Talanoa ki he Moʻuí
Naʻa Mau Ako ke Falala Kakato kia Sihova
FAKAMATALA FAI ʻE NATALIE HOLTORF
Ko Sune 1945 ia. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he māhina ko iá, naʻe ʻasi mai ai ki homau falé ha tangata naʻe hā mataʻi tuletule ʻo ne tuʻu anga-kātaki ʻi he matapā ʻi halá. ʻI he ʻohovalé, ko ʻeku taʻahine siʻisiʻi tahá ko Ruth, naʻá ne kaila: “Mama, ʻoku ʻi ai ha sola ʻi he matapaá!” Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ko e solá ko ʻene tamaí ia—ʻa siʻoku husepānití, ko Ferdinand. ʻI he taʻu ʻe ua ki muʻá, ko e ʻaho pē ia ʻe tolu mei hono fāʻeleʻi ʻo Ruth, naʻe mavahe ai ʻa Ferdinand mei ʻapi, naʻe puke ai ia, peá ne iku ai ki ha kemi Nasi fakamamahi. Ka ʻi he taimi ko ení, hili ia ha vahaʻa taimi lōloa, naʻe feʻiloaki ai ʻa Ruth mo ʻene tamaí, pea naʻe toe fāʻūtaha ai homau fāmilí. Naʻe lahi ʻaupito ʻa e meʻa ke ma fetalanoaʻaki ki ai mo Ferdinand!
NAʻE fāʻeleʻi ʻa Ferdinand ʻi he 1909 ʻi he kolo ko Kiel, ʻi Siamane, pea naʻe fāʻeleʻi au ʻi he 1907 ʻi he kolo ko Dresden, ʻi Siamane ai pē. ʻI heʻeku taʻu 12, naʻe ʻuluaki fetuʻutaki ai ʻa hoku fāmilí mo e Kau Ako Tohi Tapú, hangē ko ia naʻe uiʻaki he taimi ko iá ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI hoku taʻu 19, naʻá ku mavahe ai mei he Siasi Fakaʻevangelioó pea fakatapui ʻa ʻeku moʻuí kia Sihova.
Lolotonga iá, naʻe maʻu tohi fakamoʻoni ako ai ʻa Ferdinand mei ha kolisi ako faifolau peá ne hoko ko ha kauvaka. Lolotonga ʻene ngaahi folaú, naʻá ne fakalaulauloto ai ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa ha Tokotaha-Fakatupú. ʻI heʻene ʻi he taulangá, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Ferdinand ki hono tokoua, ʻa ia ko ha tokotaha Ako Tohi Tapu. Naʻe feʻunga ʻa e ʻaʻahi ko ení ke fakatuipauʻi ai kiate ia ʻoku maʻu ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi naʻá ne fakahohaʻasi iá. Naʻá ne mavahe mei he Siasi Lūteló, pea naʻá ne toe fili ke liʻaki ʻa e ngāue ko ha kauvaká. Hili hono fakamoleki ʻa hono ʻuluaki ʻaho ʻi he ngāue fakamalangá, naʻá ne ongoʻi ai ha holi lahi ke fai ʻa e ngāue ko ení ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻI he pō tatau pē ko iá, naʻe fakatapui ai ʻe Ferdinand ʻa ʻene moʻuí kia Sihova. Naʻá ne papitaiso ʻi ʻAokosi 1931.
Ko ha Kauvaka mo ha Tokotaha Malanga
ʻI Nōvema 1931, naʻe heka ai ʻa Ferdinand ʻi ha lēlue ki Netaleni ke tokoni ki he ngāue fakamalanga ʻi aí. ʻI hono tala ange ʻe Ferdinand ki he tokoua naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngāue ʻi he fonua ko iá naʻá ne kauvaká, naʻe kalanga ʻa e tokouá: “Ko e tangata tonu pē koe ʻoku mau fiemaʻú!” Naʻe haea ʻe he fanga tokouá ha vaka koeʻuhi ke lava ai ha kulupu ʻo e kau tāimuʻá (kau faifekau taimi-kakató) ʻo malanga ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he ngaahi veʻe vai ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e fonuá. Naʻe ngāue ʻi he vaká ʻa e toko nima, ka naʻe ʻikai ha taha ʻo kinautolu naʻe lava ke ne fakaʻuli. Ko ia naʻe hoko ai ʻa Ferdinand ko e ʻeikivaká.
