ʻOku Fanongo ʻa Sihova ki he Tangi ʻa e Anga-Maluú
HANGĒ ko ia naʻe fakatokangaʻi ʻe he Tuʻi poto ko Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, “ʻoku hokonoa [kia kitautolu] kotoa pe ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.” (Koh. 9:11) Ko ha meʻa fakamamahi pe ko ha ʻahiʻahi faingataʻa ʻe lava ke ne fakahohaʻasi lahi ʻetau moʻuí. Hangē ko ení, ko e mate fakafokifā ʻo ha mēmipa ofi ʻi he fāmilí ʻe lava ke mātuʻaki maongo lahi. ʻI he ngaahi uike mo e ngaahi māhina hoko mai aí, ko e ngaahi ongoʻi ʻo e mamahí mo e siva ʻa e ʻamanakí ʻe taulōfuʻu nai. ʻE lava ke hoko ai ha taha ʻo mātuʻaki puputuʻu peá ne ongoʻi taʻefeʻunga ke fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu.
ʻI ha tuʻunga pehē, ʻe fiemaʻu ʻe ha taha ha fakalototoʻa, fakaʻatuʻi mo e ʻofa. ʻI he fakafiemālié, naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá: “ʻOku poupou ʻe Sihova ʻa e kau hinga kotoa pe, pea ko kinautolu ʻoku mapelu ki lalo ʻoku ne pukepuke hake.” (Sāme 145:14) ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu “ko e ongo foʻi fofonga ʻo [Sihová] ʻoku feleleaki ʻi mamani katoa, ke taukapoʻi ʻa e kakai ʻoku haohaoa loto kiate ia.” (2 Kal. 16:9) ʻOkú ne “nofo . . . mo ia ʻoku loto mafesi mo angamalū, ke fakamanavahake ʻa e laumalie ʻo e angamalū, pea ke fakamanavahake ʻa e loto ʻo e kau mafesi.” (Ai. 57:15) ʻOku anga-fēfē hono tokonaki ʻe Sihova ʻa e poupou mo e fakafiemālie ki he faʻahinga ʻoku laumālie mafesí mo anga-maluú?
“Ko e Lea ʻOku Fai ʻi Hono Taimi Totonu”
Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e tokoní ʻi he taimi totonú ʻoku fakafou ia ʻi he fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. ʻOku naʻinaʻi ki he kau Kalisitiané ke nau “fakafiemalie ki he kau loto foi.” (1 Tes. 5:14, PM) Ko e ngaahi fakahāhā ʻo e tokanga mo e ʻofa mei he ngaahi kaungātui manavaʻofá ʻe lava ke maʻu ai ha ola tuʻuloa ki ha taha he lolotonga e taimi ʻo ʻene faingataʻaʻiá mo e mamahí. Ko e fevahevaheʻaki ha ngaahi lea fakafiemālie naʻa mo ha kiʻi pōtalanoa nounou ʻe lava ke ne fai ʻa e meʻa lahi ke fakaake ai ʻa e laumālie ʻo e tokotaha ʻoku loto-mafasiá. Ko e ngaahi lea fakakaukauʻi lelei peheé ʻe haʻu nai ia mei ha taha ʻa ia kuó ne kātekina ha tuʻunga meimei tatau ʻo e mamahi fakaʻatamai mo fakaeongó. Pe ʻoku lava ke haʻu mei ha ngaahi vakai fakapotopoto ʻa ha kaumeʻa kuó ne ʻosi maʻu ha taukei ʻi he moʻuí. ʻI he ngaahi founga ʻaonga lahi ʻaupito ko ení, ʻe lava ke fakaake ai ʻe Sihova ʻa e laumālie ʻo ha tokotaha anga-malū.
Fakakaukau ki he tuʻunga ʻo ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane toki mali foʻou ko Alex, ʻa ia naʻe mole atu taʻeʻamanekina ʻi he maté ʻa hono uaifí koeʻuhi he naʻá ne maʻu ha mahaki ʻikai ala faitoʻo. Ko e ʻovasia fefonongaʻaki kaungāongoʻi ʻe taha naʻá ne fakataumuʻa ke fevahevaheʻaki ha ngaahi lea fakafiemālie mo Alex. Ko ia foki naʻe mate ʻa hono uaifí ka naʻá ne toe mali. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻovasia fefonongaʻakí ʻa e anga ʻo hono lōmekina ia ʻe heʻene ngaahi ongoʻi mamahingofuá. Naʻá ne ongoʻi lelei ʻi he taimi naʻá ne kau fakataha ai mo e niʻihi kehé ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Kae kehe, ʻi heʻene hū ki hono lokí ʻo tāpuni ʻa e matapaá, naʻá ne ongoʻi taʻelata ʻaupito. “He fakafiemālie moʻoni ē ke ʻiloʻi ko e ngaahi ongoʻi naʻá ku hokosiá naʻe fakanatula pē ia pea kuo hokosia ia ʻe he niʻihi kehé,” ko e lau ia ʻa Alex. Ko hono moʻoní, “ko e lea ʻoku fai ʻi hono taimi totonu” ʻe lava ke fakamoʻoniʻi ko ha tokoni fakafiemālie ia lolotonga ʻa e mamahí.—Pal. 15:23.
Ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane ʻe taha, naʻá ne maheni mo e faʻahinga tāutaha kuo mate honau ngaahi hoá, naʻe ueʻi ia ke ne fevahevaheʻaki ha ngaahi lea fakalototoʻa mo Alex. ʻI he kaungāongoʻí, naʻá ne fakamatalaʻi anga-ʻofa ange ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻí pea mo e meʻa ʻoku tau fiemaʻú. “Kapau ʻi he ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu ka hoko maí, ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke fiemaʻu ha hoa,” ko e lau ia ʻa e tokouá, “ko e tokonaki anga-ʻofa ʻa Sihova he taimi ní, ko e toe mali.” Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ko e faʻahinga kotoa pē ʻoku mate hanau hoa pea holi leva ke toe malí ʻoku nau ʻi ha tuʻunga ke toe mali ai. Ka ko e fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e tokouá, naʻe pehē ʻe Alex, “Manatuʻi ko e tokonaki eni ia ʻa Sihova ʻokú ne fakafiemālieʻi koe mei ha faʻahinga fakakaukau hala pē ʻo pehē te ke taʻemateaki ki ho hoá pe ki he fokotuʻutuʻu fakaemali ʻa Sihová ʻaki haʻo toe mali ʻi he kahaʻú.”—1 Kol. 7:8, 9, 39.
Ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ʻa ia naʻá ne hokosia tonu ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa lahi, naʻá ne ʻiloʻi: “Ko e fofonga ʻo Sihova ʻoku lalama ki he kau maʻoniʻoni, pea ʻoku ne fakaongo ke maʻu ʻenau tangi.” (Sāme 34:15) ʻOku pau moʻoni, ʻe lava ke tali ʻe Sihova ʻa e tangi ʻa e anga-maluú ʻi he taimi totonú fakafou ʻi he ngaahi lea fakapotopoto mo ʻiloʻilo ʻa e ngaahi kaungā Kalisitiane manavaʻofa mo matuʻotuʻá. Ko ha tokonaki pehē ʻoku fakatou mahuʻinga mo ʻaonga.
Tokoni Fakafou ʻi he Ngaahi Fakataha Faka-Kalisitiané
Ko ha tokotaha loto-mafasiá ʻoku tōngofua ia ki he ngaahi fakakaukau taʻepau ʻoku lava ke ne fakatupunga ke ne fakamavaheʻi ai ia. Kae kehe, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Palovepi 18:1: “Ko e tangata mavahe ʻoku ne nofoʻaki kumi ʻa e holi aʻana: Neongo pe ko e ha ha faleʻi ʻe fai, te ne ina ki ai.” Naʻe fakahaaʻi moʻoni ʻe Alex: “ʻI he mate ho hoá, ʻoku fonu ho ʻatamaí ʻi he ngaahi fakakaukau taʻepau.” ʻOkú ne manatuʻi ʻa ʻene ʻeke hifo kiate ia: “‘Naʻe mei lava ke u fai ha meʻa kehe? Naʻe mei lava ke u fakaʻatuʻi mo mahinoʻi lahi ange?’ Naʻe ʻikai te u loto ke u toko taha. Naʻe ʻikai te u loto ke u taʻemali. ʻOku fuʻu faingataʻa ke tuku ʻa e sīpinga fakakaukau ko ení koeʻuhí he ko e ʻaho kotoa pē ʻoku fakamanatu atu ai kia koe ʻokú ke toko taha.”
Hulu atu ʻi ha toe taimi, ko e tokotaha ʻoku loto-mafesí ʻokú ne fiemaʻu ha feohi lelei. ʻOku ala maʻungofua eni ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻI ha ʻātakai pehē, ʻoku tau fakaʻatā ai hotau ʻatamaí ki he ngaahi fakakaukau pau mo fakatupu langa hake ʻa e ʻOtuá.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ke tau vakai totonu ki hotau tuʻungá. ʻI heʻetau fanongo mo fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohi Tapú, ʻoku nofo taha ai ʻetau fakakaukaú ʻi he ongo ʻīsiu mahuʻinga moʻoni—ko hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea mo fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá—kae ʻikai ko ʻetau faingataʻaʻia fakafoʻituitui pē ʻatautolú. ʻIkai ko ia pē, lolotonga ʻa e ngaahi taimi pehē ʻo e fakahinohino fakalaumālié, ʻoku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi hono ʻiloʻi neongo kapau ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá pe ʻikai mahinoʻi ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻí, ʻoku ʻafioʻi moʻoni ia ʻe Sihova. ʻOkú ne ʻiloʻi “ʻoku ō mo e mamahi ʻa e loto ʻo e laumalie maumau.” (Pal. 15:13) ʻOku loto ʻa e ʻOtua moʻoní ke tokoniʻi kitautolu, pea ʻoku ʻomai heni kia kitautolu ʻa e fakaueʻiloto mo e mālohi ke hokohoko atu.—Sāme 27:14.
ʻI he malumalu ʻo e tenge mālohi mei hono ngaahi filí, naʻe tangi ʻa Tuʻi Tēvita ki he ʻOtuá: “ʻOku pongia ʻa e laumalie ʻia kita; pea ko hoku laumalie ʻi loto ʻoku tuenoa.” (Sāme 143:4) ʻOku faʻa fakavaivaiʻi ʻe he mamahí ʻa e mālohi fakaesino mo fakaeongo ʻo ha taha, ʻo aʻu ʻo fakaongonoaʻi ʻa e lotó. ʻE hoko mai nai ʻa e mamahí kia kitautolu fakafou ʻi he alangamahaki pe faingataʻaʻia fakaesino fuoloa. ʻE lava ke tau falala-pau ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau kātaki. (Sāme 41:1-3) Lolotonga ʻoku ʻikai ke fakamoʻui fakaemana ha taha ʻe he ʻOtuá he ʻahó ni, ʻokú ne ʻoange ki ha tokotaha faingataʻaʻia ʻa e poto mo e mālohi ʻoku fiemaʻu ke ne feangainga ai mo hono tuʻungá. Manatuʻi ʻi he taimi naʻe lōmekina ai ʻe he ngaahi ʻahiʻahí, naʻe hanga ʻa Tēvita kia Sihová. “Kuo u fakamanatu ʻa e ngaahi taimi muʻa,” ko ʻene hivá ia. “Kuo u fakakaukau ki he ngaahi meʻa kuo ke feia: ʻOku ou fakalaulauloto ki he ngaue ʻa ho nima.”—Sāme 143:5.
Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono lēkooti ʻa e ngaahi ongoʻi kuo fakamānavaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻí. Ko e ngaahi lea peheé ko ha fakapapauʻiʻanga ia ʻokú ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi fakatangí. Kapau ʻoku tau tali ʻa e tokoni ʻa Sihová, ‘te ne poupou kitautolu.’—Sāme 55:22.
