Tīsema
Tuʻapulelulu, Tīsema 1
Ko e tokotaha ʻoku veiveiuá ʻokú ne hangē ko e peau ʻo e tahí ʻa ia ʻoku ʻave takai mo fepaleʻekina holo ʻe he matangí.—Sēm. 1:6.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku faingataʻa nai ke tau mahinoʻi ha meʻa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Pe ʻoku ʻikai nai tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga naʻa tau ʻamanekiná. ʻE tupu nai heni ha ngaahi veiveiua. Kapau te tau tukunoaʻi ʻetau ngaahi veiveiuá, ʻe vaivai ai ʻetau tuí pea maumauʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. (Sēm. 1:7, 8) Pea ʻe lava ke mole ai ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú. Naʻe fakahoa ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú ki ha taula. (Hep. 6:19) Ko ha taula ʻokú ne ʻai ke tuʻu maʻu ʻa e vaká lolotonga ʻa e matangí pea taʻofi ia mei haʻane hake ʻi ha maka. Ka ko e taulá ʻe toki ngāue pē ia kapau ko e sēini ʻokú ne fakamaʻu ia ki he vaká ʻoku ʻikai ke motu. Hangē ko hono fakavaivaiʻi ʻe he ʻumeʻumeá ʻa e sēini taulá, ʻoku pehē pē hono fakavaivaiʻi ʻe he veiveiuá ʻetau tuí. ʻI hono fakafepakiʻi ha tokotaha ʻoku veiveiua, ʻe lava ke mole ai ʻene tui ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá. Kapau ʻe mole ʻetau tuí ʻe mole ʻetau ʻamanakí. Ko ha tokotaha ʻi ha tuʻunga pehē ʻoku ngalingali heʻikai ʻaupito ke fiefia! w21.02 30 ¶14-15
Falaite, Tīsema 2
Naʻe tui ʻa ʻĒpalahame kia Sihova.—Sēm. 2:23.
ʻOku ngalingali naʻe taʻu 70 tupu ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene mavahe mo hono fāmilí mei ʻUá. (Sēn. 11:31–12:4) Pea ʻi he taʻu nai ʻe teau, naʻá ne nofo tēniti, ʻo fononga holo ʻi he fonua ko Kēnaní. Naʻe mate ʻa ʻĒpalahame ʻi hono taʻu 175. (Sēn. 25:7) Ka naʻe ʻikai ke ne sio ki hono fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofa ke foaki ʻa e fonua naʻá ne fononga aí ki hono hakó. Pea naʻá ne mate ʻoku teʻeki ai ke fokotuʻu ʻa e koló, ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Neongo ia, naʻe fakamatalaʻi ʻa ʻĒpalahame naʻá ne mate kuó ne “motuʻa mo fiemālie.” (Sēn. 25:8) Neongo ʻa e ngaahi pole kotoa naʻe fekuki mo ʻĒpalahamé, naʻá ne tauhi maʻu ha tui mālohi pea fiemālie ke tatali kia Sihova. Ko e hā naʻá ne malava ai ke kātakí? Koeʻuhi ʻi he kotoa ʻo e moʻui ʻa ʻĒpalahamé, naʻe maluʻi ia ʻe Sihova pea fakafeangai kiate ia ko ha kaumeʻa. (Sēn. 15:1; ʻAi. 41:8; Sēm. 2:22) Hangē ko ʻĒpalahamé, ʻoku tau fakatatali mo kitautolu ki he kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní. (Hep. 11:10) Kae kehe, ʻoku ʻikai ke tau tatali ke langa ʻa e kolo ko iá. Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá naʻe fokotuʻu ʻi he 1914 pea kuó ne ʻosi pule fakaʻaufuli ʻi hēvani. (Fkh. 12:7-10) Ka ʻoku tau tatali ke ne pule fakaʻaufuli mai ki he māmaní. w20.08 4-5 ¶11-12
Tokonaki, Tīsema 3
Ko e ngaahi fakakaukau ʻi he loto ʻo ha tangata ʻoku hangē ia ha ngaahi vai lolotó, ka ko e tangata ʻiloʻiló ʻokú ne fusi hake ia.—Pal. 20:5.
Ke fanongo tokanga ki he niʻihi kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau anga-fakatōkilalo mo kātaki. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ʻe tolu ʻoku tuha ai ia mo e feingá. ʻUluakí, heʻikai ke tau hehema ke fakamulituku hala fekauʻaki mo e kakaí. Uá, ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻa e ongoʻi mo e fakaueʻiloto hotau tokouá, pea ʻe tokoni eni ke tau kaungāongoʻi lahi ange. Pea ko e tolú, te tau tokoniʻi nai ʻa e tokotahá ke ne ako ha meʻa fekauʻaki mo ia tonu. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi ʻetau ongoʻí kae ʻoua kuo tau talanoa fekauʻaki mo ia. ʻOku faingataʻa ki he niʻihi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke talanoa fekauʻaki mo ʻenau ongoʻí koeʻuhi ko honau puipuituʻá, anga fakafonuá pe angaʻitangatá. ʻE fiemaʻu nai ha taimi kiate kinautolu ke nau ongoʻi fiemālie ke talanoa mai kiate kitautolu, ka ko e toki taimi pē ia te tau mahinoʻi ai ʻenau ngaahi ongoʻi moʻoní. ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he hoko ʻo anga-kātakí, te nau toki falala mai. Ka, ʻi he taimi ʻoku nau loto ai ke fakahaaʻi ʻenau ongoʻí, ʻoku totonu ke tau fanongo tokanga. w20.04 15-16 ¶6-7
Sāpate, Tīsema 4
Te ke pō tangata moʻui.—Luke 5:10.
ʻOku faʻa nofo ʻa e iká ʻi ha feituʻu ʻoku feʻungamālie kiate kinautolú mo lahi ai ʻa e meʻakaí. ʻOku mahuʻinga ʻa e taimi ke fai ai ʻene toutaí? ʻI he fekauʻaki mo e taimi lelei taha ki he toutaí, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe ha Fakamoʻoni ʻi ha motu ʻi he Pasifikí ki ha misinale naʻá ne fakaafeʻi ke na ō ʻo toutai. Naʻe tala ange ʻe he misinalé, “Ta fetaulaki ʻi he hivá ʻauhu.” Naʻe tali ange ʻe he tokouá, “ʻOkú ke ʻiloʻi, te ta ō ʻi he taimi ʻoku feʻungamālie ke maʻu ai ʻa e iká, kae ʻikai ko e taimi feʻungamālie kiate kitauá.” Pehē foki, ko e kau toutai tangata ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau ō ki he ngaahi feituʻu ʻe maʻu ai ʻa e “iká” pea mo e taimi naʻe ngalingali ʻe maʻu ai kinautolú. Ko e fakatātaá, ko e kau muimui ʻo Sīsuú naʻa nau malanga ʻi he temipalé mo e ngaahi sinakoké, fale ki he fale mo e feituʻu faiʻanga fakataú. (Ngā. 5:42; 17:17; 18:4) ʻOku fiemaʻu foki ke tau alāanga mo e tōʻonga ʻa e kakai ʻi hotau feituʻu ngāué. ʻOku fiemaʻu ke tau ngaofengofua pea malanga ʻi he feituʻu mo e taimi ʻoku ngalingali ʻe maʻu ai ʻa e kakaí.—1 Kol. 9:19-23. w20.09 4 ¶8-9
Mōnite, Tīsema 5
Kuo pau ke tau leaʻaki ʻa e moʻoní pea fakahāhā ʻa e ʻofá, pea te tau malava ai ke hoko ʻo matuʻotuʻa ʻi he tafaʻaki kotoa pē ke tau moʻui ʻo fehoanaki mo Kalaisi, ko e ʻulú.—ʻEf. 4:15.
