ʻOku ʻI Ai ha ‘Siasi Moʻoni’ Pē Taha?
“HANGĒ ko e ʻi ai ʻa e Kalaisi pē tahá, ʻoku pehē ʻa e ʻi ai ha sino pē taha ʻo Kalaisi, ko ha Taʻahine Mali pē taha ʻo Kalaisi: ‘ko ha Siasi Katolika mo faka-ʻapositolo pē taha.’”—Dominus Iesus.
Ko e anga ia hono fakahaaʻi ʻe ha katinale Katolika Loma, ko Joseph Ratzinger, ʻa e akonaki ʻa hono siasí ʻa ia ʻe lava ke ʻi ai ʻa e siasi moʻoni pē tahá. Ko e siasi ko iá, ko ʻene leá ia, ko “ha Siasi pē taha ʻo Kalaisi, ʻa ia ko e Siasi Katoliká.”
“ʻIkai ko e Ngaahi Siasi Ia ʻi he ʻUhinga Totonú”
Neongo naʻe fakamatematē ʻa Tuʻitapu Sōane Paulo II ko e pepa Dominus Iesus ʻoku “ʻikai ha ongoʻi māʻolunga ai, pe taʻetokaʻi ki he ngaahi lotu kehé,” naʻe fakafepaki mālohi ki ai ʻa e kau taki ʻo e siasi Palotisaní. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻAsemipilī Pelesipeteliane Aoniu ʻi Belfast, ʻAilani Tokelau, ʻi Sune 2001, naʻe pehē ai ʻe ha faifekau ʻe taha ko e pepá ko e ngāue ia ʻa “ha faʻahi mālohi ʻi he Siasi Katolika Lomá . . . naʻa nau mate manavahē koeʻuhi ko e laumālie ʻo e tuʻunga ʻatā naʻe ʻomai ʻe he Vatikano II.”
Ko Robin Eames, ʻa e Pīsope Pule ʻo e Siasi ʻo ʻAilaní, naʻá ne pehē ʻe “siva ʻaupito ʻene ʻamanakí” kapau ko e pepá ko “ha fakafoki ia ki he fakakaukau ki muʻa ʻi he Vatikano II.” ʻI he fakamatala ki he taukaveʻi ʻe he Vatikanó ko e ngaahi siasi ʻoku nau siʻaki ʻa e ngaahi tokāteline pau ʻa e Katoliká “ʻoku ʻikai ko e ngaahi Siasi ia ʻi he ʻuhinga totonú,” naʻe pehē ʻe Eames: “Ko e meʻa ko iá kiate au ʻoku lava ke hoko ia ko e pōlepoleʻanga.”
Ko e hā naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e Dominus Iesus? ʻOku hā ko e ʻŌfisi Katolika Lomá naʻe fakahohaʻasi ia ʻe he meʻa kuo ui ko e tui feliliuaki fakalotú. Fakatatau ki he Irish Times, “ko e ʻasi hake ʻa e teolosia nofo fakatahataha kae tauʻatāiná—ʻoku lau tefito ai ko e lotu ʻe taha ʻoku tatau pē ia mo ha toe lotú . . . naʻá ne fakahohaʻasi lahi ʻa Katinale Ratzinger.” ʻOku hā ko e fakakaukau ko ení naʻe langaʻi ai ʻene ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e siasi moʻoni pē tahá.
ʻOku Mahuʻinga ʻa e Siasi ʻOkú Ke Kau ki Aí?
Ko e moʻoni, ki he niʻihi, ko e “tui feliliuaki fakalotú” pe “teolosia nofo fakatahataha kae tauʻatāiná” ʻoku ʻuhinga lelei ʻaupito ange ia mo manakoa ʻi ha fokotuʻu pē ʻe lava ke ʻi ai ha siasi moʻoni pē tahá. Kia kinautolu, ko e lotú ʻoku totonu ke hoko ko ha meʻa ʻataʻatā pē ia ʻo e manako fakafoʻituitui. ‘ʻI he ikuʻangá,’ ʻoku nau pehē, ‘ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e siasi ia ʻokú ke kau ki aí.’
ʻE hā nai ko e vakai ia ʻoku ʻatā angé—neongo ko e ola ʻe taha ʻo iá ko e māvahevahe ʻa e lotú ki he lahi fau ʻo e ngaahi kautaha lotu kehekehé. ‘Ko e kehekehe pehē ʻi he lotú,’ ko e lau ia ʻa e tokolahi, ‘ko e fakahaaʻi totonu pē ia ʻo e tauʻatāina fakatāutahá.’ Kae kehe, fakatatau ki he tokotaha-tohi ko Steve Bruce, ko e “fakaʻatā fakalotu” peheé ʻi hono moʻoní ko e “taʻemahuʻingaʻia fakalotu ia.”—A House Divided: Protestantism, Schism, and Secularization.
Ko e hā leva ʻa e vakai totonú? ʻOku ʻi ai ha siasi moʻoni pē taha? ʻOku ʻi ai ia ʻi he Siasi Katolika Lomá pē? ʻOku ala tali tatau ʻa e ngaahi siasi kehé ʻe he ʻOtuá? Koeʻuhi ko e ngaahi fehuʻí ni ʻoku kau ki ai hotau vahaʻangatae mo hotau Tokotaha-Fakatupú, ko e moʻoni ʻoku mahuʻinga ke maʻu ʻene ngaahi vakai ki he meʻá. ʻE lava fēfē ke tau fai iá? ʻAki ʻa e sio ki he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú. (Ngāue 17:11; 2 Timote 3:16, 17) Tau lāulea angé ki he meʻa ʻokú ne leaʻaki ʻi he kaveinga ko eni ʻo e siasi moʻoni pē tahá.