Ngaahi Tali ʻOku Ola Leleí!
KO E lahi ʻo e faleʻi ʻoku ʻi he ngaahi tohi faleʻi tokoni ʻoku ala maʻu he ʻaho ní ʻoku hangataha ia ki hono tokoniʻi ʻa e kakai ʻa ia ʻoku lolotonga ʻi he tuʻunga faingataʻa ʻa ʻenau moʻuí. ʻOku kehe ʻa e Tohi Tapú ia. Neongo ʻoku lava ke tokoniʻi ʻe he faleʻi aí ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto-mamahí, ʻoku fai ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻa lahi ange ia ai. ʻOku tokoniʻi ʻe he faleʻi aí ha tokotaha ke ne fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fehālaaki ʻoku malava ke ne ʻai ʻa e moʻuí ke faingataʻa ka ne ʻikai totonu ia ke pehē.
ʻOku lava ʻe he Tohi Tapú ke “ʻatu fakapotopoto kiate kinautolu ʻoku hehemangofua, ʻa e ʻiloʻilo mo e fakakaukau ki he talavou.” (Palovepi 1:4) Kapau te ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Tohi Tapú, “e fakamoui [pe maluʻi] koe e he faa fakakaukau, bea e tauhi koe e he boto: ke fakamoui [pe fakahaofi] koe mei he hala oe tagata kovi.” (Palovepi 2:11, 12, PM) Fakakaukau atu ki he ngaahi fakatātā mahino ʻo e founga ʻoku lava ai ʻe he muimui ki he faleʻi ʻa e Tohi Tapú ʻo maluʻi hoʻo moʻui leleí, ʻai ke lelei ange hoʻo moʻui fakafāmilí pea mo ʻene ʻai koe ke ke hoko ko ha tokotaha ngāue pe pule ngāue lelei ange.
Maʻu Fakapotopoto ʻa e ʻOlokaholó
ʻOku ʻikai ke fakahalaki ʻe he Tohi Tapú ʻa hono maʻu feʻunga ʻa e ʻolokaholó. Naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ngaahi ʻaonga fakafaitoʻo ʻo e uainé ʻi heʻene faleʻi ki he talavou ko Tīmoté: “Fai ʻaki ha meʻi uaine, koeʻuhi ko ho fatu mo hoʻo faʻa mahamahaki.” (1 Timote 5:23) ʻOku hā ʻi he ngaahi konga tohi kehe ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻikai fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ʻa e uainé ko ha faitoʻo pē. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e uainé ʻokú ne “fakafiefia ʻa e loto ʻo siʻi vaivai.” (Sāme 104:15) Kae kehe, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú ke ʻoua ʻe hoko ʻo “popula ki he inu kava lahi.” (Taitusi 2:3) ʻOku pehē ai: “ʻOua te ke ului ki he kau kai kava [pe faʻa konaá]; ʻa e faʻahinga ʻoku hulu ʻenau kai kanomate. ʻE hoko ko e fusimoʻomo ʻa e inu mo e kai fakaputa.” (Palovepi 23:20, 21) Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa ʻi he taimi ʻoku tukunoaʻi ai ʻa e faʻahinga faleʻi mafamafatatau peheé? Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi līpooti mei he ngaahi fonua siʻi pē.
Ko e līpooti fakamāmani lahi ʻa e Kautaha Moʻui ʻa Māmaní ʻo fekauʻaki mo e ʻolokaholó ʻi he 2004 ʻoku pehē ai: “Ko e ngaahi palopalema tupu mei he ʻolokaholó ʻi he kakai ʻi ʻAilaní ko hono fakamolé ko e paʻanga ʻe 2.4 piliona nai [paʻanga ʻAmelika ʻe 3 piliona] he taʻu.” ʻOku kau atu ki he fuʻu fakamole fakapaʻanga lahi ko ʻení ʻa e “ngaahi fakamole ki hono tokangaekina ʻo e moʻuí ($279 miliona), fakamole ʻo e ngaahi fakatamaki he halá ($315 miliona), fakamole ʻo e ngaahi faihia tupu mei he ʻolokaholó ($100 miliona), lahi ʻo e malava fakaengāue naʻe ʻikai maʻu koeʻuhi ko e ngaahi liʻaki ngāue tupu mei he ʻolokaholó ($1034 miliona),” ko e lau ia ʻa e līpōtí.
Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he fakamole fakapaʻanga ʻo hono ngāuehalaʻaki ʻa e ʻolokaholó ko e maumau ʻoku hoko ʻi he faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻi ʻAositelēlia ʻi he vahaʻa taimi ko e māhina pē ʻe 12, naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e kakai laka hake he toko nima kilú ʻi he ngaohikoviʻi fakaesino ʻe he faʻahinga ne nau maʻu ʻa e ʻolokaholó. ʻI Falanisē, ʻoku tupu ai ʻa e peseti nai ʻe 30 ʻo e kotoa e fakamālohi ʻoku hoko fakafonuá koeʻuhi ko e ʻolokaholó. ʻI he vakai ki he ngaahi līpooti ko ʻení, ʻikai ʻoku ongo fakapotopoto kiate koe ʻa e faleʻi ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻolokaholó?
Fakaʻehiʻehi mei he Ngaahi Tōʻonga ʻOku ʻUliʻi Ai Kitá
ʻI he kuohilí he 1942, ʻi he taimi naʻe kei vakai ai ki he ifi tapaká ko ha ākenga ʻo e kuongá, naʻe tokoniʻi ʻe he pepa ko ʻení ʻa hono kau lautohí ke nau sio ko e ifi tapaká ʻoku fepaki ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú pea ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai. Naʻe fakaʻuhinga ʻe ha kupu naʻe pulusi ʻi he taʻu ko iá ʻo pehē ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau muimui ki he fekau ʻa e Tohi Tapú ke “fakamaʻa [kinautolu] mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano mo e loto.” (2 Kolinito 6:19 [2Ko 7:1, PM]) ʻI he taimí ni, hili ʻa e taʻu ʻe 65 nai mei ai, ʻikai ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e fakapotopoto ʻa e faleʻi Fakatohitapu ko ʻení?
ʻI he 2006 naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he Kautaha Moʻui ʻa Māmaní ʻa e ifi tapaká ko e “tupuʻanga lahi taha hono ua ia ʻo e maté ʻi he māmaní.” ʻI he taʻu taki taha, ʻoku fakafuofua ki he kakai ʻe toko nima miliona ʻoku nau mate ko e tupu mei hono ifi ʻa e tapaká. ʻI hono fakafehoanakí, ʻoku mate ʻa e toko tolu miliona nai he taʻu taki taha mei he HIV/ʻeitisí. Lolotonga ʻa e senituli hono 20, naʻe toʻo ai ʻe he ifi tapaká ʻa e moʻui ʻa e kakai fakafuofua ki he toko 100 miliona, ʻo meimei tokolahi tatau pē ia mo e faʻahinga naʻe tāmateʻi ʻi he ngaahi tau kotoa ʻi he senituli ko iá. ʻIo, ko e tuʻunga fakapotopoto ʻo e fakaʻehiʻehi mei he tapaká ʻoku tali lahi ia he taimí ni.
‘Hola Mei he Fai Feʻauakí’
Ko e kakai tokolahi ʻoku ʻikai ke nau tali lelei ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaefehokotaki fakasinó. ʻI he kehe mei he meʻa kuo tākiekina ʻa e tokolahi ke nau tui ki aí, ʻoku ʻikai ke fakahalaki fakaʻaufuli ʻe he Tohi Tapú ko e angahala ʻa e kotoa ʻo e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasinó. Ka ʻoku ʻomi ai ʻa e faleʻi ʻaonga ki he founga ʻoku totonu ke fakahāhā ai ʻa e holi fakaefehokotaki fakasino ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi vā fakaefehokotaki fakasinó ʻoku fakangatangata pē ia ki ha tangata mo ha fefine kuó na ʻosi mali. (Senesi 2:24; Mātiu 19:4-6; Hepelu 13:4) ʻOku tokonaki mai ʻe he fehokotaki fakasinó ha founga ke fakahāhā mo maʻu ai ʻe he ongo meʻa malí ʻa e ʻofa mo e manavaʻofa kaungāongoʻi. (1 Kolinito 7:1-5) Ko ha fānau pē ʻoku fanauʻi ʻe ha ongo meʻa mali ʻoku nau maʻu ʻaonga mei hono maʻu ha ongo mātuʻa ʻokú na fetokangaʻaki.—Kolose 3:18-21.
ʻI he felāveʻi mo e fakaʻaluʻalú, ʻoku fekauʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻE, hola pe mei he fai feʻauaki.” (1 Kolinito 6:18) Ko e hā ha ʻuhinga ʻe taha ki he fekau ko ʻení? ʻOku hoko atu ʻa e vēsí: “Ko e faʻahinga angahala kehekehe ʻoku fai ʻe ha tangata, ʻoku ʻi tuʻa sino ia; ka ko ia ʻoku ne feʻauaki ʻoku ʻasi tonu ʻene angahala ʻi hono sino oʻona.” Ko e hā ʻoku hokó ʻi he taimi ʻoku tukunoaʻi ai ʻa e faleʻi ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaefehokotaki fakasinó?
Fakakaukau atu ki he meʻa ʻoku hoko ʻi ʻAmeliká. Ko e fonua ko iá ʻokú ne maʻu he taimí ni ʻa e peseti māʻolunga taha ʻo e feitama ʻa e kau taʻu hongofulu tupu ʻi he ngaahi fonua fakalakalaká—fakafuofua ki he toko 850,000 ʻi he taʻu taki taha. Ko e tokolahi ʻo e fanga kiʻi pēpē ʻoku hao mei hono fakatōkí ʻoku fanauʻi ia ʻe he ngaahi faʻē taʻemali. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻoku fai ʻe he ngaahi faʻē taʻu siʻi ko ʻení ʻa honau lelei tahá ke tauhi hake ʻenau fānaú ʻaki ʻa e ʻofa mo e akonekina, pea ʻoku lavameʻa ʻa e niʻihi. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahi moʻoni ʻoku hokó, ko e ngaahi foha ʻo e ngaahi faʻē taʻu hongofulu tupú ʻoku ngalingali ange te nau iku kinautolu ki pilīsone pea ko e fānau fefiné ʻoku ngalingali ange te nau hoko mo kinautolu foki ko e ngaahi faʻē kei taʻu hongofulu tupu. Hili hono toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fika mei he ngaahi hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú, naʻe tohi ʻe he faifakatotolo ko Robert Lerman: “Ko e ngaʻunu ko ia ki he ngaahi fāmili mātuʻa tahá kuo tokoni ia ki he hoko lahi ange ʻa e ngaahi palopalema fakasōsiale kehe, ʻo hangē ko e ʻalu ke lahi ange ʻa e peseti ʻo e nofo mei he akó, ngāueʻaki ʻo e ʻolokaholó mo e faitoʻo kona tapú, feitama mo e fāʻele ʻa e fānau fefiné mo e faihia ʻa e toʻutupú.”
Ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e fakaʻaluʻalú ʻoku nau toe fehangahangai foki mo e ngaahi tuʻunga mātuʻaki fakatuʻutāmaki ki he moʻuí, fakatouʻosi ʻi he fakaesino mo e fakaʻatamai. Ko e fakatātaá, ʻoku līpooti ʻe he pepa ko e Pediatrics: “ʻOku fakahuʻunga ʻe he fakamatala kuo maʻú ʻo pehē ko e toʻutupu ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e fehokotaki fakasinó ʻoku ngalingali ʻaupito te nau loto-mafasia mo taonakita.” ʻI he felāveʻi mo e ngaahi fakatamaki kehe ki he moʻuí, ʻoku pehē ʻe he Kautaha ki he Moʻui Lelei Fakasōsiale ʻa ʻAmeliká: “Laka hake he vaeua ʻo e kakaí kotoa [ʻi ʻAmelika] te nau maʻu ʻi ha faʻahinga tuʻunga ʻi heʻenau moʻuí ha mahaki ʻoku mafola ʻi he fehokotaki fakasinó.” Fakakaukau atu ki he loto-mafasia mo e faingataʻaʻia naʻe mei lava ke kalofí kapau naʻe ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻaonga ʻi he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó!