Ko e founga ʻe taha ke tau kaumeʻa vāofi ai mo Sīsū ko e poupou ki he fokotuʻutuʻu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku tau fakaivimālohiʻi ʻetau kaumeʻa mo Sīsū ko e ʻulu ʻo e fakatahaʻangá ʻi he taimi ʻoku tau ngāue fakataha ai mo e faʻahinga kuo fakanofo ke tokangaʻi kitautolú. (ʻEf. 4:16) Ko e fakatātaá, ʻoku tau feinga he taimí ni ke fakapapauʻi ko e kotoa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá ʻoku ngāue ʻaonga kakato ʻaki. Ke fakahoko ení, kuo fakatahaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi. Ko e fokotuʻutuʻu ko ení kuo fakahaofi ai ʻa e paʻanga lahi. Kae kehe, ʻi he taimi tatau, kuo fiemaʻu ki he kau malanga ʻe niʻihi ke nau feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga foʻou. Ko e kau malanga faitōnunga ko iá kuo nau ngāue nai ʻi ha fakatahaʻanga ʻi he laui taʻu pea kuo nau vāofi mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi aí. Ka ko eni kuo kole ange ke nau hiki ki ha fakatahaʻanga kehe. Kuo pau pē naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻi he vakai hifo ki he kau ākonga mateaki ko ení ʻoku nau poupou ki he fokotuʻutuʻu ko ení! w20.04 24 ¶14
Tūsite, Tīsema 6
ʻE fetēkeaki ai mo ia ʻa e tuʻi ʻo e tongá.—Tan. 11:40.
Ko e tuʻi ʻo e tokelaú mo e tuʻi ʻo e tongá ʻoku hokohoko atu ʻena feʻauhi ke puleʻi ʻa e māmaní. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ʻi he hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní ʻi he taimi naʻe kei mālohi ai ʻa e Sovieti ʻIunioní mo ʻene faʻahí ʻi he lahi taha ʻo ʻIulopé. Naʻe teke ʻe he tuʻi ʻo e tokelaú ʻa e tuʻi ʻo e tongá ke ne faʻu ha faʻahi fakakautau fakavahaʻapuleʻanga, ʻoku ʻiloa ko e NATO. Ko e tuʻi ʻo e tokelaú ʻoku hokohoko atu ʻene feʻauhi mo e tuʻi ʻo e tongá ʻi hono fakamoleki ʻa e paʻanga lahi ke langa hake ha fuʻu kau tau mātuʻaki mālohi. Ko e tuʻi ʻo e tokelaú naʻá ne faitau mo hono filí ʻi he ngaahi tau ʻi ʻAfilika, ʻĒsia mo ʻAmelika Latina. ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, ko Lūsia mo ʻene faʻahí kuo aʻu atu honau mafaí ki he tapa kehekehe ʻo e māmaní. Kuo nau toe faitau mo e tuʻi ʻo e tongá fakafou ʻi he komipiutá. Kuo fetūkuaki ʻa e ongo tuʻí ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi polokalama fakakomipiuta fakatupu maumau ke maumauʻi ʻaki hona tuʻunga fakaʻekonōmiká mo e fakapolitikalé. Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Tanielá, ko e tuʻi ʻo e tokelaú ʻoku hokohoko atu ʻene ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá.—Tan. 11:41. w20.05 13 ¶5-6
Pulelulu, Tīsema 7
Ko au tonu te u kumi ki heʻeku fanga sipí, pea te u tokangaʻi kinautolu.—ʻIsi. 34:11.
“ʻE malava koā ke ngalo ʻi ha fefine ʻa ʻene tama kei huhú?” Ko ha fehuʻi ia naʻe ʻeke ʻe Sihova ʻi he taimi ʻo e palōfita ko ʻAiseá. “Neongo kapau ʻe ngalo ʻi he kau fefiné, ʻe ʻikai ʻaupito te ke ngalo ʻiate au,” ko e lea ia ʻa e ʻOtuá ki heʻene kakaí. (ʻAi. 49:15) ʻOku ʻikai ke ne faʻa fakahoa ia ki ha faʻē. Ka ʻi he taimi ko ení naʻá ne fai pehē. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e vahaʻangatae ʻi he vahaʻa ʻo ha faʻē mo haʻane tama ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻi heʻene kau sevānití. Ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi faʻeé ʻoku nau maʻu ʻa e ongoʻi tatau mo e tuofefine ko Jasmin ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻI hoʻo hoko ko ha faʻē toutama, ʻokú ke fakatupulekina ha vahaʻangatae makehe ʻaupito mo hoʻo tamá ʻa ia ʻe tuʻuloa.” ʻOku aʻu ʻo fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e taimi ʻoku ʻikai ke toe feohi ai ha taha ʻene fānaú mo e fakatahaʻangá pea kau ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e tokolahi ʻo siʻotau fanga tokoua ko eni kuo ʻikai ke nau longomoʻuí ʻoku nau foki mai ki he fakatahaʻangá, ʻa ia ʻoku talitali lelei ai kinautolú! ʻOku finangalo ʻa Sihova ke nau foki mai, pea ʻoku pehē pē mo kitautolu.—1 Pita 2:25. w20.06 18 ¶1-3
Tuʻapulelulu, Tīsema 8
Hanganaki fakahangataha [ho] matá . . . ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻehāmaí. He ko e ngaahi meʻa ʻoku hā maí ʻoku fakataimi pē, ka ko e ngaahi meʻa ʻoku taʻehāmaí ʻoku taʻengata.—2 Kol. 4:18.
ʻOku ʻikai lava ke tau sio ki he koloa kotoa pē. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi koloa mahuʻinga tahá ʻoku ʻikai lava ha sio ki ai. ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe lave ʻa Sīsū ki he ngaahi koloa ʻi hēvaní ʻoku mahulu ange ia ʻi he ngaahi koloa fakamatelié. Pea naʻá ne lave ki he moʻoniʻi meʻa ko ení: “Ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻo koloá, ʻe ʻi ai foki ho lotó.” (Māt. 6:19-21) ʻE ueʻi kitautolu ʻe hotau lotó ke tuli ki he ngaahi meʻa ʻoku tau koloaʻakí pe fakamahuʻingaʻi lahí. ʻOku tau “faʻoaki koloa . . . ʻi hēvani” ʻaki hono maʻu ha hingoa lelei pe fakahōifua ki he ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ngaahi koloa ko iá, heʻikai ʻaupito ke fakaʻauha pe kaihaʻasi. ʻOku ekinaki mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke “hanganaki fakahangataha hotau matá . . . ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻehāmaí.” (2 Kol. 4:17, 18) Ko e ngaahi meʻa taʻehāmai ko ení ko e ngaahi koloa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi koloa taʻehāmai ko ení? w20.05 26 ¶1-2
Falaite, Tīsema 9
ʻE tō hifo ʻeku fakahinohinó hangē ko e ʻuhá.—Teu. 32:2.
Ko e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí naʻe fakaivimālohi mo fakaivifoʻou kiate kinautolu, hangē ko e taumosi ha ʻuha ki he ngoué. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku pehē ʻetau founga faiakó? ʻI heʻetau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻetau Tohi Tapú ke fakahaaʻi ki he kakaí ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová. ʻE lava ke tau ʻoange ha ʻū tohi fakaʻofoʻofa, ʻū vitiō lelei ʻaupito mo e ngaahi meʻa ʻi heʻetau uepisaití ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova. ʻI he ngāué, ʻapiakó pe ʻi he fefonongaʻakí, te tau talanoa nai ai fekauʻaki mo hotau ʻOtua ʻofá mo hono ʻulungāngá. ʻI heʻetau talanoa ki he faʻahinga ʻoku tau fetaulaki mo iá fekauʻaki mo e taumuʻa anga-ʻofa ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní, ʻoku tau ʻai ai ke nau vakai kia Sihova ʻi ha founga ʻoku foʻou ʻaupito nai kiate kinautolu. ʻI heʻetau tala ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻetau Tamai ʻofá, ʻoku tau tokoni ai ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi kuo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi loi mo e laukovi fekauʻaki mo Sihova. ʻOku tau ʻoatu ai ki he kakaí ʻa e akonaki fakaivimālohi mo fakaivifoʻou taha ʻoku ala maʻú.—ʻAi. 65:13, 14. w20.06 10 ¶8-9
Tokonaki, Tīsema 10
Mou foki mai kiate au, pea te u foki atu kiate kimoutolu.—Mal. 3:7.
Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga kuo pau ke tau maʻu kae lava ke tau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto ke foki mai kia Sihová? Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e foha talangataʻa naʻe mavahe mei ʻapí. (Luke 15:17-24) Naʻe faai atu pē ʻo maʻu ʻe he fohá ʻa e fakakaukau leleí peá ne fili ke foki ki ʻapi. Naʻe lele ʻa e tamaí ke fakafetaulaki ki hono fohá pea fāʻofua māfana kiate ia, ʻo fakapapauʻi ki hono fohá ʻene ʻofá. Naʻe maʻu ʻe he fohá ha konisēnisi halaia peá ne ongoʻi ʻoku ʻikai taau ia ke kei ui ko ha foha. Naʻe fakaʻofaʻia ʻa e tamaí ʻi hono fohá, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ange ʻene ngaahi ongoʻí. Naʻe fai leva ʻe he tamaí ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga ke fakapapauʻi ki hono fohá ʻoku talitali lelei ia ki ʻapi ko ha mēmipa ʻofeina ʻo e fāmilí. Ke fakamoʻoniʻi ení, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he tamaí ha kātoanga kai pea ʻoange ʻa e vala lelei ki hono foha fakatomalá. ʻOku hangē ʻa Sihova ko e tamai ʻi he talanoa fakatātā ko iá. ʻOkú ne ʻofa ʻi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻikai longomoʻuí pea ʻokú ne loto ke nau foki mai kiate ia. ʻI he faʻifaʻitaki kia Sihová, ʻe lava ke tau tokoniʻi kinautolu ke nau foki mai. ʻOku fiemaʻu ke tau kātaki, kaungāongoʻi mo anga-ʻofa. w20.06 25-26 ¶8-9
Sāpate, Tīsema 11
Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá, ko e moʻoni ko e kau ākonga kimoutolu ʻaʻaku, pea te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he moʻoní.—Sione 8:31, 32.
Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe “tali fiefia” ʻe he niʻihi ʻa e moʻoní, ka ko ʻenau tuí ʻe mate ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí. (Māt. 13:3-6, 20, 21) Mahalo naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ko e muimui kia Sīsuú ʻe ʻi ai hono ngaahi pole mo e faingataʻa. (Māt. 16:24) Pe mahalo naʻa nau fakakaukau ko e hoko ko ha Kalisitiané ʻoku ʻuhinga ia ko e moʻui taʻekau ai ha faingataʻa—ko e ngaahi tāpuaki pē ʻo ʻikai ha ngaahi pole. Ka ʻi he māmani taʻehaohaoa ko ení, kuo pau pē ke ʻi ai ʻa e ngaahi pole. ʻE lava ke liliu ʻa e ngaahi tuʻungá, ʻo ʻai ai ke hōloa ʻetau fiefiá ʻi ha taimi. (Saame 6:6; Tml. 9:11) ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he tokolahi taha hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau tuipau ʻoku nau maʻu ʻa e moʻoní. Anga-fēfē? Ko ʻenau tuipaú ʻoku ʻikai ueʻia neongo kapau ko ha kaungātui ʻokú ne fakalotomamahiʻi kinautolu pe fai ha tōʻonga taʻefakakalisitiane. (Saame 119:165) ʻI he ʻahiʻahi taki taha, ʻoku tupu ai ʻo mālohi ange ʻenau tuí, kae ʻikai ke vaivai ange. (Sēm. 1:2-4) Kuo pau ke tau langa hake ha tui mālohi pehē. w20.07 8 ¶1; 9 ¶4-5
Mōnite, Tīsema 12
Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻoku masiva ʻi he potó, tuku ke ne hanganaki kole ki he ʻOtuá.—Sēm. 1:5.
Ki muʻa ke ke lau ʻa e Tohi Tapú, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke vakai ki he founga ke maʻu ʻaonga ai mei he meʻa ʻokú ke laú. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke kumi ki ha faleʻi ki he founga ke fekuki ai mo ha palopalema, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi heʻene Folofolá ʻe lava ke ne tataki koe. (Fil. 4:6, 7) Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e malava fakaofo ko e siolotó. Ke tokoni ke hoko ʻo moʻoni mo moʻui ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú kiate koé, feinga ke sioloto ki he meʻa ʻoku hokó pea ʻai ʻa koe tonu ki he tuʻunga ʻo e tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e talanoá. Feinga ke sio ki he ngaahi meʻa naʻá ne sio ki aí pea feinga ke maʻu ʻene ngaahi ongoʻí. Hokó, fakalaulauloto. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakalaulaulotó ki he fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke laú pea mo e kaunga ʻa e fakamatalá kiate koé. ʻOku tokoni ia ke ke fakafekauʻaki ʻa e ngaahi fakakaukaú pea maʻu ʻa e mahino loloto ange fekauʻaki mo ha kaveinga. ʻI hono lau ʻa e Tohi Tapú ʻo ʻikai fakalaulauloto ki aí ʻoku hangē ia ha sio ki ha kongokonga ʻo ha pāsolo ʻoku movetevete ʻi ha funga tēpile. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he fakalaulaulotó ke tau sio ki he fakatātā kakató. w21.03 15 ¶3-5
Tūsite, Tīsema 13
ʻOku ou fakamālōʻia ʻa e ʻOtuá, . . . ʻoku ou manatuʻi maʻu pē koe ʻi heʻeku ngaahi hū tōtōakí ʻi he pō mo e ʻaho.—2 Tīm. 1:3.