ʻI he māhina ʻe ono ki mui aí naʻe kole ai ʻa Ferdinand ke ngāue ko ha tāimuʻa ʻi Tilburg, ʻi he fakatonga ʻo Netalení. ʻI he taimi nai ko ení naʻá ku toe tūʻuta ai ʻi Tilburg ke ngāue ko ha tāimuʻa, pea naʻá ku fetaulaki ai mo Ferdinand. Ka naʻe kole mai kia kimaua ʻi he taimi pē ko iá ke ma hiki ki Groningen, ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e fonuá. ʻI aí, naʻá ma mali ai ʻi ʻOkatopa 1932, pea naʻe fai ʻema hanimuní ʻi ha ʻapi naʻe ngāueʻaki ʻe he kau tāimuʻa tokolahi lolotonga ia ʻema tāimuʻa ʻi he taimi tatau!
ʻI he 1935 naʻe fāʻeleʻi ai ʻema taʻahine ko Esther. Neongo naʻe siʻi ʻa ʻema paʻanga hū maí, naʻá ma fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻa e tāimuʻá. Naʻá ma hiki ki ha kiʻi kolo, ʻa ia naʻá ma nofo ai ʻi ha kiʻi fale siʻisiʻi. Lolotonga ʻa ʻeku tokangaʻi ʻi ʻapi ʻa e pēpeé, naʻe fakamoleki ʻe hoku husepānití ha ʻaho lōloa ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ma fetongi leva ʻi he ʻaho hoko maí. Naʻe hokohoko atu eni ʻo aʻu ki he taimi naʻe lahi feʻunga ai ʻa Esther ke ʻalu mo kimaua ʻi he ngāue fakafaifekaú.
ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe fakatuʻutāmaki ʻa e tuʻunga fakapolitikale ʻi ʻIulopé. Naʻá ma ʻilo ai fekauʻaki mo hono fakatangaʻi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi Siamané, pea naʻá ma ʻiloʻi ʻe vave ʻa e hoko mai kia kimaua ʻa e meʻa tatau. Naʻá ma fifili ai pe te ma fēfē ʻi he malumalu ʻo e fakatanga lahí. ʻI he 1938 naʻe ʻomai ai ha tuʻutuʻuni ʻa e kau maʻu mafai Hōlaní ʻo tapui ke fai ʻe ha kau muli ʻa e ngāue fakatau tohí ʻaki hono tufaki ʻa e ʻū tohi fakalotú. Ke tokoniʻi kimaua ke hokohoko atu ʻi heʻema ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻomai ʻe he Kau Fakamoʻoni Hōlaní kia kimaua ʻa e hingoa ʻo e kakai naʻa nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi heʻemau ngāué, pea naʻá ma malava ai ke ako Tohi Tapu mo e niʻihi ʻo kinautolu.
Naʻe fakataimitēpileʻi ki he taimi nai ko ení ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo naʻe ʻikai te ma maʻu ʻa e paʻanga ke fakatau mai ʻaki ha tikite lēlue ke fononga ki he faiʻanga fakataha-lahí, naʻá ma loto ke ʻi ai. Ko ia naʻá ma kamata ai ha fononga pasikala ʻaho ʻe tolu, ʻo tangutu ai ʻa Esther ʻi ha kiʻi sea ʻi he kau ʻo e pasikalá. Naʻa mau nofo ʻi he poʻulí mo e Kau Fakamoʻoni ʻa ia naʻa nau nofo ʻi he hala ko iá. He fiefia ē ko kimaua ke ʻi ai ʻi heʻema ʻuluaki fakataha-lahi fakafonuá! Naʻe fakaivia kimaua ʻe he polokalamá ki he ngaahi ʻahiʻahi naʻe tuʻu mei muʻá. Hiliō he meʻa kotoa, naʻe fakamanatu ai kia kimaua ke tuku ʻema falalá ki he ʻOtuá. Naʻe hoko ʻa e ngaahi lea ʻo e Sāme 31:6 ko ʻema motó ia: “Ka ko au ʻoku ou falala kia Sihova.”