Langa Hake ha Ngaahi Haʻi Fakafāmili Mālohi
ʻOku fai ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fakatokanga mai pē fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga ʻoku fakatupu ʻauhá. Fakatokangaʻi ange ʻa ʻene faleʻi ʻaonga fekauʻaki mo e founga ke fakaleleiʻi ai ʻa e tuʻunga ʻo e moʻui fakafāmilí.
ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOku totonu ke . . . ʻofa ʻa e ngaahi husepaniti ki siʻonau ngaahi uaifi, he ko siʻonau sino kinautolu.” (Efeso 5:28) ʻI he ʻikai ke fakamaʻamaʻaʻi honau ngaahi uaifí, ʻoku naʻinaʻi ki he ngaahi husepānití ko e nofo mo e “fefine ke fai fakakaukauʻi, he ko e hama vaivai.” (1 Pita 3:7) ʻI he felāveʻi mo ha ngaahi fekīhiaki nai ʻe mapuna hake, ʻoku faleʻi mai ki he ngaahi husepānití: “Mou ʻofa ki homou ngaahi uaifi, ʻo ʻoua ʻe kona homou loto kiate kinautolu.” (Kolose 3:19) ʻIkai ʻokú ke loto-tatau ko ha husepāniti ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e faleʻi ko ʻení ʻe ʻofaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe hono uaifí?
ʻOku ʻomi ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakahinohino ko ʻení ki he ngaahi uaifí: “ʻA e kau fefine, mou anganofo ki siʻomou ngaahi husepaniti, ʻo hange ki he ʻEiki. He ko e husepaniti ko e ʻulu ʻo e uaifi, ʻo hange foki ko Kalaisi ko e ʻulu ʻo e Siasi . . . Ko e uaifi ke ne fakaʻapaʻapa ki hono husepaniti.” (Efeso 5:22, 23, 33) ʻIkai ʻokú ke ongoʻi ko ha uaifi ʻoku muimui ʻi he faleʻi ko ʻení ʻi he taimi ʻokú ne lea ai ki hono husepānití pe talanoa fekauʻaki mo iá ʻe ʻofaʻi lahi ia ʻe hono husepānití?
ʻI he felāveʻi mo hono akoʻi ʻa e fānaú, ʻoku faleʻi mai ʻe he Tohi Tapú kiate kimoutolu ngaahi mātuʻa ke mou fetuʻutaki mo homou fānaú “ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.” (Teutalonome 6:7) ʻOku fakahinohino mai ʻo tautefito ki he ngaahi tamaí ke nau ʻoange ki he fānaú ʻa e faleʻi fakaeʻulungāanga mo e akonekina anga-ʻofa. “Ko kimoutolu ʻa e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fanau; kae akonekina ʻaki ʻa e tautea mo e valoki ʻa e ʻEiki,” ko e lau ia ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Efeso 6:4) Ko e fānaú leva, ʻoku tala mai: “Mou talangofua . . . ki hoʻomou matuʻa,” pea “fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻe.”a—Efeso 6:1, 2.
ʻOkú ke ongoʻi nai ʻe maʻu ʻaonga ʻa e ngaahi fāmilí mei hono ngāueʻaki ʻa e faleʻi ko ʻení? Te ke pehē nai: ‘ʻIo, ko hono totonú ia ke pehē, ka ʻoku ola lelei moʻoni?’ ʻOku mau fakaafeʻi koe ke ke ʻaʻahi ki he Fale Fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ho feituʻú. Te ke feʻiloaki ai mo e ngaahi fāmili ʻoku nau feinga ke ngāueʻaki ʻa e faleʻi fakapotopoto ʻa e Tohi Tapú. Talanoa mo kinautolu. Siofi ʻa e anga ʻo e feveitokaiʻaki ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Te ke sio tonu ai ko e moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú ʻokú ne ʻai moʻoni ʻa e ngaahi fāmilí ke nau fiefia!
Tokotaha Ngāue Tōtōivi mo ha Pule Ngāue Faitotonu
Ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku ʻomi ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e pole fakaʻaho ʻo hono tauhi maʻu ha ngāue? ʻOku pehē ai ko ha tokotaha ngāue ʻoku pōtoʻi ʻi heʻene ngāué ʻoku ngalingali ʻe fakahīkihikiʻi mo fakapaleʻi ia. “ʻOku ke vakai ha tangata ʻoku nimenima he fai hono lakanga?” ko e ʻeke ia ʻa e Tuʻi poto ko Solomoné. “Te ne taka he ʻao ʻo e ngaahi tuʻi.” (Palovepi 22:29) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tangata “fakabikobiko” ʻoku fakamamahi ia ki heʻene pule ngāué ʻo hangē ko e “ohuafi ki he mata.” (Palovepi 10:26, PM) ʻOku fakalototoʻaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau ngāué ke nau faitotonu mo ngāue tōtōivi. “Ke ʻoua naʻa kei kaihaʻa ʻe he kaihaʻa: ka ne fakafitefitaʻa muʻa, ʻo ngaueʻaki ʻa e ongo nima ko ia ki he meʻa ʻoku lelei.” (Efeso 4:28) ʻOku ngāueʻaki ʻa e faleʻi ko ʻení ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke sio mai ai ʻa e pule ngāué. “Fai talagofua i he mea kotoabe ki ho mou eiki fakakakano; oua naa i he gaue fakamamata be, o hage koe kau fakamalie ki he tagata; ka i he loto totonu, o manavahe ki he Otua.” (Kolose 3:22, PM) Kapau ko ha pule ngāue koe, ʻikai te ke koloaʻaki ha tokotaha ngāue kuó ne ngāueʻaki ʻa e faleʻi ko ʻení?
ʻOku ʻomi ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakamanatu ko ʻení ki he kau pule ngāué: “ʻIlonga ha taha ʻoku ngaue, ʻoku tāu ke ne maʻu haʻane totongi.” (1 Timote 5:18) Ko e Lao ʻa e ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí naʻe tala mahino ai ki he kau pule ngāué ke nau tokonaki ha lahi totonu mo taimi totonu ʻa e vahe ʻo ʻenau kau ngāué. Naʻe tohi ʻe Mōsese: “Oua naa ke kākāʻi ho kaugaabi, bea oua naa ke kaihaa meiate ia: koe totogi gaue o ia naa mo alea ki ai, oua naa tuku ia iate koe i he bo o aho.” (Livitiko 19:13, PM) ʻIkai te ke fiefia ʻi he ngāue ki ha pule ngāue kuó ne talangofua ki he fakahinohino ʻa e Tohi Tapú ʻo ʻoatu totonu mo taimi totonu ʻa hoʻo vahé?
Matavai Māʻolunga Ange ʻo e Potó
ʻOku fakaʻohovale kiate koe ʻa e ʻi he tohi motuʻa ʻo hangē ko e Tohi Tapú ʻa e faleʻi ʻoku ʻaonga ki he ʻaho ní? Ko e ʻuhinga kuo tuʻuloa ai ʻa e Tohi Tapú lolotonga iá kuo hoko ʻo taʻeʻaonga ʻa e ngaahi tohi kehe lahi ia, he ʻoku ʻikai ko e lea ʻa e tangatá ʻoku maʻu aí, ka ko e “folofola ʻa e ʻOtua.”—1 Tesalonaika 2:13.
ʻOku mau fakalototoʻaʻi koe ke vaheʻi ha taimi ke hoko ʻo maheni ange ai mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kapau te ke fai pehē, ʻe kamata ai ke ke ongoʻi ʻofa ki he Faʻu-Tohi ʻo e Tohi Tapú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻoku ʻomi aí, pea te ke sio ai ki heʻene maluʻi koe mei he fakatamakí mo ʻene tokoniʻi koe ke lelei ange ʻa hoʻo moʻuí. ʻI he fai peheé, te ke “ʻunuʻunu atu [ai] ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:8) ʻOku ʻikai ha toe tohi kehe ia ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ʻi he founga ko iá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha lāulea fakaikiiki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi ho fāmilí, sio ki he tohi Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá, pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
ʻOkú ke ongoʻi ʻoku ʻaonga ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo e ʻolokaholó?
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
ʻOkú ke loto-tatau mo e faleʻi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ke fakaʻehiʻehi mei he tapaká?
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e muimui ʻi he faleʻi ʻa e Tohi Tapú ʻokú ne ʻai ke lelei ange ʻa e moʻui fakafāmilí
[Maʻuʻanga ʻo e tā ʻi he peesi 5]
Kolope: Based on NASA photo