Naʻe mei tokangataha ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kuohilí, ʻo fakakaukau kapau naʻá ne fai ha fili kehe, naʻe ʻikai nai ke mei tuku pilīsone ia. Naʻá ne mei ʻita ʻi he kau tangata ʻi he vahefonua ʻo ʻĒsiá ʻa ia naʻa nau liʻaki ia, pea naʻe mei mole ai ʻene falala ki hono ngaahi kaumeʻa kehé. Ka naʻe ʻikai ke fai ʻe Paula ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni. Naʻa mo e tuʻunuku mai ʻa e maté kia Paulá, naʻe ʻikai mole ai ʻene vakai ki he ʻīsiu mātuʻaki mahuʻingá—ke ʻoatu ʻa e lāngilangí kia Sihova. Pea naʻe hokohoko atu ʻene fakakaukau ki he founga ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne falala kia Sihova fakafou ʻi he lotu maʻu pē. ʻI he ʻikai tokanga tōtuʻa ki he faʻahinga naʻa nau liʻaki iá, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e houngaʻia lahi ʻi he poupou anga-ʻofa ʻa hono ngaahi kaumeʻa mateaki naʻa nau tokoni kiate ia ʻi he ngaahi founga ʻaonga. ʻIkai ko ia pē, naʻe hokohoko atu hono ako ʻe Paula ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (2 Tīm. 3:16, 17; 4:13) Ko e mahuʻinga tahá, naʻá ne falala pau kakato naʻe ʻofa ʻa Sihova mo Sīsū ʻiate ia. w21.03 18 ¶17-18
Pulelulu, Tīsema 14
Hangē tofu pē ko hono tānaki ʻa e teá ʻo tutu ʻi he afí, ʻe pehē pē ʻi he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.—Māt. 13:40.
ʻI ha taimi ʻi he senituli hono ua T.S., ko e fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní naʻe kamata ke kāpui ʻe he kau Kalisitiane loí, ʻa ia naʻa nau ohi ʻa e ngaahi akonaki fakapangani pea fūfuuʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Mei he taimi ko iá ʻo aʻu ki he konga ki mui ʻo e senituli 19, naʻe ʻikai ha kulupu fokotuʻutuʻu maau ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Naʻe tupulaki ʻa e kau Kalisitiane loí ʻo hangē ha teá pea faingataʻa ai ke ʻiloʻi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. (Māt. 13:36-43) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ení? ʻOku fakahaaʻi ai ko e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Taniela vahe 11 fekauʻaki mo e tuʻi ʻo e tokelaú mo e tuʻi ʻo e tongá heʻikai lava ke ngāueʻaki ia ki he kau pule pe ngaahi puleʻanga naʻa nau maʻu ʻa e mafai ʻi he senituli hono uá ki he ngaahi hongofuluʻi taʻu fakaʻosi ʻo e senituli 19. Naʻe ʻikai ha kulupu fokotuʻutuʻu maau ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau ʻohofi. Kae kehe, ʻoku lava ke tau ʻamanekina ko e tuʻi ʻo e tokelaú mo e tuʻi ʻo e tongá ʻe toe ʻasi hake ia ʻi he konga ki mui ʻo e senituli 19. w20.05 3 ¶5
Tuʻapulelulu, Tīsema 15
Kuo ʻalu hake ha puleʻanga ki hoku fonuá.—Sioeli 1:6.
ʻOku tomuʻa tala ʻe Sioeli ko ha pupunga heʻe te nau fakaʻauha ʻa e fonua ko ʻIsilelí, fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau sio ki aí! (Sioeli 1:4) ʻI he ngaahi taʻu lahi, kuo tau ngāueʻaki fakaefakatātā ʻa e kikite ko iá ki he founga ʻoku hangē ai ʻa e kakai ʻa Sihová ko ha fuʻu pupunga heʻe taʻealataʻofí, ʻi heʻenau kau atu ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻa tau mahinoʻi ko e ngāue ko ení naʻe ʻi ai hono ola fakatupu maumau ki he “fonuá” pe ko e kakai ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e kau taki lotú. Kae kehe, ʻi heʻetau vakaiʻi ʻa e potutohi ʻo e kikité, ʻoku tau sio ai ʻoku feʻungamālie ke liliu ʻetau mahinó. Fakatokangaʻi ʻoku talaʻofa ʻe Sihova fekauʻaki mo e pupunga heʻé: “Te u kapusi ke mamaʻo meiate kimoutolu ʻa e faʻahinga ʻi he tokelaú [fanga heʻe].” (Sioeli 2:20) Kapau ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fanga heʻé ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku nau talangofua ki he fekau ʻa Sīsū ke malanga mo ngaohi ākongá, ko e hā ʻe talaʻofa ai ʻe Sihova te ne kapusi kinautolú? (ʻIsi. 33:7-9; Māt. 28:19, 20) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai kapusi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti faitōnungá, ka ʻokú ne kapusi ha meʻa pe ko ha taha ʻoku fakafili ki heʻene kakaí. w20.04 3 ¶3-5
Falaite, Tīsema 16
Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻoku masiva ʻi he potó, tuku ke ne hanganaki kole ki he ʻOtuá.—Sēm. 1:5.
ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangaí kapau ʻoku ʻikai tali vave mai ʻe Sihova ʻetau lotú? ʻOku pehē ʻe Sēmisi ʻoku totonu ke tau “hanganaki kole” ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai fakaʻitaʻi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau hanganaki kole ai kiate ia ha potó. Heʻikai te ne ngāhiʻi kitautolu. Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne “foaki nima-homo” ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ki ha poto ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí. (Saame 25:12, 13) ʻOkú ne ʻafioʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻokú ne kaungāongoʻi, pea ʻokú ne loto-lelei ke tokoniʻi kitautolu. Ko hono moʻoní, ko ha ʻuhinga ia ki heʻetau fiefiá! Ka ʻoku anga-fēfē hono foaki mai ʻe Sihova ʻa e potó? Fakafou ʻi heʻene Folofolá. (Pal. 2:6) Ke maʻu ʻa e poto ko iá, kuo pau ke tau ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo e ngaahi tohi Fakatohitapú. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono maʻu pē ʻa e ʻiló. Kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí ʻaki ʻa e talangofua ki heʻene faleʻí. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Mou hoko ko e kau fai ki he folofolá ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē.” (Sēm. 1:22) ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ʻo fakamelino ange, fakaʻatuʻi ange mo fonu he meesi. (Sēm. 3:17) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko iá ke tau fekuki mo ha ʻahiʻahi pē pea ʻikai mole ai ʻetau fiefiá. w21.02 29 ¶10-11
Tokonaki, Tīsema 17
[Ko e] ngaahi kupu taki taha . . . ʻoku tokoni ia ki he tupu ʻa e sinó.—ʻEf. 4:16.
ʻOku ngalingali ʻe fakalakalaka ange ha tokotaha ako Tohi Tapu ki he papitaisó ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai ha tokoni mei he niʻihi ʻi he fakatahaʻangá. ʻE lava ke tokoni ʻa e tokotaha malanga taki taha ki he tupulaki ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku pehē ʻe ha tāimuʻa: “ʻOku ʻi ai ʻa e lea ʻoku pehē ʻoku fiemaʻu ki ha kolo ke nau tauhi ha kiʻi tama. ʻOku ou tui ʻoku tatau pē ia mo e ngaohi ākongá; ʻoku faʻa fiemaʻu ki ha fakatahaʻanga ke nau ʻomai ha taha ki he moʻoní.” Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá mo e kau faiakó ʻoku nau tokoni kotoa ki ha kiʻi tama ke ne hoko ʻo matuʻotuʻa. ʻOku nau fai eni ʻaki hono fakalototoʻaʻi ʻa e kiʻi tamá pea akoʻi kiate ia ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kau malangá ʻe lava ke nau fai ha faleʻi, fakalototoʻaʻi pea fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau ako Tohi Tapú, ʻo tokoni ke nau fakalakalaka ʻo papitaiso. (Pal. 15:22) Ko e hā ʻoku totonu ai ki he tokotaha malanga ʻokú ne fakahoko ha ako Tohi Tapu ke ne tali lelei ʻa e tokoni ʻa e kau malanga kehé ki he tokotaha akó? Koeʻuhí ʻoku lava ʻa e tokolahi ke tokoni ki he fakalakalaka fakalaumālie ʻa e tokotaha akó. w21.03 8 ¶1-3
Sāpate, Tīsema 18
Kapau ʻoku tau leaʻaki ʻo pehē, “ʻOku ʻikai haʻatau angahala,” ʻoku tau takihalaʻi ai kitautolu tonu.—1 Sio. 1:8.
Ko e kau Kalisitiané kotoa, kei siʻi mo e taʻumotuʻa, kuo pau ke nau talitekeʻi ʻa e tenge ke moʻui lōuá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Sioné heʻikai lava ke tau ʻaʻeva ʻi he moʻoní pea ʻi he taimi tatau ʻoku tau moʻui taʻetaau. (1 Sio. 1:6) Kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá he taimí ni pea ʻi he kahaʻú, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Neongo kapau ʻoku tau fai ha angahala fakapulipuli, ʻoku tokaimaʻananga kia Sihova ʻa e meʻa kotoa. (Hep. 4:13) Kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e vakai ʻa e māmaní ki he angahalá. ʻI he taimi ʻo Sioné, naʻe taukaveʻi ʻe he kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ʻe lava ke faiangahala ʻiloʻilo pau pē ha tokotaha pea kei maʻu pē ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau moʻui ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻoku nau maʻu ʻa e vakai tatau. ʻOku taukaveʻi ʻe he tokolahi ʻoku nau tui ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ke nau tali ʻa e vakai ʻa Sihova ki he angahalá, tautefito ʻi he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. Ko e meʻa ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ko ha tōʻonga angahalaʻiá ʻoku nau pehē ko ha meʻa fakafoʻituitui pē ia pe ko ha founga pē ia ʻe taha ʻo e moʻuí. w20.07 22 ¶7-8
Mōnite, Tīsema 19
ʻOfa . . . ʻi he ngāue mo e moʻoni.—1 Sio. 3:18.
ʻOkú ke taukapoʻi ho fanga tuofāfine fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai iá? Fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení. ʻOku sio ʻa e kau malanga ʻe niʻihi ki ha tuofefine mei ha ʻapi māvahevahe ʻokú ne faʻa tōmui ki he fakatahá pea foki ʻi he tuku pē ʻa e fakatahá. ʻOku nau fakatokangaʻi ʻoku tātaitaha ʻene haʻu mo ʻene fānaú. Ko ia ʻoku nau fehuʻia pe ko e hā ʻoku fakavaivai ai ki hono husepāniti taʻetuí, pea ʻoku nau fakaangaʻi ia. Kae kehe, ko hono moʻoní ʻoku fai ʻe he tuofefiné ʻa e lelei taha ʻokú ne malavá. ʻOku ʻikai ke ne pule ki he meʻa kotoa ʻokú ne faí; pe ko ʻene fai ʻa e fili aofangatuku maʻa ʻene fānaú. Kapau te ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e tuofefiné pea talanoa ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻokú ne faí, te ke taʻofi nai ai ʻa e talanoa fakaangá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau mātuʻá ʻoku mahuʻinga kia Sihova ʻa e founga ʻoku tau fakafeangai ai ki he faʻahinga ko iá. (Sēm. 1:27) Ko ia ai, ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he fakaʻatuʻi ʻa Sīsuú, ʻo ʻikai faʻu ʻa e ngaahi lao ʻi he aʻu ki he taimi ʻe lelei ange ai ke fai ha tokoní. (Māt. 15:22-28) Ko e kau mātuʻa ʻoku nau tamuʻomuʻa ke tokoní ʻoku nau ʻai honau fanga tuofāfiné ke nau ongoʻi ʻoku poupouʻi kinautolu. w20.09 24-25 ¶17-19
Tūsite, Tīsema 20
[Ko e ʻOtuá] kuó ne fakaʻilo kia Tuʻi Nepukanesa ʻa e meʻa ʻe hoko.—Tan. 2:28.
Ko e palōfita ko Tanielá naʻá ne hanga anga-fakatōkilalo maʻu pē kia Sihova ki ha tataki. Ko e fakatātaá, ʻi hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Taniela ke ne fakaʻuhingaʻi ʻa e misi ʻa Nepukanesá, naʻe ʻikai ke ne ʻomi pē ʻa e lāngilangí kiate ia. ʻI hono kehé, naʻá ne anga-fakanānā ʻo ʻave ʻa e kotoa ʻo e lāngilangí mo e fakahīkihikí kia Sihova. (Tan. 2:26-28) Ko e hā ʻa e lēsoní? Kapau ʻoku mālie ʻetau malangá ki he fanga tokouá pe kapau ʻoku ʻi ai haʻatau lavameʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú, tau manatuʻi ke ʻave ʻa e kotoa ʻo e lāngilangí kia Sihova. ʻOku totonu ke tau anga-fakanānā ʻo lāuʻilo heʻikai ke tau lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení ʻo taʻekau ai ʻa e tokoni ʻa Sihová. (Fil. 4:13) ʻI heʻetau maʻu ʻa e fakakaukau ko ení, ʻoku tau toe faʻifaʻitaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Sīsuú. Naʻe falala ʻa Sīsū kia Sihova. (Sione 5:19, 30) Naʻe ʻikai ʻaupito ke ne feinga ke faʻao ʻa e mafaí mei heʻene Tamai fakahēvaní. ʻOku tala mai ʻi he Filipai 2:6 ko Sīsū “naʻe ʻikai ʻi ai haʻane fakakaukau ke ne puketuʻu ʻa e tuʻunga ko iá, ʻa ia, ke ne hoko ai ʻo tatau mo e ʻOtuá.” ʻI he tuʻunga ko ha ʻAlo fakamoʻulaloa, naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū hono ngātangá pea fakaʻapaʻapaʻi ʻa e mafai ʻene Tamaí. w20.08 11 ¶12-13
Pulelulu, Tīsema 21
Lele ʻi ha founga ʻe lava ke mou ikuna ai ʻa e palé.—1 Kol. 9:24.
Ko e niʻihi ʻoku nau lele ʻi he hala ki he moʻuí ʻoku nau fekuki mo e ngaahi tuʻunga fakafoʻituitui ʻoku ʻikai lava nai ke sio ki ai ʻa e niʻihi kehé mo mahinoʻi. Kapau ʻokú ke maʻu ha ngaahi fakangatangata pea ongoʻi ʻoku ʻikai ke mahinoʻi koe ʻe ha taha, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e mālohi mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mefipōsetí. (2 Sām. 4:4) Naʻe pau ke ne fekuki mo e mahamahakí, pea naʻe fakafeangai taʻetotonu ʻa Tuʻi Tēvita kiate ia. Ka, naʻe ʻikai ke ne hoko ai ʻo ʻita; naʻá ne houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne houngaʻia ʻi he anga-lelei naʻe fakahaaʻi ange ʻe Tēvita ʻi he kuohilí. (2 Sām. 9:6-10) Ko ia ʻi he taimi naʻe fakafeangai taʻetotonu ange ai ʻa Tēvitá, naʻe ʻikai ke nōfoʻi ʻa Mefipōseti ʻi he fehālaaki ko iá. Naʻe ʻikai ke ne ʻita ai, pea naʻe ʻikai ke ne tukuakiʻi ʻa Sihova ki he meʻa naʻe fai ʻe Tēvitá. Naʻe tokangataha ʻa Mefipōseti ki he meʻa naʻe lava ke ne fai ke poupouʻi ʻa e tuʻi fakanofo ʻa Sihová. (2 Sām. 16:1-4; 19:24-30) Naʻe ʻai ʻe Sihova ke hiki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻa Mefipōsetí ʻi heʻene Folofolá ke tau maʻu ʻaonga mei ai.—Loma 15:4. w20.04 26 ¶3; 30 ¶18-19
Tuʻapulelulu, Tīsema 22
Ko e ongo kaungāngāue kimaua ʻo e ʻOtuá.—1 Kol. 3:9.
ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá kuo fakanofo nai kinautolu ke hoko ko e kau misinale, kau tāimuʻa makehe pe kau tāimuʻa tuʻumaʻu. Kuo nau ʻai ʻa e ngāue fakamalangá mo e ngaohi ākongá ko ʻenau ngāue tuʻumaʻú ia. Neongo ko e kau ʻevangeliō taimi-kakato ko ení ʻoku siʻi pē ʻenau ngaahi meʻa fakamatelié, kuo fakapaleʻi kinautolu ʻe Sihova ʻaki ha moʻui fonu tāpuekina. (Mk. 10:29, 30) ʻOku tau koloaʻaki ʻa e siʻi fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení, pea ʻoku tau houngaʻia ʻi heʻenau hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻangá! Ko e fanga tokoua ʻosi fakanofó pē mo e kau ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻoku ʻi ai honau ngafa ʻi he fakatahaʻangá? ʻIkai ʻaupito! Ko e tokotaha malanga kotoa pē ʻo e ongoongo leleí ʻoku mahuʻinga ki he ʻOtuá mo e fakatahaʻangá. (Loma 10:15; 1 Kol. 3:6-8) Ko hono moʻoní, ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga taha ʻa e fakatahaʻangá ko hono ngaohi ʻa e kakaí ko e kau ākonga ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. (Māt. 28:19, 20; 1 Tīm. 2:4) Ko e faʻahinga kotoa ʻoku kau ki he fakatahaʻangá, fakatouʻosi ʻa e kau malanga ʻosi papitaiso mo teʻeki papitaiso, ʻoku nau feinga ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ko ení.—Māt. 24:14. w20.08 21 ¶7-8
Falaite, Tīsema 23
ʻOku ou ʻiate kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.—Māt. 28:20.
Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní, ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi polé, ʻe poupouʻi kitautolu ʻe Sīsū. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi lea ʻa Sīsuú ko ha matavai ʻo e mālohi kiate kitautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke tau kātekina. Ko e fakatātaá, ʻi he mate ha taha ʻofeina, kuo pau ke tau fekuki mo e mamahí ʻo ʻikai ʻi he ngaahi ʻaho siʻi pē ka ʻi he ngaahi taʻu lahi nai. Ko e niʻihi kuo pau ke nau fekuki mo e ngaahi ʻaho faingataʻa ʻo e taʻumotuʻá. Pea ko e niʻihi ʻoku lōmekina kinautolu ʻe he ngaahi ongoʻi loto-mafasiá. Naʻa mo ia, ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke hokohoko atu koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sīsū “ʻi he ʻaho kotoa pē,” kau ai ʻa e ngaahi ʻaho faingataʻa taha ʻetau moʻuí. (Māt. 11:28-30) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kau ʻāngeló. (Hep. 1:7, 14) Ko e fakatātaá, ʻoku poupouʻi mo tataki kitautolu ʻe he kau ʻāngeló ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e “ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá” ki he kakai ʻo e “puleʻanga mo e matakali mo e lea . . . kotoa pē.”—Māt. 24:13, 14; Fkh. 14:6. w20.11 13-14 ¶6-7
Tokonaki, Tīsema 24
Ko e ngaahi fakakaukau ʻi he loto ʻo ha tangata ʻoku hangē ia ha ngaahi vai lolotó, ka ko e tangata ʻiloʻiló ʻokú ne fusi hake ia.—Pal. 20:5.
ʻOku tau loto ke mahinoʻi ʻe heʻetau tokotaha akó ko e meʻa ʻokú ne akó ko e haʻu mei he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. (1 Tes. 2:13) ʻE lava fēfē ke tau fai ia? Fakalototoʻaʻi ʻa e tokotaha akó ke talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻokú ne akó. ʻI he ʻikai ke fakamatalaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú ki he tokotaha akó, kole ange kiate ia ke ne fakamatalaʻi atu ia kiate koe. Tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ke sio ki he anga ʻo e kaunga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kiate ia fakafoʻituituí. ʻEke ʻa e ngaahi fehuʻi taki mo fakatupu fakakaukau ke tohoakiʻi mai ʻa e anga ʻene fakakaukaú mo e ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi konga Tohi Tapu ʻokú ne laú. (Luke 10:25-28) Ko e fakatātaá, ʻeke ange kiate ia: “ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he konga Tohi Tapu ko ení ke vakai ki he taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová?” “ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he moʻoni Fakatohitapu ko ení?” “ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa kuó ke toki akó?” ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ko e lahi ʻo e meʻa ʻoku ʻiloʻi ʻe ha tokotaha ako, ka ko e lahi ʻene ʻofa ʻi he meʻa ʻokú ne ʻiloʻí pea ngāueʻaki ia. Tuku ki he Tohi Tapú ke ne fai ʻa e faiakó. Kuo pau ke ke anga-fakatōkilalo kapau ʻokú ke loto ke fakaleleiʻi hoʻo pōtoʻi fakafaiakó. w20.10 15 ¶5-6
Sāpate, Tīsema 25
Tūtuuʻi hoʻo tengá ʻi he pongipongí pea ʻoua naʻa tuku ke mālōlō ho nimá kae ʻoua ke aʻu ki he efiafí.—Tml. 11:6.
ʻE lava ke tau fakapapauʻi ko e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá ʻe fakakakato ʻo ʻikai ke toe toloi. Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo Noá. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ko ia ʻa e Tokotaha Tauhi-Taimi haohaoá. ʻI ha taʻu ʻe 120 ki muʻa he Lōmakí, naʻe kotofa ʻe Sihova ʻa e taimi ke kamata aí. ʻI ha laui hongofuluʻi taʻu ki mui ai, naʻe fekau ʻe Sihova ʻa Noa ke langa ʻa e ʻaʻaké. ʻI ha taʻu ʻe 40 pe 50 nai ki muʻa ʻi he Lōmakí, naʻe hokohoko atu ʻa e ngāue mālohi ʻa Noá. Neongo ʻa e taʻefiefanongo ʻa e kakaí, naʻá ne hanganaki malangaʻi ʻa e pōpoaki fakaefakatokangá ʻo aʻu ki he taimi naʻe tala ange ai ʻe Sihova ke hū ki he ʻaʻaké. Pea ʻi he taimi totonú, “naʻe tāpuni ʻe Sihova ʻa e matapaá.” (Sēn. 6:3; 7:1, 2, 16) ʻOku vavé ni ke fakangata ʻe Sihova ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá; te ne ‘tāpuni ʻa e matapaá’ ki he ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa Sētané pea te ne ʻomai ha māmani foʻou ʻo nofo ai ʻa e māʻoniʻoní. Ka ʻi he teʻeki ke aʻu ki he taimi ko iá, ʻofa ke tau faʻifaʻitaki kia Noa mo e niʻihi kehe naʻe ʻikai ke nau tuku ke mālōlō honau nimá. Fakatauange ke tau nofoʻaki tokangataha, kātaki pea tauhi maʻu ʻa e tui mālohi kia Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofá. w20.09 13 ¶18-19
Mōnite, Tīsema 26
Tuku ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ha tuʻunga taau mo maau.—1 Kol. 14:40.
Ka ne ʻikai ke mahino ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e tuʻunga-ʻulú ʻe māveuveu ʻa e fāmili ʻo Sihová pea ʻikai ha fiefia. Ko e fakatātaá, heʻikai ke ʻiloʻi ʻe ha taha pe ko hai ʻoku totonu ke ne fai ʻa e fili aofangatukú mo e tokotaha ʻoku totonu ke ne takimuʻa ʻi hono fakahoko ʻa e fili ko iá. Kapau ko e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga-ʻulú ko ha meʻa lelei, ko e hā ʻoku tokolahi fau ai ʻa e kakai fefine ʻoku nau ongoʻi lōmekina ʻi he meʻá ni? Koeʻuhí ʻoku tokolahi ʻa e kakai tangata ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihova ki he fāmilí pea nau fili ke muimui ʻi he anga fakafonua pe talatukufakaholo ʻi honau feituʻú. ʻOku nau toe fakamamahiʻi nai honau ngaahi uaifí ke nau fakalato ʻenau holi siokitá. Ko e fakatātaá, ʻoku puleʻi fakaaoao ʻe ha husepāniti ʻa hono uaifí ʻi ha feinga ke fakaʻapaʻapaʻi lahi ia pe ke fakamoʻoniʻi ki he niʻihi kehé ko iá ko ha “tangata moʻoni.” Te ne fakakaukau nai heʻikai lava ke ne fakamālohiʻi hono uaifí ke ʻofa ʻiate ia, ka ʻe lava ke ne ʻai ia ke ilifia ʻiate ia. Pea te ne ngāueʻaki nai ia ko ha founga ke puleʻi ʻaki hono uaifí. Ko e faʻahinga fakakaukau mo e tōʻonga ko iá ʻokú ne tuku hifo moʻoni ʻa e ngeia mo e fakaʻapaʻapa ʻoku tuha mo e kakai fefiné, pea ʻoku fehangahangai ia mo e finangalo ʻo Sihová.—ʻEf. 5:25, 28. w21.02 3 ¶6-7
Tūsite, Tīsema 27
Lī atu ʻa e kotoa hoʻomou loto-moʻuá kiate ia, koeʻuhí he ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.—1 Pita 5:7.
Ko e kau Kalisitiane ʻoku nau fehangahangai mo e tengé ʻe lava ke nau maʻu ʻa e fiemālie ʻi heʻenau hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. ʻI he tali ki hoʻo lotú, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē [ʻa e tangatá].” (Fil. 4:6, 7) ʻOku fakanonga ʻe Sihova ʻetau ngaahi fakakaukau loto-moʻuá ʻaki hono laumālie māʻoniʻoni mālohí. (Kal. 5:22) ʻI he fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú, lilingi atu ho lotó kiate ia. Fakahaaʻi kiate ia ʻa e ngaahi meʻa pau. Tala ange ʻa e palopalemá pea fakamatalaʻi kiate ia ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Kapau ʻoku ʻi ai ha fakaleleiʻanga, kole kiate ia ki ha poto ke maʻu ia pea mo ha mālohi ke fakahoko ia. Kapau ʻoku ʻikai lava ke ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ʻoua te ke hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo ia. ʻI he taimi ʻokú ke lotu ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa paú, ʻe faai atu pē ʻo lava ke ke vakai māʻalaʻala ki he anga hono tali ia ʻe Sihová. Kapau ʻoku ʻikai vave hono tali hoʻo lotú, ʻoua ʻe foʻi. ʻOku finangalo ʻa Sihova ke ʻikai ngata pē hoʻo lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa paú kae toe kīvoi foki.—Luke 11:8-10. w21.01 3 ¶6-7
Pulelulu, Tīsema 28
[Ko Sīsū] naʻá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai tali ʻe he tangata kotoa pē ʻa e leá ni, ka ko kinautolu pē ʻoku nau maʻu ʻa e meʻaʻofa ko iá.”—Māt. 19:11.