Kumi ʻe he Kau Nasí
ʻI Mē 1940 naʻe tūʻuta ai ʻa e kau Nasí ʻi Netaleni. Taimi nounou mei ai naʻe ʻaʻahi fakaʻohovale mai ai ʻa e kau Kesitapó, pe polisi fufuú kia kimaua lolotonga ʻema fakafaʻahinga ha uta ʻo e ʻū tohi Fakatohitapú. Naʻe ʻave ʻa Ferdinand ki he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kesitapó. Naʻá ku toutou ʻaʻahi mo Esther kiate ia ʻi ai, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe fakaʻekeʻeke ai ia pea haha ʻi muʻa tonu ʻia kimaua. ʻI Tīsemá, naʻe tukuange fakafokifā ai ʻa Ferdinand, ka naʻe taimi nounou pē ʻa ʻene tauʻatāiná. ʻI he efiafi ʻe taha ʻi heʻemau foki ki ʻapí naʻa mau fakatokangaʻi atu ai ha kā Kesitapo ofi ki he falé. Naʻe malava ke hola ʻa Ferdinand lolotonga ʻa ʻeku hū mo Esther ki falé. Naʻe tatali mai ʻa e kau Kesitapó kia kimautolu. Naʻa nau fiemaʻu ʻa Ferdinand. ʻI he pō tatau pē hili ʻa e mavahe ʻa e kau Kesitapó, naʻe haʻu ai ʻa e kau polisi Hōlaní ʻo ʻave au ke fakafehuʻi. ʻI he ʻaho hoko maí naʻá ku ʻalu ai mo Esther ʻo toitoi ʻi he ʻapi ʻo ha ongo meʻa Fakamoʻoni toki papitaiso foʻou, ko e fāmili Norder, ʻa ia naʻá na tokonaki mai ʻa e nofoʻanga mo e maluʻanga.
ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo Sanuali 1941, naʻe puke ai ha ongo meʻa tāimuʻa naʻá na nofo ʻi ha vaka nofoʻanga. ʻI he ʻaho hoko maí naʻe ʻalu ai ki he vaká ha ʻovasia sēketi (faifekau fefonongaʻaki) mo hoku husepānití ke ʻomai ʻa e ngaʻotoʻota ʻe niʻihi ʻa e ongo meʻá, ka naʻe pukeʻi ai kinaua ʻe he kaungāngāue ʻo e kau Kesitapó. Naʻe malava ʻo homo ai ʻa Ferdinand pea hola ʻi heʻene pasikalá. Kae kehe, naʻe ʻave ki pilīsone ʻa e ʻovasia sēketí.
Naʻe kole ʻe he fanga tokoua fua fatongiá kia Ferdinand ke ne fetongi ʻa e ʻovasia sēketí. Naʻe ʻuhinga iá ʻe ʻikai lava ke ne haʻu ki ʻapi ʻo laka hake he ʻaho ʻe tolu ʻi he māhina. Ko ha pole foʻou eni kia kimaua, ka naʻe hokohoko atu pē ʻa ʻeku tāimuʻá. Naʻe fakalahi ʻe he kau Kesitapó ʻenau kumi ki he Kau Fakamoʻoní, ko ia naʻe pau ai ke ma hokohoko hiki holo. ʻI he 1942 naʻá ma hiki tuʻo tolu ai. Naʻe faifai pē, ʻo ma aʻu ai ki he kolo ko Rotterdam, ʻo mamaʻo mei he feituʻu naʻe fakahoko ai ʻe Ferdinand ʻa ʻene ngāue fakafaifekau fakapulipulí. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení naʻá ku ʻamanekina ai ʻa ʻeku kiʻi tama hono uá. Ko e fāmili Kamp, ʻa ia ko hona foha ʻe toko ua naʻe toki fakaheeʻi ki ha ongo kemi fakamamahi, naʻá na ʻave anga-ʻofa kimaua ki hona ʻapí.
Naʻe Ofi Mai kia Kimaua ʻa e Tuli ʻa e Kau Kesitapó
Ko ʻema kiʻi leka hono uá, ʻa Ruth, naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Siulai 1943. Hili hono fāʻeleʻi ʻo Ruth, naʻe malava ke nofo mo kimautolu ʻa Ferdinand ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe tolu, ka naʻe pau leva ke ne mavahe, pea ko e taimi fakamuimui ia naʻa mau sio ai kiate ia ʻi ha taimi fuoloa. ʻI ha uike nai ʻe tolu ki mui ai, naʻe puke ai ʻa Ferdinand ʻi Amsterdam. Naʻe ʻave ia ki he nofoʻanga Kesitapó, ʻa ia naʻe fakapapauʻi ai ʻa hono ʻiloʻangá. Naʻe fakavaivaiʻi ia ʻe he kau Kesitapó ki ha fakaʻekeʻeke lahi ʻi ha feinga ke fakamālohiʻi ia ke ne ʻoange ha fakamatala fekauʻaki mo ʻemau ngaahi ngāue fakamalangá. Ka ko e meʻa pē naʻe loto-lelei ʻa Ferdinand ke fakahaá ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea naʻe ʻikai te ne kau ki ha faʻahinga ngāue fakapolitikale. Naʻe tōlili ʻa e kau ʻōfisa Kesitapó ʻi he ʻikai līpooti ʻa Ferdinand, ko ha tangataʻifonua Siamane ki he ngāue fakakautaú, pea naʻa nau fakamanamana ke tautea mate ia ko ha tokotaha lavaki.
ʻI he māhina ʻe nima hoko mai aí, naʻe tauhi ai ʻa Ferdinand ʻi ha loki pilīsone, ʻa ia naʻá ne kātekina ai ʻa e ngaahi fakamanamana hokohoko ʻe tautea mate ia ʻaki hano fana ʻe ha kulupu. Neongo ia, naʻe ʻikai te ne ngaue ʻi heʻene mateaki kia Sihová. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke nofoʻaki mālohi fakalaumālié? Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e Tohi Tapú. Ko e moʻoni, ʻi he tuʻunga ko ha Fakamoʻoní, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻa Ferdinand ke ne maʻu ha Tohi Tapu. Kae kehe, naʻe lava ke kole ha Tohi Tapu ʻe he kau pōpula kehé. Ko ia naʻe fakalotoʻi ʻe Ferdinand ʻa hono kaungā pōpulá ke ne kole ki hono fāmilí ke ʻomai ha Tohi Tapu, ʻa ia naʻe fai ʻa e meʻa ko iá ʻe he tangatá. ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, ʻi he taimi pē naʻe talanoa ai ʻa Ferdinand fekauʻaki mo e meʻa ko ení, naʻe ulo ʻa hono matá peá ne kalanga: “He fakafiemālie moʻoni naʻe ʻomai ʻe he Tohi Tapú kiate aú!”
ʻI he konga ki muʻa ʻo Sanuali 1944, naʻe ʻave fakafokifā ai ʻa Ferdinand ki ha kemi fakamamahi ʻi Vught, ʻi Netaleni. ʻI he taʻeʻamanekiná, naʻe fakamoʻoniʻi ko ha tāpuaki kiate ia ʻa e hiki ko ení koeʻuhí naʻá ne fetaulaki ai mo e Kau Fakamoʻoni kehe ʻe toko 46. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa hono toe hiki iá, naʻá ku mātuʻaki fiefia ke ʻiloʻi naʻá ne kei moʻui!
Malanga Taʻetuku ʻi he Kemi Fakamamahí
Naʻe fefeka ʻaupito ʻa e moʻui ʻi he kemí. Naʻe anga-maheni ʻaki ai ʻa e meʻakai taʻefeʻunga lahi, ʻikai ha vala māfana, pea mo e momoko fakaʻulia. Naʻe maʻu ʻe Ferdinand ha tuʻunga ngaloʻafu lahi. Hili ha tali ui lōloa ʻi he momokó, naʻá ne ʻalu ai ki he feituʻu ʻo e kau puké. Ko e kau mahaki naʻe mofi ʻo ʻi he tikilī Selosiasi ʻe 40 pe māʻolunga ange aí naʻe fakangofua ke nau nofo aí. Ka naʻe ʻikai ha mālōlō kia Ferdinand, he naʻe tikilī Selosiasi pē ʻe 39 ʻa hono fua māfaná! Naʻe tala ange ke ne foki ki he ngāué. Kae kehe, naʻe tokoniʻi ia ʻe he kau pōpula kaungāongoʻí, ʻaki hono fūfuuʻi ia ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi nounou ʻi ha feituʻu māfana. Naʻe hoko mai ʻa e fakafiemālie lahi ange ʻi he taimi naʻe hoko ʻo māfana ange ai ʻa e ʻeá. Pehē foki, ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe he niʻihi ʻo e fanga tokouá ʻa e ngaahi kofukofu meʻakaí, naʻa nau vahevahe ʻa e meʻa naʻe ʻi aí mo e niʻihi kehé, ko ia naʻe toe maʻu ai ʻe Ferdinand ha mālohi.
Ki muʻa ke tuku pōpula ʻa hoku husepānití, naʻe hoko ʻa e malangá ko ʻene founga moʻuí ia, pea ʻi loto ʻi he kemí naʻá ne hokohoko atu ai hono vahevahe ʻa ʻene tuí. Naʻe faʻa talanoa paetaku ʻa e kau ʻōfisa he kemí kiate ia fekauʻaki mo hono tulaiʻengikolo vāletí, ʻa e fakaʻilonga naʻe fakahaaʻi ai ha pōpula ko ha Fakamoʻoní. Ka naʻe vakai ʻa Ferdinand ki he ngaahi fakamatala peheé ko ha faingamālie ia ke kamata ai ha fetalanoaʻaki mo kinautolu. ʻI he kamatá, naʻe fakangatangata pē ʻa e feituʻu ngāue fakamalanga ʻo e fanga tokouá ki he ngaahi fale naʻe nofo tefito ai ʻa e Kau Fakamoʻoní. Naʻe ʻeke hifo ʻe he fanga tokouá kia kinautolu, ‘ʻE lava fēfē ke tau aʻu ki ha kau pōpula tokolahi ange?’ ʻI he taʻeʻilo ki aí, naʻe ʻomai ʻi hono fakalele ʻo e kemí ha fakaleleiʻanga. Anga-fēfē?
Naʻe maʻu ʻe he fanga tokouá ha tokonaki fakapulipuli ʻo e ʻū tohi Fakatohitapu pea pehē foki ki he Tohi Tapu ʻe 12. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe maʻu ai ʻe he kau kaʻaté ha ʻū tohi, ka naʻe ʻikai lava ke nau ʻilo pe ko e tohí ʻa hai. Ko ia naʻe fili ai ʻa e kau ʻōfisa he kemí ke veteki ʻa e fāʻūtaha ʻa e Kau Fakamoʻoní. Ko ia ai, ʻi ha tautea naʻe toe ʻave ai ʻa e fanga tokouá kotoa ki he ngaahi fale naʻe nofo ai ʻa e kau pōpula ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní. ʻIkai ngata aí, naʻe pau ke tangutu ʻo hoko atu ʻa e fanga tokouá ki he faʻahinga ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní lolotonga ʻa e kaí. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e hoko ko ha tāpuaki ʻa e fokotuʻutuʻú ni. Naʻe lava leva he taimi ko ení ke fai ʻe he fanga tokouá ʻa e meʻa naʻa nau loto ke fai ʻi he ʻuluaki taimí—ko e malanga ki he tokolahi taha ʻo e kau pōpulá ʻe malavá.
Tauhi Toko Taha Hake ʻa e Ongo Tamaiki Fefiné
Lolotonga iá, naʻá ku kei nofo pē mo ʻeku ongo tamaiki fefiné ʻi Rotterdam. Naʻe anga-kehe ʻa e faingataʻa ʻa e taimi momoko ʻo e 1943/44. Naʻe ʻi mui homau falé ha ngaohiʻanga meʻafana fonua ke fana hifo ʻaki ʻa e ngaahi vakapuná ʻa ia naʻe ngāue ai ha kau sōtia Siamane. Naʻe ʻi muʻa ʻia kimautolu ʻa e Taulanga Waal, ko ha tāketi tefito ia ki he kau laku pomu ʻa e Faʻahi Fakatahatahá. Naʻe ʻikai moʻoni ko e feituʻu malu taha ia ke toi aí. ʻIkai ko ia pē, naʻe tāiʻi ʻa e meʻakaí. Naʻe toe ʻāsili ai ʻa ʻemau ako ke tuku ʻemau falala kakató kia Sihová.—Palovepi 3:5, 6.
Ko e taʻu valu ko Esther naʻá ne tokoni ki homau kiʻi fāmilí ʻaki ʻene tuʻu laine ʻi ha tufaʻanga supo. Kae kehe, naʻe faʻa hoko ʻi he aʻu ki hono taimi ke maʻu ai ʻa e meʻakaí, naʻe ʻikai ke toe ha meʻa ia. ʻI he lolotonga ʻa e taha ʻo ʻene ngaahi fononga ʻi he fekumi ki ha meʻakaí, naʻe maʻu ai ia ʻi he lotolotonga ʻo ha ʻohofi vakapuna. Naʻá ku ilifia ʻi heʻeku fanongo ki he fepāpaaki ʻa e faná, ka naʻe vave hono fetongiʻaki ʻeku loto-hohaʻá ʻa e loʻimata fiefia ʻi heʻene foki mai taʻelaveá pea naʻa mo hono maʻu ha pitiluti melie. “Ko e hā naʻe hokó?” ʻa ʻeku ʻuluaki ngaahi foʻi leá. Naʻá ne tali anga-mokomoko mai: “ʻI he taimi naʻe tō hifo ai ʻa e ngaahi foʻi pomú, naʻá ku fai ʻa e meʻa tofu pē ko ia naʻe tala mai ʻe Teti ke u faí, ‘Tō lafalafa ki he kelekelé, hanganaki tokoto, pea lotu.’ Pea naʻe lavameʻa!”
Koeʻuhi ko e fasi faka-Siamane ʻa ʻeku leá, naʻe malu ange ke fai ʻe Esther ʻa e fanga kiʻi fakatau naʻe malavá. Naʻe ʻikai hao eni mei he vakai ʻa e kau sōtia Siamané, ʻa ia naʻa nau kamata ke fakafehuʻi ʻa Esther. Ka naʻe ʻikai te ne tala ha fakapulipuli ʻe taha. ʻI ʻapí, naʻá ku fai ai hano akoʻi Fakatohitapu ʻo Esther, pea koeʻuhi naʻe ʻikai lava ke ne maʻu ʻa e akó, naʻá ku akoʻi ia ki he lautohí mo e tohí pea mo e ngaahi pōtoʻi kehe.
