻi tuēnoa ʻi ha taimi, ʻo ʻikai ʻi ai ha taha ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo ha pole? Kuo ongoʻi pehē ʻa e tokolahi, kau ai ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová. (1 Tuʻi 19:14) Kapau ʻe faifai ange pea hoko eni kiate koe, manatuʻi ʻa e talaʻofa ʻa Sihová: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” Ko ia ʻe lava ke tau lea ʻi he tuipau: “Ko Sihova ʻa hoku tokoní; ʻe ʻikai te u ilifia.” (Hep. 13:5, 6) Naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi lea ko iá ki he kaungātui ʻi Siuteá ʻi he 61 T.S., nai. ʻOku fakamanatu mai ʻi heʻene leá ʻa e fakakaukau naʻe fakahaaʻi ʻi he Saame 118:5-7. Hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula mei heʻene hokosiá tonu ko Sihova ʻa hono Tokoní. Ko e fakatātaá, laka hake ʻi he taʻu ʻe ua ki muʻa ke hiki ʻe Paula ʻene tohi ki he kau Hepeluú, naʻá ne fai ha folau fakatuʻutāmaki ʻi ha tahi houtuʻu. (Ngā. 27:4, 15, 20) Lolotonga ʻenau folaú mo e ki muʻa aí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻene hoko ko ha Tokoni ʻo Paula ʻi he ngaahi founga kehekehe. w20.11 12 ¶1-2

Mōnite, Nōvema 21

ʻOua naʻá ke pehē, “Ko e hā naʻe lelei ange ai ʻa e ngaahi ʻaho ki muʻá ʻi he ngaahi ʻaho ko ení?”​—Tml. 7:10.

Ko e hā ʻoku ʻikai fakapotopoto ai ke hanganaki fakakaukau naʻe lelei ange ʻetau moʻuí ʻi he kuohilí? Ko e fakaʻānauá ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke manatu ki he ngaahi meʻa lelei pē ʻi hotau kuohilí. Ko e fakatātā, fakakaukau angé ki he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Hili ʻenau mavahe mei ʻIsipité, naʻe vave ʻa e ngalo ʻiate kinautolu ʻa e faingataʻa ʻenau moʻui ʻi aí. ʻI hono kehé, naʻa nau tokangataha ki he ngaahi meʻakai lelei naʻa nau maʻu aí. Naʻa nau pehē: “He manatu melie ē ko kitautolu ki he ika naʻa tau faʻa kai taʻetotongi ʻi ʻIsipité, pehē ki he kiukamipaá, ko e melení, ko e līkí, ko e onioní, pea mo e kālikí!” (Nōm. 11:5) Ka naʻe “taʻetotongi” moʻoni ʻa e meʻakai naʻa nau kaí? ʻIkai. Naʻe mafatukituki ʻa e totongí; ʻi he taimi ko iá, naʻe mātuʻaki ngaohikovia kinautolu ko e kau pōpula ʻi ʻIsipite. (ʻEki. 1:13, 14; 3:6-9) Neongo ia, naʻe ngalo ʻiate kinautolu ʻa e faingataʻa ko iá pea nau fakaʻānaua ki he kuohilí. Naʻa nau fili ke tokangataha ki he “ngaahi ʻaho lelei he kuohilí” kae ʻikai tokangataha ki he ngaahi meʻa lelei naʻe toki fai ʻe Sihova maʻa kinautolu. Naʻe ʻikai hōifua ʻa Sihova ki heʻenau tōʻongá.​—Nōm. 11:10. w20.11 25 ¶5-6

Tūsite, Nōvema 22

ʻOku ofi ʻa Sihova ki he loto-laveá; ʻokú ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-siʻí.​—Saame 34:18, fkm. ʻi lalo.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau fakakaukau nai fekauʻaki mo e fuonounou ʻa e moʻuí pea ko hotau ngaahi ʻahó ʻoku “fonu ʻi he faingataʻa.” (Siope 14:1) Ko ia ʻoku lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau faʻa ongoʻi loto-siʻi aí. Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuonga muʻá naʻa nau ongoʻi pehē. Naʻe aʻu ʻo loto ʻa e niʻihi ke mate. (1 Tuʻi 19:2-4; Siope 3:1-3, 11; 7:15, 16) Ka mei he taimi ki he taimi, ko Sihova​—ʻa e ʻOtua naʻa nau falala ki aí​—naʻá ne fakalototoʻaʻi mo fakaivimālohiʻi kinautolu. Ko ʻenau fakamatalá naʻe hiki ke hoko ko e fakafiemālie mo e fakahinohino kiate kitautolu. (Loma 15:4) Fakakaukau ki he foha ʻo Sēkope ko Siosifá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻi he kamatá naʻe hoko ʻa Siosifa ko ha foha ʻofeina ʻene tamaí ka ko eni ko ha tamaioʻeiki māʻulalo ia ʻa ha ʻōfisa pangani ʻi he lotoʻā ʻo Feló. (Sēn. 37:3, 4, 21-28; 39:1) Naʻe tukuakiʻi loi ʻe he uaifi ʻo Pōtifá ʻa Siosifa naʻá ne feinga ke tohotohoʻi ia. ʻI he ʻikai vakaiʻi ʻa e tukuakiʻí, naʻe lī ʻe Pōtifa ʻa Siosifa ki he pilīsoné, pea fakamaʻu ia ki he ukamea. (Sēn. 39:14-20; Saame 105:17, 18) Ko e moʻoni naʻe maʻu ʻe Siosifa ha ʻuhinga ke ongoʻi loto-siʻi! w20.12 16-17 ¶1-4

Pulelulu, Nōvema 23

Ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.​—Māt. 6:9.

Ko e meʻa ia naʻe fokotuʻu mai ʻe Sīsū ke fakamuʻomuʻa ʻi he lotú. Ka ʻoku ʻuhinga eni ki he hā? Ke fakamāʻoniʻoniʻi ha meʻa ʻoku ʻuhingá ke ʻai ke toputapu pe maʻa. Ka ʻe fifili nai ʻa e niʻihi, ‘ʻIkai ʻoku ʻosi māʻoniʻoni pē mo maʻa ʻa e huafa ʻo Sihová?’ Ke tali iá, ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻoku kaunga ki ha hingoa. Ko ha hingoa ʻoku ʻikai ko ha ngaahi mataʻitohi pē ʻoku hiki ʻi ha pepa pe leaʻaki. Fakatokangaʻi ʻa e lau ʻa e Tohi Tapú: “ʻOku lelei ange ke fili ki ha hingoa lelei ʻi he fili ki ha koloa lahi.” (Pal. 22:1; Tml. 7:1) Ko e hā ʻoku mahuʻinga lahi ai ha hingoa? Koeʻuhi ʻoku kaunga ki ai ʻa e ongoongo ʻo ha taha, ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e tokotaha ʻoku uiʻaki ʻa e hingoa ko iá. Ko ia ko e anga hono hiki ha hingoa​—pe ko hono puʻakí​—ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga tahá ia; ko e mahuʻinga tahá ʻa e meʻa ʻoku fakakaukau ki ai ʻa e kakaí ʻi heʻenau sio pe fanongo ki he hingoa ko iá. ʻI hono tala ʻe he kakaí ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo Sihová, ʻoku nau maumauʻi ai hono ongoongó. ʻOku nau feinga ai ke lauʻikovi loi hono huafá. w20.06 3 ¶5-7

Tuʻapulelulu, Nōvema 24

ʻOku ou hohaʻa lahi, pea ʻoku ou ʻeke atu kiate koe, ʻe Sihova​—ko e hā hono fuoloá?​—Saame 6:3.

ʻOku tau hoko ʻo fuʻu hohaʻa nai ki he ngaahi tenge mafatukitukí ʻo ʻikai lava ai ke tau toe fakakaukau ki ha meʻa kehe. Ko e fakatātaá, te tau hohaʻa nai pe te tau maʻu ha paʻanga feʻunga ke tokangaʻi ʻaki ʻetau ngaahi fiemaʻú pe te tau puke pea ʻikai malava ke ngāue pe aʻu ʻo mole ʻetau ngāué. Te tau toe hohaʻa nai pe te tau hoko ʻo taʻefaitōnunga ʻi he taimi ʻe fakataueleʻi ai kitautolu ke maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. ʻOku vavé ni ke ʻai ʻe Sētane ʻa e faʻahinga ʻokú ne puleʻí ke nau ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ko ia te tau hohaʻa nai ki he founga ʻo ʻetau fakafeangai ki he ʻoho ko iá. Te tau fifili nai, ‘ʻOku hala kiate au ke ongoʻi hohaʻa ki he ngaahi ʻīsiu peheé?’ ʻOku tau ʻilo naʻe tala ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Tuku hoʻomou loto-moʻua.” (Māt. 6:25) ʻOku ʻuhinga ení ʻokú ne ʻamanekina ke ʻoua pē te tau hohaʻa? ʻIkai ʻaupito! He ko ē, ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti mateaki ʻa Sihova ʻi he kuohilí naʻa nau fāinga mo e loto-moʻuá, ka naʻa nau kei fakahōifua pē kia Sihova. (1 Tuʻi 19:4) Naʻe fakafiemālieʻi moʻoni kitautolu ʻe Sīsū. Naʻe ʻikai ke ne loto ke tau hoko ʻo mātuʻaki loto-moʻua fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e moʻuí ni ʻo uesia ai ʻetau tauhi ki he ʻOtuá. w21.01 3 ¶4-5

Falaite, Nōvema 25

Ko e ʻulu . . . ʻo ha fefine ko e tangatá.​—1 Kol. 11:3.

Ko e husepānití te ne fai ha fakamatala kia Sihova mo Sīsū ki he founga ʻene fakafeangai ki hono fāmilí. (1 Pita 3:7) Koeʻuhi ko Sihova ʻa e ʻUlu ʻa hono fāmili ʻi hēvani mo māmaní, ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke faʻu ʻa e ngaahi lao fekauʻaki mo e tōʻonga ʻoku totonu ke fai ʻe heʻene fānaú, pea ʻokú ne fakapapauʻi te nau talangofua ki ai. (ʻAi. 33:22) Ko Sīsū, ʻa e ʻulu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻokú ne toe maʻu ʻa e totonu ke faʻu ʻa e ngaahi lao pea fakapapauʻi ke talangofua ki ai. (Kal. 6:2; Kol. 1:18-20) ʻI he muimui ki he sīpinga naʻe fokotuʻu mai ʻe Sihova mo Sīsuú, ko e ʻulu ʻo ha fāmili Kalisitiane ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke fai ʻa e ngaahi fili maʻa hono fāmilí. (Loma 7:2; ʻEf. 6:4) Kae kehe, ko hono mafaí ʻoku fakangatangata. Ko e fakatātaá, ʻoku totonu ke makatuʻunga ʻene ngaahi laó ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Pal. 3:5, 6) Pea ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe ha ʻuluʻi fāmili ʻa e mafai ke ne faʻu ʻa e ngaahi lao maʻá e faʻahinga ʻoku ʻikai ke kau ʻi hono fāmilí. (Loma 14:4) Pehē foki, ʻi he tupu hake hono ngaahi fohá mo e ʻofefiné ʻo mavahe mei ʻapí, te nau kei fakaʻapaʻapa pē kiate ia, ka ʻoku ʻikai ke nau toe ʻi he malumalu hono tuʻunga-ʻulú.​—Māt. 19:5. w21.02 2-3 ¶3-5

Tokonaki, Nōvema 26

Tokonaki maʻá e faʻahinga ʻoku [ʻoʻou] tonú.​—1 Tīm. 5:8.

Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe ha ʻuluʻi fāmili ʻene ʻofa ʻi hono fāmilí ko e tokonaki ʻenau fiemaʻu fakamatelié. Neongo ia, kuo pau ke ne manatuʻi ko e ngaahi meʻa fakamatelié heʻikai lava ke fakalato ai ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie hono fāmilí. (Māt. 5:3) ʻI he ofi ki he pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí, naʻá ne loto ke fakapapauʻi naʻe tokangaʻi ʻa Mele. Neongo ʻa e hokosia ʻe Sīsū ʻa e langa lahi, naʻá ne kole ki he ʻapositolo ko Sioné ke ne tokangaʻi ʻa Mele. (Sione 19:26, 27) Ko ha tokoua ʻa ia ko ha ʻuluʻi fāmili ʻoku lahi nai hono ngaahi fatongia mafatukitukí. Kuo pau ke ne ngāue mālohi ʻi heʻene ngāue paʻangá koeʻuhi ke tapua lelei atu ʻi heʻene tōʻongá ʻa Sihova. (ʻEf. 6:5, 6; Tai. 2:9, 10) Pea ʻoku ʻi ai nai hono ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá, hangē ko e tauhi-sipi mo e takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. ʻI he taimi tatau, ʻoku mahuʻinga ke ne ako tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú mo hono uaifí mo e fānaú. Te nau houngaʻia lahi ʻi heʻene ngaahi feinga ke tauhi kinautolu ke moʻui lelei fakaesino, fakaeongo mo fakalaumālie.​—ʻEf. 5:28, 29; 6:4. w21.01 12 ¶15, 17

Sāpate, Nōvema 27

[Ko ha uaifi lavameʻa] ʻokú ne siofi ʻa e ngāue ʻa hono fāmilí.​—Pal. 31:27.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngafa ʻo ha uaifi lavameʻa, ʻoku pehē ʻokú ne tokangaʻi ha fāmili, fakatau mai mo tokangaʻi ha konga kelekele, pea tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻangá. (Pal. 31:15, 16, 18) ʻOku ʻikai ko ha pōpula ia ʻo ʻikai haʻane totonu ke ʻoatu ʻene fakakaukaú. ʻI hono kehé, ko hono husepānití ʻokú ne falala kiate ia pea fanongo ki heʻene ngaahi fakakaukaú. (Pal. 31:11, 26) ʻI he taimi ʻoku anga-fakaʻapaʻapa pehē ai ha tangata ki hono uaifí, ko e uaifí te ne fiefia ʻi he anganofo kiate iá. Neongo ʻa e ngaahi lavameʻa ʻa Sīsuú, ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku siʻi hono mahuʻingá ʻi heʻene moʻulaloa ki he tuʻunga-ʻulu ʻo Sihová. (1 Kol. 15:28; Fil. 2:5, 6) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ha fefine lavameʻa ʻoku muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻe ʻikai te ne ongoʻi ʻoku fakamā ke anganofo ki hono husepānití. Te ne poupou ki hono husepānití ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko ʻene ʻofa ʻiate iá, ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ko ʻene ʻofa mo fakaʻapaʻapa kia Sihová. Kae kehe, ko ha uaifi Kalisitiane anganofo, heʻikai te ne poupou ki hono husepānití kapau te ne kole ange ke ne maumauʻi ʻa e ngaahi lao pe tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. w21.02 11 ¶14-15; 12 ¶19

Mōnite, Nōvema 28

ʻOku tupu mei he mamahí ʻa e kātaki.​—Loma 5:3.

Ko e ʻofa ki he ʻOtuá kuó ne tokoniʻi maʻu pē ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ke nau kātekina ʻa e fakatangá. Ko e fakatātaá, ʻi hono fekauʻi ʻe he fakamaauʻanga lahi faka-Siú ʻa e kau ʻapositoló ke tuku ʻenau malangá, ko e ʻofa ki he ʻOtuá naʻá ne ueʻi kinautolu ke “talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.” (Ngā. 5:29; 1 Sio. 5:3) Ko e ʻofa taʻealamotuhi ko iá ʻokú ne toe fakaivimālohiʻi hotau fanga tokouá ʻi he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau tuʻu maʻu ʻi hono fakafepakiʻi mālohi mo anga-kakaha ʻe he ngaahi puleʻangá. ʻI he ʻikai ke loto-siʻí, ʻoku tau lau ia ko ha monū ke kātekina ʻa e tāufehiʻa ʻa e māmaní. (Ngā. 5:41; Loma 5:4, 5) Mahalo ko e taha ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahi lahi tahá ko e haʻu mei he ngaahi mēmipa hotau fāmilí tonu. ʻI he kamata ke tau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he moʻoní, ʻe fakakaukau ʻa e ngaahi mēmipa ʻe niʻihi hotau fāmilí kuo takihalaʻi kitautolu. ʻOku fakakaukau nai ʻa e niʻihi kuo hē hotau ʻatamaí. (Fakafehoanaki mo e Maʻake 3:21.) ʻOku aʻu nai ʻo nau fakafepakiʻi anga-fakamālohi kitautolu. Ko e fakafeangai ʻikai lelei ko ení ʻoku ʻikai totonu ke tau ofo ai. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE hoko ko e ngaahi fili ʻo ha tangata ʻa e faʻahinga ʻi hono falé tonu.”​—Māt. 10:36 w21.03 21 ¶6-7

Tūsite, Nōvema 29

Ko e tokotaha kotoa pē kuo pau ke ne vave ki he fanongo, fakatuotuai ki he lea.​—Sēm. 1:19.

ʻI he taimi ʻokú ke ʻalu ai mo ha tokotaha malanga ki heʻene ako Tohi Tapú, fanongo lelei lolotonga ʻa e talanoa ʻa e faiakó mo e tokotaha akó. Ko e toki taimi ia te ke mateuteu ai ke fai ha tokoni ʻo ka feʻungamālie. Ko e moʻoni, kuo pau ke ke ngāueʻaki ʻa e fakafuofua lelei. Ko e fakatātaá, heʻikai te ke loto ke lahilahi fakamatala, fakahohaʻasi ʻa e fakaʻuhinga ʻa e faiakó pe lave ki ha kaveinga kehe. Ka ʻe lava ke ke tokoni ke fakamaʻalaʻala ʻa e poini ʻoku akoʻí ʻaki ha fakamatala nounou, talanoa fakatātā pe ko ha fehuʻi. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻokú ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai ke lahi ha meʻa ke ke tānaki ki he akó. Ka ʻo kapau ʻokú ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e tokotaha akó pea fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate ia, te ke tokoni lahi ai kiate ia ke fakalakalaka. ʻE lava ke ke fakamatala nounou ki he tokotaha akó, ʻo ka feʻungamālie, ʻa e founga naʻá ke ako ai ʻa e moʻoní, ikuʻi ha pole pe ko e founga naʻá ke vakai ai ki hono tokoniʻi ʻe Sihova hoʻo moʻuí. (Saame 78:4, 7) ʻE lava ke hoko hoʻo hokosiá ko e meʻa tofu pē ia ʻoku fie fanongo ki ai ʻa e tokotaha akó. ʻE fakaivimālohiʻi nai ai ʻene tuí pe fakalototoʻaʻi ia ke fakalakalaka ai pē ʻo papitaiso. w21.03 10 ¶9-10

Pulelulu, Nōvema 30

Ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.​—Māt. 28:19.

Ko hai ʻoku tuha mo e fakalāngilangí ʻi ha lavameʻa ʻetau ngāue fakafaifekaú? Naʻe tali ʻe Paula ʻa e fehuʻi ko iá ʻi heʻene tohi ko eni ki he fakatahaʻanga Kolinitoó: “Naʻá ku tō ʻe au, naʻe fuʻifuʻi ʻe ʻApolosi, ka ko e ʻOtuá naʻá ne hanganaki ʻai ia ke tupú, ko ia ko e tokotaha ʻoku mahuʻingá ʻoku ʻikai ko ia ʻokú ne tō ha meʻá pe ko ia ʻokú ne fuʻifuʻí, ka ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻai ia ke tupú.” (1 Kol. 3:6, 7) Hangē ko Paulá, ʻoku totonu ke tau ʻave maʻu pē ʻa e fakalāngilangí kia Sihova ki ha lavameʻa pē ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he monū ʻo e “ngāue fakataha” mo e ʻOtuá, Kalaisi mo e kau ʻāngeló? (2 Kol. 6:1) ʻE lava ke tau fai pehē ʻaki ʻa e kumi faivelenga ki he ngaahi faingamālie ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tō ʻa e tenga ʻo e moʻoní ka kuo pau foki ke tau fuʻifuʻi ia. ʻI he fakahaaʻi ʻe ha tokotaha ʻa e mahuʻingaʻia, ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke toe foki kiate ia ʻi he taumuʻa ke kamata ha ako Tohi Tapu. ʻI he fakalakalaka ʻa e akó, ʻoku tau fiefia ʻi he sio ki he anga ʻo e ngāue ʻa Sihova ʻi he loto mo e fakakaukau ʻa e tokotaha akó. w20.05 30 ¶14, 16-18

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share