ʻOku ʻI Ai ha Moʻui ʻi he Hili ʻa e Maté?
“KA PEKIA ha tangata, te ne toe moʻui koa?” ko e fehuʻi ia ʻa e pēteliake ko Siopé ʻi he taʻu nai ʻe 3,500 kuo maliu atú. (Siope 14:14) Kuo ʻai ʻe he foʻi fehuʻi ko ení ke puputuʻu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he laui mileniume. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi kuongá, kuo fakakaukauloto ai ʻa e kakai ʻi he sōsaieti kotoa pē ki he kaveingá ni pea kuo nau hoko mai ai mo e ngaahi fakamahamahalo kehekehe.
Ko e kau Kalisitiane lau pē tokolahi ʻoku nau tui ki he ʻi ai ʻa hēvani pea mo helí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau Hinituú ʻoku nau tui ki he toe fanauʻi sino foʻoú. ʻI he fakamatala ki he vakai ʻa e Mosilemí, ko Emir Muawiyah, ko ha tokotaha tokoni ʻi he senitā lotu faka-ʻIsilamí, ʻokú ne pehē: “ʻOku mau tui ʻe ʻi ai ha ʻaho fakamaau ʻi he hili ʻa e maté, ʻe ʻomai ai koe ki he ʻao ʻo e ʻOtua, ko ʻAlá, ʻa ia ʻe hangē tofu pē ia ko e luelue atu ki he loto fakamaauʻangá.” Fakatatau ki he tui faka-ʻIsilamí, ʻe toki fakafuofuaʻi leva ai ʻe ʻAla ʻa e ʻalunga moʻui ʻo e tokotaha taki taha pea tuku atu ia ki palataisi pe ki he afi ʻo helí.
ʻI Suli Langikā, ʻoku tuku fakatouʻosi ai ʻe he kau Putá mo e kau Katoliká ke ava lahi honau ngaahi matapaá mo e matapā sioʻatá ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha mate ʻi honau fāmilí. ʻOku tutu ha maama lolo, pea ʻoku fokotuʻu ʻa e puha maté ʻo huʻu ʻa e vaʻe ʻo e pekiá ki he matapā ʻi muʻá. Ko e ngaahi foungá ni, ʻoku nau tui ʻokú ne fakafaingofuaʻi ʻa e hū ki tuʻa ʻa e laumālie ʻo e tokotaha maté.
Fakatatau kia Ronald M. Berndt ʻo e ʻUnivēsiti ʻo e Fakahihifo ʻo ʻAositelēliá, ʻoku tui ʻa e kau ʻApo ʻo ʻAositelēliá ko e “faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻikai ala fakaʻauha fakalaumālie.” Ko e ngaahi matakali ʻAfilika ʻe niʻihi ʻoku nau tui ʻi he hili ʻa e maté ʻoku hoko ai ʻa e kakai anga-mahení ko e ngaahi faʻahikehe, ka ko e faʻahinga tuʻu-ki-muʻá ʻoku nau hoko ko e fanga kui laumālie ʻa ia ʻe fakalāngilangiʻi mo kole kiate kinautolu ʻi he tuʻunga ko e kau taki taʻehāmai ʻo e feituʻú.
ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ko e ngaahi tui fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté ko ha tuifio ia ʻo e talatukufakaholo fakalotofonuá pea mo e lotu faka-Kalisitiane lau peé. Hangē ko ení, ʻi he lotolotonga ʻo e kau Katolika mo e kau Palotisani tokolahi ʻi ʻAfilika Hihifó, ʻoku angaʻaki ai ke ʻufiʻufi ʻa e ngaahi sioʻatá ʻi he taimi ʻoku mate ai ha taha koeʻuhi ke ʻoua naʻa sio nai ai ha taha ki he laumālie ʻo e tokotaha maté.
ʻOku kehekehe moʻoni, ʻa e ngaahi tali ʻoku fai ʻe he kakaí ki he foʻi fehuʻi, ‘Ko e hā ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi heʻetau maté?’ Neongo ia, ko e foʻi fakakaukau tefito ʻe taha: ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻi loto ʻi ha taha ʻoku taʻefaʻamate pea ʻoku moʻui atu ia ʻi he hili ʻa e maté. ʻOku tui ʻa e kakai ʻe niʻihi ko e “meʻa” ko iá ko ha laumālie. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi konga ʻo ʻAfilika mo ʻĒsia pea ʻi he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu Pasifiki ʻo Polinisia, Melanisia, mo e Maikolonisiá, ʻoku tui ai ʻa e tokolahi ko ha laumālie—ʻikai ko ha soulu—ʻoku taʻefaʻamaté. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi lea ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e foʻi lea ia ko e “soulu.”
ʻOku ʻi ai ha laumālie ʻi ha tokotaha moʻui? ʻOku tukuange moʻoni ʻe he laumālie ko iá ʻa e sinó ʻi he maté? Kapau ko ia, ko e hā ʻoku hoko ki aí? Pea ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku ʻi ai ki he kau maté? ʻOku ʻikai totonu ke tukunoaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení. Ko e hā pē hoʻo anga fakafonuá pe ʻātakai fakalotú, ko e maté ko ha moʻoniʻi meʻa ia kuo pau ke fehangahangai mo ia. Ko ia ai, ʻoku kaunga kiate koe ʻa e ngaahi ʻīsiú ʻi ha founga lahi fakafoʻituitui. ʻOku mau fakalototoʻaʻi koe ke ke vakaiʻi ʻa e meʻá ni.