Naʻe toe tokoniʻi au ʻe Esther ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ki muʻa ke u ʻalu ʻo ako Tohi Tapu mo ha tahá, naʻe muʻomuʻa ʻiate au ʻa Esther ke sio pe naʻe ʻatā ʻa e matāfangá, hangē ko e laú. Naʻá ne fakapapauʻi pe ʻoku ʻi hono tukuʻangá ʻa e ngaahi fakaʻilonga naʻá ku felotoi ki ai mo e tokotaha akó. Ko e fakatātaá, ko e tokotaha ʻa ia naʻá ku teu ke ʻaʻahi ki aí te ne tuku ha kapa ʻakau ʻi ha tukuʻanga pau ʻi he funga matapā-sioʻatá ke ʻai ke u ʻiloʻi ʻe lava ke u hū ange. Lolotonga ʻa e ako Tohi Tapú naʻe nofo ʻi tuʻa ʻa Esther ke siofi ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e fakatuʻutāmakí lolotonga ia ʻene teke ʻa e saliote ʻo kiʻi Ruth ʻo feʻaluʻaki ʻi he halá.
Ki Sachsenhausen
Naʻe fēfē ʻa Ferdinand? ʻI Sepitema 1944, naʻe fakamālohiʻi ai ia fakataha mo e tokolahi kehe ke nau laka ki ha tauʻanga lēlue ʻa ia naʻe fakaʻefihi ai ha kulupu ʻo e kau pōpula ʻe toko 80 ʻi ha ngaahi loki uta he lēlue naʻe tuku tatali mai. Naʻe ʻi he loki taki taha ʻa e kane ʻe taha naʻe hoko ko ha falemālōlō mo e kane vai inu ʻe taha. Naʻe ʻosi ʻa e fonongá ʻi ha ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu, pea ko e tuʻu ʻataʻatā pē ʻi aí! Naʻe ʻikai meimei ai ha ʻea ki he mānavá. Naʻe tāpuniʻi ʻa e ngaahi loki utá ʻo ʻi ai ha fanga kiʻi foʻi ava pē ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi. Naʻe pau ke nau kātakiʻi ʻa e velá, fiekaiá mo e fieinuá—ʻikai lau ki he namukuú—naʻe ʻikai ala fakamatalaʻi.
Naʻe māmālie ʻo tuʻu ʻa e lēlué ʻi he kemi fakamamahi ongoongo-kovi ko Sachsenhausen. Naʻe faʻao mei he kau pōpulá kotoa ha meʻa pē naʻa nau kei maʻu—tuku kehe pē ʻa e fanga kiʻi Tohi Tapu ʻe 12 naʻe ʻave ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻi he fonongá!
Naʻe ʻave ʻa Ferdinand mo e fanga tokoua kehe ʻe toko valu ki ha kemi naʻe puleʻi ʻi Rathenow ke ngāue ki hono ngaohi ʻa e naunau taú. Neongo naʻe faʻa fakamanaʻi ke tāmateʻi kinautolu, naʻe fakafisi ʻa e fanga tokouá ke fai ʻa e faʻahinga ngāue ko iá. Ke fefakalototoʻaʻaki ke nau tuʻumaʻú, naʻa nau vahevahe ai ha veesi Tohi Tapu ʻi he pongipongí, hangē ko e Sāme 18:2, koeʻuhi ke lava ʻo nau fakalaulauloto ki ai lolotonga ʻa e ʻahó. Naʻe tokoniʻi ʻe he meʻá ni kinautolu ke nau fakalaulauloto ai ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.
Fakaʻosí, ko e longoaʻa ʻa e ngaahi meʻafana fonuá naʻe fakahaaʻi ai ʻa e fakaofiofi mai ʻa e Faʻahi Fakatahatahá mo e ngaahi kongakau Lūsiá. Naʻe ʻuluaki tūʻuta ʻa e kau Lūsiá ʻi he kemi naʻe ʻi ai ʻa Ferdinand mo hono ngaahi kaumeʻá. Naʻa nau ʻoange ki he kau pōpulá ʻa e meʻakai pea fekauʻi ke nau mavahe mei he kemí. ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻEpeleli 1945, naʻe fakaʻatā ai kinautolu ʻe he kau tau Lūsiá ke nau mavahe ʻo ō ki ʻapi.
Iku ʻo Fakataha ko ha Fāmili
ʻI Sune 15, naʻe aʻu ai ʻa Ferdinand ki Netaleni. Naʻe fai leva ʻe he fanga tokoua ʻi Groningen hano talitali māfana ia. Naʻe vave ʻa ʻene ʻiloʻi naʻa mau kei moʻuí, ʻo nofo ʻi ha feituʻu ʻo e fonuá, pea naʻa mau maʻu ʻa e tala kuó ne foki mai. Ko e tatali ki heʻene aʻu maí naʻe ngali fuoloa ʻaupito. Kae faifai atu pē, ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe ui mai ai ʻa kiʻi Ruth: “Mama, ʻoku ʻi ai ha sola ʻi he matapaá!” Ko hoku husepāniti mo ʻena tamai ʻofeiná ia!
Naʻe fiemaʻu ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema lahi ki muʻa ke mau toe hoko ko ha fāmili anga-mahení. Naʻe ʻikai ha feituʻu ke mau nofo ai, pea ko ha palopalema lahi ko hono toe maʻu mai ʻa homa tuʻunga ko e ongo meʻa nofo fonuá. Koeʻuhi ko e ongo Siamane kimaua, naʻe tōʻongafai mai ʻa e kau ʻōfisa Hōlaní ʻi he ngaahi taʻu lahi kia kimautolu ko e faʻahinga fehiʻanekinaʻi. Neongo ia, naʻe faifai pē pea mau malava ke nofo pea toe foki ki he moʻui naʻá ma mātuʻaki fakaʻamu lahi ki aí—ko e tauhi fakataha ko ia kia Sihova ʻi he tuʻunga ko ha fāmilí.
“ʻOku Ou Falala kia Sihova”
ʻI he ngaahi taʻu ki muí, ʻi ha taimi pē naʻá ku fakatahataha ai mo Ferdinand mo e niʻihi ʻo homa ngaahi kaumeʻa ʻa ia naʻe moʻui hangē ko kimaua ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ko ia ʻo e faingataʻá, naʻa mau manatu ai ki he tataki ʻofa ʻa Sihova ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko iá. (Sāme 7:1) Naʻá ma fiefia ʻi hono fakaʻatā kimaua ʻe Sihova ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko iá, ke ma kau ʻi hono fakalahi atu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. ʻOkú ma faʻa toe leaʻaki, he fiefia ē ko kimaua ʻi heʻema fakamoleki ʻa homa taimi talavoú ʻi he ngāue toputapu ʻa Sihová.—Koheleti 12:2 (Koh 12:1, PM).
Hili ʻa e vahaʻa taimi fakatanga ʻa e kau Nasí, naʻá ku tauhi fakataha ai mo Ferdinand kia Sihova ʻo laka hake he taʻu ʻe 50 ki muʻa ke ne fakaʻosi ʻa hono ʻalunga fakaemāmaní ʻi Tīsema 20, 1995. Kuo vavé ni, ke u taʻu 98. ʻOku ou fakamālō fakaʻaho kia Sihova ʻi he poupou lahi ʻa ʻema fānaú lolotonga ʻa e ngaahi taʻu faingataʻa ko iá pea ʻoku ou kei malava ke fai ʻa e meʻa ʻoku ou malavá ʻi heʻene ngāué ke lāngilangiʻia ai ʻa hono huafá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻakú, pea ko e holi ia ʻa hoku lotó ke hokohoko atu ʻa e moʻuiʻaki ʻa ʻeku motó: “Ka ko au ʻoku ou falala kia Sihova.”—Sāme 31:6.
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Mo Ferdinand ʻi ʻOkatopa 1932
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Ko e vaka fakaʻevangelioó ko e “Almina” mo ʻene kau ngāué
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
Mo Ferdinand pea mo e fānaú