Tui ki he Kikite ʻa e Tohi Tapú ʻOku Fakahaofi Ai ʻa e Moʻuí
ʻOKU mavahe fakaʻosi ʻa Sīsū mei he temipalé ʻi Selusalema ʻi he kalanga ʻa e taha ʻo ʻene kau ākongá: “Tangataʻeiki, vakai ange ʻa e ngaahi maka mo e ngaahi fale! hono ʻikai ko e meʻa fakamanavahē!” Ko e temipalé ko e laukauʻanga mo e lāngilangi ia ʻo e puleʻanga faka-Siú. Kae kehe, ʻoku tali atu ʻa Sīsū: “ʻOku mou tokanga koā ki he ngaahi fuʻu fale ni? ʻe ʻikai ʻaupito tuku ʻi heni ha foʻi maka ʻo taʻe holoki.”—Maake 13:1, 2.
Ko e fakakaukaú tonu ʻoku fakaofo! ʻOku lalahi ʻaupito ʻa e ngaahi maka ʻe niʻihi ʻo e temipalé. ʻIkai ngata aí, ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e temipalé ʻoku fakahuʻunga ia ki he fakaʻauha ʻo Selusalemá ʻo aʻu nai ki he puleʻanga faka-Siú, ʻa ia ʻoku tuʻu ai ʻa e temipalé ko e senitā ʻo e lotu moʻoní. Ko ia ʻoku toe ʻeke ange ai ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú: “Tala mai pe hoko fakakū ʻa e ngaahi meʻa ko ia, pea ko e ha ʻa e fakaʻilonga ʻo ka ene hono fakaʻosi kotoa.”—Maake 13:3, 4.
“Kae teeki hoko ae ikuaga,” ko e fakatokanga ia ʻa Sīsuú. ʻUluakí, ʻe fanongo ʻa e kau ākongá ki he ngaahi tau, mofuike, honge, mo e ngaahi mahaki fakaʻauha ʻi he ngaahi feituʻú ʻo hokohoko pehē atu ai. ʻE hoko leva ʻa e ngaahi meʻa fakailifia te ne taaʻi ʻa e puleʻanga faka-Siú ʻaki ha fakatamaki lahi fakaʻulia, ʻio, ko ha “mamahi lahi.” Neongo ia, ʻe ngāue mai ʻa e ʻOtuá ke fakahaofi ʻa e “kakai fili,” ʻa ia, ko e kau Kalisitiane faitōnungá. ʻO anga-fēfē?—Maake 13:7, PM; Mātiu 24:7, 21, 22; Luke 21:10, 11.
Angatuʻu ki Loma
ʻOku ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe ua valu, pea ʻoku kei tatali pē ʻa e kau Kalisitiane ʻi Selusalemá ki he ikuʻangá. ʻOku haveki ʻa e ʻEmipaea Lomá ʻe he ngaahi tau, mofuike, honge mo e ngaahi mahaki fakaʻauha. (Sio ki he puha he peesi 9.) ʻOku lahi ʻa e fekeʻikeʻi fakafonua mo e fakamatakali ʻoku hoko ʻi Siuteá. Neongo ia, ʻi loto ʻi he ngaahi ʻā malu ʻo Selusalemá, ʻoku kiʻi melino ange ia. ʻOku kai, ngāue, mali pea fanau ʻa e kakaí ʻo hangē ko ia kuo nau faʻa faí. ʻOku ʻai ʻe he fōtunga lahi ʻo e temipalé ʻa e kakaí ke nau ongoʻi ʻe ʻikai ala ueʻia pea ʻe tuʻuloa ʻa e koló.
ʻI he taʻu 61 T.S. nai, ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻi Selusalemá ha tohi mei he ʻapositolo ko Paulá. ʻOkú ne fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi heʻenau kātakí ka ʻokú ne hohaʻa he ʻoku hā mai kuo ʻikai kei ongoʻi ʻe he niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻa e tuʻunga ʻo e fakavavevavé. ʻOku ʻauhia fakalaumālie ʻa e niʻihi pe ʻikai maʻu ʻa e matuʻotuʻa faka-Kalisitiane feʻunga. (Hepelu 2:1; 5:11, 12) ʻOku ekinaki ʻa Paula kiate kinautolu: “Ko ia ʻoua te mou liʻaki hoʻomou lotolahi . . . He ʻoku toe pe ha kiʻi momoʻi taimi, pea haʻu ʻa Tuʻunukumai; ʻio, ʻe ʻikai te ne fakatotoka. Ka ko e tangata maʻoniʻoni aʻaku, te ne moʻui ʻi he tui: ka ʻo kapau te ne holomui, ʻe ʻikai hōifua hoku laumalie ʻiate ia.” (Hepelu 10:35-38) Ko e faleʻi taimi totonu moʻoni ia! Ka ʻe ngāueʻi ʻe he Kau Kalisitiané ʻa e tuí mo hanganaki tokanga ki he fakahoko ʻo e kikite ʻa Sīsuú? ʻOku ofi moʻoni mai ʻa e ngataʻanga ʻo Selusalemá?
ʻI he taʻu ʻe nima hokó, ʻoku fakaʻau ke kovi ange ʻa e ngaahi tuʻungá ʻi Selusalema. Faai atu pē, ʻi he taʻu 66 T.S., ʻoku ʻave fakamālohi ai ʻe he Kōvana Loma kākā ko Florus ʻa e talēniti ʻe 17 ʻi he “toenga moʻua tukuhau” mei he tauhiʻanga koloa toputapu ʻo e temipalé. ʻOku ʻita ai ʻa e kau Siú ʻo nau tuʻu hake ʻo angatuʻu. Ko e kau angatuʻu Siú pe Sēlotí, ʻoku nau ngaʻuta ki Selusalema ʻo tāmateʻi ʻa e kau tau Loma ʻi aí. ʻOku nau talaki loto-pōlepole leva ʻo pehē kuo fakatauʻatāinaʻi ʻa Siutea mei Loma. ʻOku faitau ʻa Siutea mo Loma ʻi he taimí ni!
ʻI loto he māhina ʻe tolu, ʻoku laka ʻa e kōvana Loma ʻo Sīliá, ʻa Sesitiuse Kaliuse, mo e kau tau ʻe toko 30,000 ke fakangata ʻa e angatuʻu ʻa e kau Siú. ʻOku aʻu ʻa ʻene kau taú ki Selusalema lolotonga ʻa e Kātoanga Falelouʻakaú ʻo ʻohofi fakavave ʻa e ngaahi feituʻu ʻi he tuʻa koló. Ko e kau Sēlotí ʻa ia ʻoku nau tokosiʻi angé ʻoku nau kumi hūfanga ki he loto temipale mālohí. ʻOku kamata holoki taʻetoetatali ʻe he kau sōtia Lomá ʻa e ʻā ʻo e temipalé. ʻOku moʻutāfuʻua ʻa e kau Siú. He ko ē, ʻoku ʻuliʻi he taimí ni ʻe he kau sōtia pangani ʻa e feituʻu māʻoniʻoni taha ʻo e lotu faka-Siú! Neongo ia, ʻoku manatuʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi he koló ʻa e lea ʻa Sīsuú: ‘Ka mou ka vakai ʻoku tuʻu ʻi he Potu Tapú ʻa e meʻa fakalieliá, pea ke toki hola ki he moʻungá ʻakinautolu ʻoku ʻi Siuteá.’ (Mātiu 24:15, 16) Te nau fakahāhā ʻa e tui ki he ngaahi lea fakaekikite ʻa Sīsuú pea ueʻi kinautolu ke ngāue ʻo fakatatau ki ai? He ko hono moʻoní, ʻoku fakatuʻunga ʻenau moʻuí ʻi heʻenau fai iá. Ka ʻe anga-fēfē?
ʻOku fakafokifā pē ʻa e holomui ʻa Sesitiuse Kaliuse mo ʻene kau taú ki he matāfonuá ʻo ʻikai ʻiloʻi pe ko e hā hono ʻuhingá pea ʻoku tuli mui vave atu ai ʻa e kau Sēlotí. Ko e meʻa fakaʻohovalé, ko e taimi nounou ko ia ʻa e fakatamaki ʻi he koló! ʻI hono fakahāhaaʻi ʻenau tui ki he fakatokanga fakaekikite ʻa Sīsuú, ʻoku hola ʻa e kau Kalisitiané mei Selusalema ki Pela, ko ha kolo ʻoku ʻikai kau he taú ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he ngaahi moʻungá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafe Sioataní. ʻOku taimi tonu ʻenau holá. ʻOku foki vave hake ʻa e kau Sēlotí ki Selusalema ʻo fakamālohiʻi ʻa e toenga ʻo e kakai aí ke kau mo kinautolu ʻi he angatuʻú.a Lolotonga iá, ʻoku malu ʻa e kau Kalisitiané ʻi Pela ʻo tatali ki ha ngaahi toe meʻa ʻe hoko.
Hōloa Kovi ʻo Aʻu ki he Moveuveu
ʻI ha ngaahi māhina, ʻoku ngaʻunu ha kau tau Loma foʻou ki Selusalema. Lolotonga ʻa e taʻu 67 T.S., ʻoku fakatahatahaʻi ʻe Seniale Vesipasieni mo hono foha ko Taitusí ha fuʻu kau tau ʻe toko 60,000. ʻI he taʻu ʻe ua hokó, ʻoku ngaʻunu atu ai ʻa e fuʻu kau tau fakaʻauhá ni ki Selusalema, ʻo fakaʻauha ʻa e kau fakafepaki kotoa ʻi he hala ʻoku nau fou atu aí. Lolotonga iá, ʻi loto Selusalema, ʻoku kau ai ʻa e kau Siu fakafepakí ʻi he ngaahi fai feinga anga-kakaha! ʻOku fakaʻauha ʻa e toenga uite ʻa e koló, fakaʻauha ʻa e ʻēlia takatakai ʻi he temipalé pea ʻoku tāmateʻi ʻa e kau Siu laka hake he toko 20,000. ʻOku toloi ʻe Vesipasieni ʻa e ngaʻunu ki Selusalemá, ʻo ne fanongonongo: ‘ʻOku ngāue ʻa hotau ʻOtuá ko ha seniale Loma ʻo laka ange ia ʻi heʻeku malavá; ʻoku fetāmateʻaki ʻa hotau filí ʻiate kinautolu pē.’
ʻI he mate ʻa e ʻEmipola Loma ko Neló, ʻoku foki leva ʻa Vesipasieni ki Loma ke maluʻi ʻa e taloní, ʻo tuku kia Taitusi ke ne fakaʻosi ʻa e feingangāue ʻi Siuteá. ʻOku aʻu ʻa Taitusi ki Selusalema ʻi he ofi ki he Laka-Atu ʻo e taʻu 70 T.S., ʻo maʻu ʻa e kakai mo e kau pilikimi ʻi he loto koló. Naʻe taʻaki ʻe heʻene kau taú ʻa e ngaahi ʻuluʻakau mei he feituʻu ʻuta ʻo Siuteá ke langa ha ʻā kilomita ʻe 7 takatakai ʻi he kolomuʻa kuo ʻākoloʻí ʻaki ʻa e ngaahi kupukupuʻi ʻakau matatōtao. Ko e meʻa tofu pē ʻeni naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú: “ʻE ʻākoloʻi koe ʻe ho ngaahi fili, pea te nau kapuʻi koe, mo punipuni mei he potu kotoa pe.”—Luke 19:43.
ʻOku vave hono maʻu ʻe he hongé ʻa e koló. ʻOku fai faʻao fakamālohi ʻa e kakai toʻo meʻatau mei he ngaahi ʻapi ʻo e kau maté mo e kau meimei maté. ʻOku aʻu ha fefine feinga vavale ʻo tāmateʻi ʻo kai ʻa ʻene kiʻi tamá, ʻo fakahoko ai ʻa e meʻa naʻe tomuʻa tala: “Te ke kai ʻa e fua ʻo ho manava, ʻa e kakano ʻo hoʻo fanau tangata mo e fanau fefine . . . ʻi he ʻakilotoa mo e ʻefihia ʻa ia ʻoku fakaʻefihi ai koe ʻe ho ngaahi fili.”—Teutalonome 28:53-57.
Faai atu pē, hili hono ʻākoloʻi he māhina ʻe nima, ʻoku tō ʻa Selusalema. ʻOku faʻao fakamālohi ʻa e koloa mei he koló mo hono temipale kāfakafá mo tutu pea toki holoki ʻa e maka kotoa pē. (Taniela 9:26) Ko e fakakātoa ʻo e maté ko e toko 1,100,000 nai; fakatau pōpula ʻa e toe toko 97,000 kehe.b (Teutalonome 28:68) ʻOku meimei ʻosi kotoa ʻa e kau Siu ʻi Siuteá. Ko e moʻoni, ko e fakatamaki fakapuleʻanga taʻehanotatau ia, ko ha liliuʻanga ʻi he moʻui fakapolitikale, fakalotu mo e moʻui fakafonua faka-Siú.c
Lolotonga ʻa e hoko ʻa e meʻá ni, ʻoku ʻoatu ʻe he kau Kalisitiane ʻi Pelá ha ngaahi fakafetaʻi loto-moʻoni ki he ʻOtuá ʻi hono fakahaofi kinautolú. Ko ʻenau tui ki he kikite ʻa e Tohi Tapú kuó ne fakahaofi ai ʻa ʻenau moʻuí tonu!
ʻI he sio atu ki he ngaahi meʻa ko ia naʻe hokó, ʻoku totonu kiate kitautolu taki taha he ʻaho ní ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku ou maʻu ʻa e tui te ne fakahaofi ʻeku moʻuí lolotonga ʻa e fakaofiofi mai ʻa e mamahi lahí? Ko e tokotaha au ʻoku ou maʻu ʻa e “tui ki he fakamoui oe laumalie?”—Hepelu 10:39; Fakahā 7:14.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku līpooti ʻe he faihisitōlia Siu ko Siosifasí ʻo pehē naʻe tuli ʻe he kau Sēlotí ʻa e kau Lomá ʻi he ʻaho ʻe fitu ki muʻa ke nau toki foki ki Selusalemá.
b Fakatatau ki ha fakafuofua ʻe taha, laka hake he vahe fitu ʻe taha ʻo e kau Siu kotoa ʻi he ʻEmipaea Lomá naʻe tāmateʻi.
c Naʻe tohi ʻe he mataotao Tohi Tapu Siu ko Alfred Edersheim: “Ko e meʻa fakamamahi naʻe hoko [ko ʻeni] ki ʻIsilelí naʻe ʻikai alafakatataua ha meʻa ki ai ʻi hono hisitōlia ʻi he ngaahi meʻa fakailifiá, pea ʻe taʻehanotatau ʻo aʻu ki he ngaahi fakatamaki ʻe hoko ki ai ʻi he kahaʻú.”
[Saati ʻi he peesi 9]
Ngaahi Tafaʻaki ʻo e Fakaʻilongá Naʻe Fakahoko ʻi he ʻUluaki Senitulí
TAU:
Kolu (39-40 T.S.)
ʻAfilika Tokelau (41 T.S.)
Pilitānia (43, 60 T.S.)
ʻAmīnia (58-62 T.S.)
Ngaahi fekeʻikeʻi fakalotofonua mo fakamatakali ʻi Siutea (50-66 T.S.)
MOFUIKE:
Loma (54 T.S.)
Pomupei (62 T.S.)
ʻĒsia Maina (53, 62 T.S.)
Kēliti (62 T.S.)
HONGE:
Loma, Kalisi, ʻIsipite (42 T.S. nai)
Siutea (46 T.S. nai)
MAHAKI FAKAʻAUHA:
Papilōnia (40 T.S.)
Loma (60, 65 T.S.)
KAU PALŌFITA LOI:
Siutea (56 T.S. nai)
[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 10]
(Ki he konga tohi kuo ʻosi fokotuʻú, sio ki he tohí)
Feingangāue ʻa Loma ʻi Palesitaine, 67-70 T.S.
Tolimeasi
Tahi Kāleli
Pela
PĒLEA
SAMĒLIA
Selusalema
Tahi Māsima
SIUTEA
Sesalia
[Maʻuʻanga]
Mapé pē: Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Naʻe fakaʻauha ʻe he kau tau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S.
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
‘ʻOku fetāmateʻaki ʻa hotau filí ʻiate kinautolu pē.’ —Vesipasieni
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 11]
Fakatātā toʻohema: Soprintendenza Archeologica di Roma; Vesipasieni: Bildarchiv Preussischer Kulturbesitz/Art Resource, NY