Ko e fakatahaʻanga ʻi he ʻaho ní ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi hoa mali mo e fāmili. Ka, ʻoku kau foki ki ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻoku teʻeki ke nau mali. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he faʻahinga taʻemalí? Fakakaukau ki he anga ʻo e vakai ʻa Sīsū ki he taʻemalí. Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe ʻikai ke mali ʻa Sīsū. Naʻá ne nofo taʻemali pea tuku taha hono taimí mo e tokangá ki hono vāhenga-ngāué. Naʻe ʻikai ʻaupito ke akoʻi ʻe Sīsū ko ha fiemaʻu pau ia ke mali pe nofo taʻemali. Neongo ia, naʻá ne pehē ʻe fili ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ke nofo taʻemali. (Māt. 19:12) Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga taʻemalí. Naʻe ʻikai ke ne vakai ki he faʻahinga taʻemalí ʻoku nau māʻulalo ange pe ʻoku nau tō mei ha meʻa ʻi he moʻuí. Hangē ko Sīsuú, naʻe fakahoko ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha taʻemali. Naʻe ʻikai ʻaupito ke akoʻi ʻe Paula ʻoku hala ki ha Kalisitiane ke mali. Naʻá ne ʻiloʻi ko ha meʻa fakafoʻituitui ia. w20.08 28 ¶7-8
Tuʻapulelulu, Tīsema 29
Ko e ʻOtuá ko e ʻofa.—1 Sio. 4:16.
Naʻe moʻui fuoloa ʻa e ʻapositolo ko Sioné peá ne hokosia mo e ngaahi meʻa fakafiefia. Naʻá ne fekuki mo e ngaahi pole kehekehe ʻa ia naʻe mei fakavaivaiʻi ai ʻene tuí. Ka naʻá ne fai maʻu pē hono lelei tahá ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sīsuú, kau ai ʻa e fekau ke ʻofa ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko hono olá, naʻe fakapapauʻi ʻe Sione naʻe ʻofa ʻa Sihova mo Sīsū ʻiate ia pea te na ʻoange kiate ia ʻa e mālohi ke ikuʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē. (Sione 14:15-17; 15:10) Naʻe halaʻatā ke lava ʻe ha meʻa naʻe fai ʻe Sētane mo ʻene fokotuʻutuʻú ʻo taʻofi ʻa Sione mei heʻene ongoʻi ʻa e ʻofá pea fakahāhā iá. Hangē ko Sioné, ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku puleʻi ʻe Sētane, ʻa e ʻotua tāufehiʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. (1 Sio. 3:1, 10) Ko hono lotó ke taʻofi ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ka heʻikai lava ke ne fai pehē kae ʻoua kuo tau fakaʻatā ia. Fakatauange ke tau fakapapauʻi ke ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi heʻetau leá pea fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofá ʻi he meʻa ʻoku tau faí. Te tau maʻu leva ai ʻa e fiemālie ʻi he hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová pea ko e moʻuí ʻe mohu ʻuhinga moʻoni.—1 Sio. 4:7. w21.01 13 ¶18-19
Falaite, Tīsema 30
[Ko e] ʻOtuá . . . ʻokú ne ʻomai ʻa e kātakí.—Loma 15:5.
Ko e moʻui ʻi he māmani ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané ʻoku faingataʻa ke fekuki mo ia, pea taulōfuʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi. (2 Tīm. 3:1) Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau hohaʻa pe ilifia. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau fouá. ʻI heʻetau toó, ʻokú ne talaʻofa mai te ne piki maʻu kiate kitautolu ʻaki hono nima toʻomataʻu mālohí. (ʻAi. 41:10, 13) ʻI he falala pau kakato ki heʻene poupoú, ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e mālohi mei he Folofolá pea ikuʻi ha faʻahinga pole pē. Ko ʻetau ngaahi vitioó mo e tulama hiki-leʻó mo e ngaahi kupu “Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí” ʻe tokoni ke ne ʻai ke moʻoni mo moʻui ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi Tapú. Ki muʻa ke ke sio, fanongo pe lau ʻa e ngaahi fakamatala ko ení, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e ngaahi poini pau ʻe lava ke ke ngāueʻaki. Sioloto atu kiate koe ʻi he tuʻunga ʻo e tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e talanoá. Fakalaulauloto ki he meʻa naʻe fai ʻe he kau sevāniti ʻofeina ko eni ʻa Sihová mo e founga naʻá ne tokoniʻi ai kinautolu ke ikuʻi ʻa e ngaahi faingataʻá. Ngāueʻaki leva ʻa e ngaahi lēsoní ʻi ho tuʻungá. Fakamālō kia Sihova ki he tokoni kuó ne ʻosi ʻoatu kiate koé. Pea fakahaaʻi ʻokú ke houngaʻia ʻi he tokoní ʻaki ʻa e kumi ki he ngaahi faingamālie ke fakalototoʻaʻi mo poupouʻi ʻa e niʻihi kehé. w21.03 19 ¶22-23
Tokonaki, Tīsema 31
Ko e ngaahi fohá ko ha tofiʻa ia meia Sihova.—Saame 127:3.
Kapau ko ha ongo meʻa mali kimoua pea loto ke maʻu fānau, ʻeke hifo: ‘ʻE fili kimaua ʻe Sihova ke tokangaʻi ha kiʻi moʻui foʻou koeʻuhi ʻokú ma anga-fakatōkilalo mo fakakaukau fakalaumālie?’ (Saame 127:4) Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻeke hifo: ‘ʻOku ou akoʻi ʻeku fānaú ki he mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí?’ (Tml. 3:12, 13) ‘ʻOku ou fai hoku lelei tahá ke maluʻi ʻeku fānaú mei he fakatuʻutāmaki fakaesino mo fakaeʻulungaanga te nau fehangahangai mo iá?’ (Pal. 22:3) Heʻikai lava ke ke maluʻi hoʻo fānaú mei he ngaahi faingataʻa kotoa pē. Ka ʻe lava ke hokohoko atu hoʻo teuʻi anga-ʻofa kinautolu ki he tuʻunga moʻoni ʻo e moʻuí ʻaki hono akoʻi ke nau hanga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tokoni. (Pal. 2:1-6) Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fili ha kāinga ke mavahe mei he lotu moʻoní, tokoniʻi hoʻo fānaú ke ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ke nofoʻaki mateaki kia Sihová. (Saame 31:23) Pe kapau ʻoku mate ha taha ʻofeina, fakahaaʻi ki hoʻo fānaú ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fekuki mo e mamahí pea maʻu ʻa e nonga.—2 Kol. 1:3, 4; 2 Tīm. 3:16. w20.10 27 ¶7