“Lotu Taʻetuku”
ʻOku pehē ʻi he Semisi 4:8: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” Ko e founga ʻe taha ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá ʻoku fakafou ia ʻi he lotu. ʻOku ekinaki mai kia kitautolu ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke “lotu taʻetuku.” (1 Tes. 5:17) Neongo kapau ʻoku tau fāinga ke fakalea ʻetau ngaahi ongoʻí, “ko e Laumalie ʻoku ne hufekina ʻe ia ʻa kitaua, ʻaki ʻa e ngaahi toʻe ʻoku ʻikai faʻa fakamatala.” (Loma 8:26, 27) ʻOku mahinoʻi moʻoni ʻe Sihova ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻí.
Ko Monika, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e fekoekoeʻi pehē mo Sihova, ʻokú ne pehē: “Fakafou ʻi he lotú, lau Tohi Tapú, mo e ako fakafoʻituituí, kuo u hoko ai ʻo ongoʻi kuo hoko ʻa Sihova ko hoku Kaumeʻa ofi tahá. Kuó ne hoko ʻo moʻoni ʻaupito kiate au ʻou lava ai ke u sio ki hono toʻukupú ʻi heʻene tokoniʻi hokohoko aú. Ko ha meʻa fakafiemālie ia ke ʻilo naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai malava ai ke u fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo ʻeku ongoʻí, ʻokú ne mahinoʻi au. ʻOku ou ʻilo ko ʻene ngaahi anga-lelei mo ʻene ngaahi tāpuakí ʻoku taʻehanongataʻanga.”
Ko ia leva, tau tali ʻa e ngaahi lea anga-ʻofa mo fakafiemālie ʻa hotau ngaahi kaungā Kalisitiané, ngāueʻaki ʻa e akonaki anga-ʻofa mo e ngaahi fakamanatu fakatuimālohi ʻoku fanongoa ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, pea huaʻi atu hotau lotó kia Sihova ʻi he lotu. Ko e ngaahi tokonaki taimi totonu ko ení ko e founga ia ʻoku fakahāhā mai ai ʻe Sihova kia kitautolu ʻokú ne tokanga maí. ʻOku lea ʻa Alex mei he meʻa naʻá ne hokosia tonú ʻi heʻene pehē, “Kapau ʻoku tau fai ʻetau tafaʻakí ke tulituli ki he meʻa kotoa pē ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke tauhi kitautolu ke tau mālohi fakalaumālié, te tau maʻu ai ʻa e ‘makehe atu ʻo e mafai’ ke kātekinaʻaki ha ʻahiʻahi pē te tau fehangahangai nai mo ia.”—2 Kol. 4:7.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 18]
Fakafiemālie ki he Anga-Maluú
ʻOku fonu ʻa e ngaahi sāmé ʻi he fakahāhā ʻo e ngaahi ongoʻi ʻa e tangatá fakataha mo hono toutou fakapapauʻi mai ko Sihová ʻokú ne fanongo ki he tangi ʻa ha anga-malū ʻa ia ʻoku lōmekina ʻe he ngaahi mafasia fakaeongó. Fakakaukau ki he ngaahi kupu hoko haké:
“ʻI he faʻaki mai ʻa e faingataʻa naʻa ku tautapa kia Sihova, ʻio naʻa ku kavekalanga ki hoku ʻOtua—Naʻa ne ongona hoku leʻo mei hono temipale na: ʻIo naʻe aʻu ki hono ʻao ʻeku kalanga—naʻe tau ki hono fofonga.” —Sāme 18:6.
“He ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi.” —Sāme 34:18.
“He ko e lotomafesi ʻoku ne faitoʻo [ʻe Sihova], pea ʻoku ne haʻihaʻi honau ngaahi kafo.”—Sāme 147:3.
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
He lava ē ke hoko ʻo fakafiemālie “ko e lea ʻoku fai ʻi hono taimi totonu” ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻá!