ʻOku Mahuʻinga pe ko Fē ʻa e Lotu ʻOkú Ke Filí?
KO E tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau saiʻia ke lahi ʻa e meʻa ke tau fili mei aí ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fakatau. ʻI hono tuʻuaki mai ʻe ha māketi ha ngaahi fuaʻiʻakau mo ha ngaahi vesitapolo kehekehe, ʻoku lava ai ke tau fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tau saiʻia taha aí mo lelei ki hotau fāmilí. Kapau ʻoku tuʻuaki mai ʻe ha falekoloa vala ha ngaahi sitaila lahi mo maʻamaʻa pea lanu kehekehe, ʻoku lava leva ai ke tau fili ʻa e meʻa ʻoku feʻunga lelei taha kiate kitautolú. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fili ʻoku tau fai ʻi he moʻuí ko e fakahāhaaʻi pē ia ʻo e saiʻia ʻa e tokotaha tāutaha. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fili kehe ʻoku kaunga ia ki heʻetau leleí, ko e fakatātaá, ko ʻetau fili ki ha meʻakai fakatupu moʻui lelei pe ko ha ngaahi kaumeʻa fakapotopoto. Ko ia, ʻoku fēfē ʻetau fili ki he lotú? ʻOku totonu ko ʻetau founga lotú ko ha fakahāhaaʻi pē ia ʻo e saiʻia fakafoʻituituí? Pe ko ha meʻa ia ʻoku kaunga lahi ki heʻetau leleí?
ʻOku ʻi ai ha ngaahi lotu kehekehe lahi ke fili mei ai. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi fonua lahi he taimí ni ʻa e tauʻatāina ʻo e lotú, pea ʻoku fakautuutu ai ʻa e ongoʻi tauʻatāina ʻa e kakaí ke mavahe mei he lotu ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá. Ko ha savea ʻi ʻAmelika naʻe ʻilo ai ko e peseti ʻe 80 ʻo e kau ʻAmeliká “ʻoku nau tui ko e lahi ange ʻa e lotú ʻi he tahá ʻe lava ke hoko ia ko ha hala ki he fakamoʻuí.” Fakatatau ki he savea tatau pē, “ko e toko taha mei he kau tali ʻe toko nima naʻá ne pehē naʻá ne hiki mei he lotu ki he lotu ʻi heʻene fuʻu lahí.” Naʻe fakahaaʻi ʻe ha savea ʻi Pelēsila ko e meimei vahe fā ʻe taha ʻo e kau Pelēsilá kotoa kuo nau fetongi ʻenau lotú.
ʻI he kuohilí, naʻe fakakikihiʻi lahi ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tokāteline ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e lotu ko ē mei he lotu ko ē. Ko e fakakaukau manakoa he taimi ní, ‘ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ko fē ʻa e lotu ʻokú ke filí.’ Ka ʻoku mahuʻinga? ʻOku ʻi ai ha kaunga kiate koe ʻa hoʻo fili ki he lotú?
Hangē pē ko hano ʻeke ʻe ha kau faifakatau fakapotopoto ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e koloa ʻoku tuʻuakí, ʻoku pehē ʻa e fakapotopoto ke ke ʻeke, ‘Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e ngaahi lotu kehekehe kotoa ko ʻení, pea ko e hā hono ʻuhingá?’ ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e talí.
ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Kamata ʻa e Ngaahi Lotú?
ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe kamata ai ʻe Tuʻi Selopoame ha lotu foʻou ʻi he meimei taʻu ʻe taha afe ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní. Ko Selopoame ʻa e ʻuluaki tuʻi ki he puleʻanga mavahe fakatokelau ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne fehangahangai mo e ngafa faingataʻa ko hono fakafāʻūtahaʻi ʻa e kakaí koeʻuhi ko ʻene ngaahi taumuʻá. “Pea ngaohi ʻe he tuʻi ha ongo kafi koula; ʻo ne pehe ki he kakai, Ko e ʻumaʻa fau hoʻomou ʻalu ki Selusalema; ko homou ʻOtua e, ʻe Isileli.” (1 Tuʻi 12:28) ʻOku hā mahino, naʻe fiemaʻu ʻe he tuʻí ke ngāueʻaki ʻa e lotú ke tohoakiʻi mamaʻo ʻaki ʻa e mateaki ʻa e kakaí mei Selusalema, ʻa ē naʻa nau māʻunga lotu ki aí. Ko e lotu naʻe kamata ʻe Selopoamé naʻe tolonga ia ʻi ha laui senituli pea naʻe iku atu ki he ʻauha ai ʻa e laui miliona ʻi he faifai pea fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau ki he puleʻanga ʻIsileli tafoki mei he moʻoní. Ko ha foʻi fakapoto fakapolitikale ʻa e lotu ʻa Selopoamé. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi lotu Fakapuleʻanga ʻoku hokohoko ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní naʻe kamata meimei tatau ʻi he ngaahi feinga ke fakafefekaʻi ʻa e mafai fakapolitikalé.
Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e toe taumuʻa ʻe taha ʻoku maʻu ʻe he kakaí ki hono kamata ha lotu foʻoú ʻi heʻene pehē: “He oku ou ilo eni, ka hili eku alu, e haʻu kiate kimoutolu ae faga uolofi fakamalohi, bea e ikai te nau mamae ki he faga sibi. Bea e tubu foki iate kimoutolu ae kau tagata, te nau ako aki ae mea fakahala, ke tohoaki ae kau akoga ke muimui kiate kinautolu.” (Ngāue 20:29, 30, PM) ʻOku faʻa kamataʻi ʻe he kau taki loto-pōlepolé ha ngaahi ngaʻunu fakalotu ke tohoakiʻi mai ʻaki ʻa e tokangá kiate kinautolu. Ko e ngaahi siasi kuo nau taukaveʻi loi ko e Kalisitiane kinautolú kuo fakamavahevaheʻi ʻe he ngaahi faʻahi lahi.
Ko Hai ʻOku Loto ʻa e Ngaahi Lotú ke Fakahōhōʻiaʻí?
Ko hano fai ʻa e meʻa ʻoku manakoá ʻokú ne ueʻi nai ʻa e niʻihi ke nau kamata ha lotu foʻou. Ko e fakatātaá, ʻoku fakamatala ʻa e makasini Economist ki he ngaahi siasi lalahi ʻoku taku ʻi ʻAmeliká. ʻOku pehē ʻe he kupú ʻoku tupulaki ʻa e ngaahi siasí ni koeʻuhi ʻoku nau “nofo ʻi he tefitoʻi moʻoni tatau pē mo e ngaahi pisinisi lavameʻá kotoa: ko hono fakamuʻomuʻa ʻa e kasitomaá.” Ko e ngaahi siasi lalahi ʻe niʻihi ʻoku nau “ʻai ke fakafiefia ʻa e ngaahi houa lotú ʻaki ʻa e ngaahi vitioó, tulamá mo e ngaahi fasi ʻo e kuongá.” ʻOku fiemaʻu ʻe he kau taki lotu ʻe niʻihi ʻi he ngaahi siasí ni ke akoʻi honau kau mēmipá ke nau “koloaʻia, moʻui lelei mo ʻikai hohaʻa ki ha meʻa.” Neongo ʻoku fakaangaʻi ʻa e ngaahi siasi peheé ʻi he kau ki he ngaahi meʻa fakafiefiá pe ʻi he “taki taha feinga pē maʻatá,” ʻoku pehē ʻe he maʻuʻanga fakamatala tatau, “ko ʻenau fai pē ʻe kinautolu ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe honau kau mēmipá.” ʻOku fakaʻosiʻaki ʻe he fakamatalá: “Ko hono fakatahaʻi ʻo e pisinisí mo e lotú kuo lavameʻa lahi fakaʻulia ia.”
Neongo ʻoku ʻikai ke fuʻu tekeutua ʻa e hangē ha pisinisí ʻa e ngaahi lotu kehé, ko e ngaahi siasi ʻoku nau “fai ʻa e meʻa ʻoku manakoá” ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ha fakatokanga naʻe ʻomai ʻe Paula. Naʻá ne tohi: “ʻE faifai pea hoko ha kuonga, ʻa ia ʻe ʻikai te nau kātaki ai ʻa e tokateline haohaoa; ka te nau fokotuʻuniu hanau kau akonaki, ʻo fakatatau ki he ngaahi holi ʻanautolu, he veli honau telinga: pea te nau leʻei honau telinga mei he moʻoni, ka nau tafoki ki he ngaahi talatupuʻa.”—2 Timote 4:3, 4.
Koeʻuhi naʻe hoko mai ʻa e ngaahi lotu lahi mei ha holi ki he mafai fakapolitikalé, ngeiá, mo e manakoa ʻe he tokolahí kae ʻikai ʻi ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he kau ʻa e lotú ʻi he kovi pehē hangē ko e pāʻusiʻi ʻa e fānaú, kākaá, taú, pe tautoitoí. ʻOku faʻa kākā ʻa e lotú. ʻE malava fēfē ke ke hao mei hono kākāʻí?
[Fakamatala ʻi he peesi 4]
Naʻe hoko mai ʻa e ngaahi lotu lahi mei ha holi ki he mafai fakapolitikalé, ngeiá, mo e manakoa ʻe he tokolahí kae ʻikai ʻi ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá