ʻI he “Hoko ʻo ʻIloʻi ʻa e ʻOtuá”—Pea Hā Leva?
“Kuo mou hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.”—KAL. 4:9.
1. Ko e hā ʻoku ngāueʻaki ai ʻe ha pailate ha lisi ʻi he taimi ʻokú ne vakaiʻi ai ha vakapuna?
ʻI HE taimi taki taha ʻoku teu ai ha pailate ke puna ʻi ha vakapuna, ʻokú ne vakaiʻi fakalelei ʻa e vakapuná. ʻOkú ne ngāueʻaki ha lisi ke fakapapauʻi ai kuó ne vakaiʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Kapau heʻikai ke ne vakaiʻi ʻa e vakapuná, heʻikai nai ke ne fakatokangaʻi ha palopalema ʻe malava ai ke ne fakatupunga ha fakatuʻutāmaki. Naʻa mo e kau pailate kuo nau puna ʻi he ngaahi vakapuná ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻoku fiemaʻu ke nau vakaiʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he lisí.
2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau vakaiʻí?
2 Hangē ko e lisi ʻoku ngāueʻaki ʻe he pailaté, ʻoku ʻi ai ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke ke vakaiʻi ke fakapapauʻi ai ko hoʻo tuí ʻe kei mālohi pē naʻa mo e lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Pe naʻa tau toki papitaiso pe kuo tau ʻi he moʻoní ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki vakaiʻi ʻetau tuí. Kapau ʻoku tau fakakaukau pē ko ʻetau tuí ʻoku mālohi feʻunga, ko ha ʻahiʻahi faingataʻa ʻi he moʻuí ʻe lava ke ne ʻai ke mole hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú kia kitautolu: “Tuku kiate ia ʻokú ne fakakaukau ʻokú ne tuʻú ke ne tokanga telia naʻá ne tō.”—1 Kol. 10:12.
3. Ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kau Kalisitiane ʻi Kalētiá?
3 Ko e huhuʻi ʻa Sīsuú naʻe ʻai ai ke malava ʻa e kau Kalisitiané ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga foʻou. ʻE lava ai he taimí ni ke fili ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá! Ka naʻe fiemaʻu ki he kau Kalisitiane ʻi Kalētiá ke hanganaki vakaiʻi ʻenau tuí. (Kal. 4:9) Naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau pehē ko e kau Kalisitiané ʻe lava ke nau māʻoniʻoni ʻo kapau pē ʻe hokohoko atu ʻenau muimui ʻi he Lao ʻa Mōsesé. Ka naʻe ʻikai kei ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e Lao ko iá, pea ko e kau Senitaile ʻi he ngaahi fakatahaʻangá naʻe ʻikai ʻaupito pē haʻanau ʻi he malumalu ʻo e Laó! Fakatouʻosi ʻa e kau Siu mo e kau Senitaile ʻi he fakatahaʻangá naʻe fiemaʻu ke nau fai ha fakalakalaka ʻi he moʻoní. Naʻe fiemaʻu ke nau mahinoʻi ʻoku ʻikai kei fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ke nau muimui ʻi he Laó.
KO E NGAAHI SITEPU NAʻA TAU FOU AI KE ʻILOʻI ʻA E ʻOTUÁ
4, 5. Ko e hā ʻa e akonaki naʻe ʻoange ʻe Paula ki he kau Kalētiá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻene tohí kia kitautolú?
4 Ko e tohi naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne hiki ki he kau Kalētiá ʻoku fakamanatu ai ki he kotoa ʻo e kau Kalisitiané ke ʻoua te nau liʻaki ʻa e moʻoni Fakatohitapu kuo nau akó. Kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau toe foki ki he meʻa naʻa tau liʻaki ʻi muí. Ko e tohi ki he kau Kalētiá ʻe lava ke ne tokoniʻi kotoa kitautolu ke tau nofoʻaki faitōnunga.
5 Ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e taimi naʻa tau fili ai ke tauhi kia Sihová. Fakakaukau fekauʻaki mo e ongo fehuʻi ko ení: ʻOkú ke manatuʻi ʻa e ngaahi sitepu naʻá ke fou ai ʻa ia naʻá ne tokoniʻi koe ke mateuteu ai ki he papitaisó? ʻOkú ke manatuʻi ʻa e founga naʻá ke ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá mo e anga hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻo ne ʻiloʻi koé?
6. Ko e hā ʻa e lisi te tau ako fekauʻaki mo iá?
6 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi sitepu ʻe hiva ʻoku tau fou ai ʻi he taimi ʻoku tau haʻu ai ki he moʻoní. (Sio ki he puha “Ko e Ngaahi Sitepu ʻOku Tau Fou Ai ke ʻIloʻi ʻa e ʻOtuá ʻe Lava Ke Ne Tokoniʻi Kitautolu ke Hanganaki Fakalakalaka.”) ʻE lava ke tau fakakaukau ki he ngaahi sitepu ko ení ko ha lisi ia ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau vakaiʻi ke tauhi ʻetau tuí ke mālohi pea ke tauhi kitautolu mei haʻatau toe foki ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Hangē pē ko e vakaiʻi maʻu pē ʻe ha pailate ʻene lisí ki muʻa ke ne puna ʻi ha vakapuna, ʻoku totonu ke tau hanganaki fakamanatu ʻetau lisí.
KO E FAʻAHINGA KUO ʻILOʻI ʻE HE ʻOTUÁ ʻOKU HOKOHOKO ATU ʻENAU MĀLOHI ANGE ʻI HE MOʻONÍ
7. Ko e hā ʻa e “sīpinga” ʻoku fiemaʻu ke tau muimui aí? Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau vakaiʻi pe ʻoku ofi fēfē ʻetau muimui aí?
7 Hangē pē ko e vakaiʻi ʻe ha pailate ha lisi ʻo e ngaahi meʻá ʻi he taimi taki taha ʻokú ne puna ai ʻi ha vakapuna, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau hanganaki vakaiʻi ʻetau fakalakalaka ʻi he moʻoní. Naʻe tohi ʻe Paula kia Tīmote: “Hanganaki piki ki he sīpinga ʻo e ngaahi lea leleí ʻa ia kuó ke fanongo ai meiate aú fakataha mo e tui mo e ʻofa ʻoku tupu mei he fāʻūtaha mo Kalaisi Sīsuú.” (2 Tīm. 1:13) Ko e ‘ngaahi lea lelei’ naʻá ne lea fekauʻaki mo iá ʻoku maʻu ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (1 Tīm. 6:3) Ko ha tā fakatātā faingofua ʻe lava ke ne ʻomai kia kitautolu ha fakakaukau fekauʻaki mo e fōtunga ʻo ha meʻa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e “sīpinga ʻo e ngaahi lea leleí” ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻi ha founga fakalūkufua ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meia kitautolú. Te tau lāulea he taimí ni ki he ngaahi sitepu naʻa tau fou ai ki muʻa ke tau papitaisó pea vakaiʻi ke sio pe ʻoku ofi fēfē ʻetau muimui ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e moʻoní.
8, 9. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki tupu ʻi he ʻiló mo e tuí? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻetau fakalakalaka ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiané? Ko e hā ʻoku hangē ai ia ko ha tupu ʻo ha fuʻu ʻakaú?
8 Ko e ʻuluaki sitepu naʻa tau fou aí ko e maʻu ʻa e ʻiló, ʻa ia naʻe taki atu ki heʻetau maʻu ʻa e tuí. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki maʻu mai ʻa e ʻiló pea hanganaki ʻai ʻetau tuí ke mālohi ange. (2 Tes. 1:3) Hili ʻetau papitaisó, ko hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke hanganaki tupulaki pea faai ke mālohi ange.
Ko ha fuʻu ʻakau ʻoku hokohoko tupu. ʻOku totonu ke pehē mo e kau Kalisitiané
9 ʻOku hangē eni ko e founga ʻoku tupu ai ha fuʻu ʻakau. ʻOku fakaofo ke sio ki he lōloa ʻo e lava ke tupu ha fuʻu ʻakau, tautautefito ki he taimi ʻoku mālohi ai hono ngaahi aká. Ko e fakatātaá, ko e niʻihi ʻo e ngaahi sita fakaʻofoʻofa ʻo Lepanoní ʻe lava ke lōloa ia hangē ha fale fungavaka 12. ʻE lava ke nau sino lahi ʻaupito ʻo lava ai ha maea mita ʻe 12 (fute ʻe 40) hono lōloá ke fusiʻi takai ʻi he taha pē ʻo kinautolu. (Hiva. 5:15) Ko ha fuʻu ʻakau ʻoku tupu vave ʻaupito ia ʻi he kamatá. ʻI he loloto ange ʻa e tupu ʻa e ngaahi aká pea mafola mamaʻo ange mei he fuʻu ʻakaú, ʻoku sino lahi ange mo lōloa ange. Ki mui ai, ʻoku ʻikai fuʻu faingofua ke sio ki he tupu ʻa e fuʻu ʻakaú. ʻOku hangē pē ia ko ʻetau fakalakalaka ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané. Te tau fai nai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi he taimi naʻa tau ʻuluaki kamata ako ai ʻa e Tohi Tapú. Pea tau papitaiso leva. Ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau fakatokangaʻi ʻa e anga ʻetau fakalakalaka ʻi he moʻoní. ʻOku tau kamata tāimuʻa nai pe maʻu ha ngaahi vāhenga-ngāue kehe ʻi he fakatahaʻangá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻoku ʻikai nai fuʻu faingofua ki he niʻihi kehé ke nau sio ki he fakalakalaka ʻoku tau fai ʻi he moʻoní. Ka ʻoku tau fiemaʻu kotoa ke hanganaki tupu ʻi he ʻiló mo e tuí kae ʻoua ke tau hangē “ha tangata kuo kakato ʻene tupú,” ʻa ia, kae ʻoua ke tau hoko ki he tuʻunga ʻoku totonu ke hoko ki ai ha Kalisitiane matuʻotuʻa. (ʻEf. 4:13) Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e fakalakalaka ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiané, ʻoku tau hangē ai ha kiʻi ʻakau ʻa ia ʻoku tupu ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau mālohi.
10. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he kau Kalisitiané ke nau hanganaki fai ʻa e fakalakalaka ʻi he moʻoní?
10 Ka ko ʻetau fakalakalaká ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ngata ai. Ko ʻetau ʻilo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá mo ʻetau tuí ʻoku hangē ia ko e ngaahi aka ʻa ia ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau mālohi mo taʻeueʻia. Ko e ngaahi aka ko iá ʻoku fiemaʻu ke hanganaki fakaʻau ke mālohi ange. (Pal. 12:3) ʻOku tokolahi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau hokohoko fai ʻa e faʻahinga fakalakalaka ko ení. Ko e tokoua ʻe taha kuó ne hoko ko ha mātuʻa ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 30 naʻá ne pehē ʻokú ne kei fai pē ha fakalakalaka. ʻOkú ne pehē ʻokú ne houngaʻia ʻi he Tohi Tapú he taimí ni ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi. ʻOkú ne hanganaki ako ʻa e ngaahi founga foʻou ʻoku lava ai ʻa e Tohi Tapú ke ne tokoniʻi ha tokotaha ke fai ha ngaahi fili, pea ʻokú ne fiefia ʻi heʻene ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻo toe lahi angé.
ʻAI KE MĀLOHI HOʻO KAUMEʻA MO E ʻOTUÁ
11. ʻE lava fēfē ke tau hokohoko atu ke ʻai ke mālohi ʻetau kaumeʻa mo Sihová?
11 Kapau ʻoku tau loto ke hanganaki fakalakalaka ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiane, kuo pau ke tau hanganaki hoko ʻo ofi ange kia Sihova. ʻOkú ne loto ke tau ongoʻi malu mo ʻofaʻi, ʻo hangē pē ko e ongoʻi ʻa ha kiʻi tama ʻi he taimi ʻokú ne ʻi ha mātuʻa ʻofa pe hangē ko ʻetau ongoʻi ʻi he taimi ʻoku tau ʻi hotau kaumeʻa lelei tahá ai. Ko e moʻoni, ʻe fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga ke hoko ʻo ofi feʻunga kia Sihova ke ongoʻi ai ʻa e malu mo e ʻofaʻi ko iá. Ko ia fakapapauʻi ʻokú ke vaheʻi ha taimi he ʻaho kotoa pē ke lau ai ʻa e Tohi Tapú. Pea lau ʻa e makasini, tohi mo e polosiua foʻou taki taha ʻa ia ʻoku ʻomai ʻe Sihová. ʻE tokoniʻi heni koe ke ʻiloʻi lelei ange ia ʻi he tuʻunga ko ha Tokotahá pea ʻai ke mālohi ai hoʻo kaumeʻa mo iá.
12. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai kapau ʻoku tau loto ke ʻai ʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá ke mālohi?
12 Ko ʻetau ngaahi lotú mo e feohi leleí ʻe lava ke na toe tokoniʻi kitautolu ke ʻai ke mālohi ʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá. (Lau ʻa e Malakai 3:16.) ʻI he taimi ʻoku lotu ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá kiate iá, ʻokú ne fanongo “ki heʻenau hū tōtōakí.” (1 Pita 3:12) ʻOku fanongo mai ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau tangi hake ai kiate ia ʻi he lotú, ko ia ʻoku totonu ke tau hanganaki lotu. (Loma 12:12) Heʻikai lava ke tau hokohoko atu ko ha kaumeʻa mo e ʻOtuá taʻekau ai ʻene tokoní. Kapau ʻe tuku ʻetau lotu kiate iá, heʻikai lava ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻú. ʻE lava ke tau hoko ʻo loto-siʻi ʻi he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení pe hoko ʻo fakataueleʻi ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá. Ka ʻokú ne loto-lelei ke ʻomai kia kitautolu ʻa e kotoa ʻo e tokoni ʻoku tau fiemaʻú kapau te tau kole ia. ʻOkú ke lotu kia Sihova ʻi he founga ʻokú ke talanoa ai ki ha kaumeʻa falalaʻanga? ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ʻe malava ai ke ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi lotú?—Sel. 16:19.
13. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahá kapau ʻoku tau loto ke ʻai ʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá ke mālohi?
13 ʻOku fiemaʻu ke tau nofo ofi ki he fakatahaʻangá koeʻuhí ke tau lava ai ʻo fakataha mo e niʻihi kehe ʻa ia ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihová. ʻOkú ne ʻofa ʻia kinautolu koeʻuhí ʻoku nau hanganaki “hufanga kiate ia.” (Nēh. 1:7) Koeʻuhi ʻoku fuʻu kovi ʻa e māmaní, ʻoku fiemaʻu ke tau fakamoleki ha taimi mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻE lava ke tau fetokoniʻaki ke tau mālohi ai pē, pea ʻe ueʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke fakahāhā ʻa e ʻofa ki he niʻihi kehé pea fai ʻa e “ngaahi ngāue lelei.” (Hep. 10:24, 25) ʻE ʻikai malava ke muimui ki he akonaki ʻa Paulá kae ʻoua ke tau fakamoleki ha taimi mo e fakatahaʻangá. Ko ia fakapapauʻi ʻokú ke ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahá. Pea hoko ko ha konga ʻo e fakatahá ʻaki hono fai ʻa e ngaahi tali.
14. Ko e hā kuo pau ai ke tau mateuteu maʻu pē ke fakatomala pea fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau ngaahi moʻuí?
14 Naʻe pau ke tau fakatomala pea taʻofi ʻetau founga moʻui angahalaʻiá ʻi he taimi naʻa tau fuofua hoko ai ko ha Kalisitiané. Ka ʻoku pau maʻu pē ke tau mateuteu ke fakatomala pea fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau ngaahi moʻuí. Koeʻuhi ʻoku tau taʻehaohaoa pea maʻu ʻa e ngaahi vaivaiʻanga, ʻe lava ke fuʻu faingofua kia kitautolu ke tau faiangahala. ʻOku hangē ʻa e angahalá ko ha ngata ʻa ia ʻoku mateuteu ke huhu kitautolu ʻi ha taimi pē ʻe malava ai. (Loma 3:9, 10; 6:12-14) Ko ia heʻikai lava ke tau fakangalingali ʻo pehē ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻatau ngaahi vaivaiʻanga. ʻOku anga-kātaki mai ʻa Sihova lolotonga ʻetau tauʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá. (Fil. 2:12; 2 Pita 3:9) Ngāueʻaki ho taimí mo e iví ʻi he ngāue ʻa Sihová kae ʻikai ki he ngaahi ʻuhinga siokitá. Ko ha tuofefine ʻe taha ʻa ia naʻe ʻohake ʻi he moʻoní naʻá ne fakakaukau naʻe fiemaʻu kiate ia ke hoko ʻo mātuʻaki ilifia ʻia Sihova pea ongoʻi heʻikai ʻaupito pē te ne malava ke fakahōifua kiate ia. Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ofi kiate ia pea fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai koeʻuhí naʻe ʻikai ke u ʻofa ʻia Sihova ka koeʻuhí naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi moʻoni ia.” Ko ia naʻá ne lotu ki he tokoni ʻa e ʻOtuá pea kamata ke fai ha ngaahi liliu ʻe niʻihi. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe taki au ʻe Sihova ʻo hangē ha kiʻi leká, tokoniʻi au ʻi he taha ʻo e fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻi ha taimi, ʻo mātuʻaki fakaalaala, ʻo fakahaaʻi mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke u faí.”
15. Ko e hā e meʻa ʻoku fakatokangaʻi mo houngaʻia ai ʻa Sīsū mo Sihová?
15 Naʻe tala ʻe he ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kia Pita mo e kau ʻapositolo kehé ke nau “hanganaki lea” fekauʻaki mo e ongoongo leleí. (Ngā. 5:19-21) Ko ʻetau ngāue fakafaifekau ʻi he uike taki taha ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau vakaiʻi koeʻuhí ke ʻai ʻetau tuí ke mālohi. ʻOku fakatokangaʻi ʻe Sīsū mo Sihova ʻa e lahi ʻo e tui ʻoku tau maʻú pea houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue fakafaifekaú. (Fkh. 2:19) ʻOku totonu ke hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha konga lahi ia ʻo ʻetau moʻuí.
16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau faʻa fakakaukau fekauʻaki mo ʻetau fakatapuí?
16 Faʻa fakakaukau fekauʻaki mo hoʻo fakatapuí. Ko hotau vahaʻangatae mo Sihová ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku tau maʻú. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa kinautolu kotoa ʻoku kau mo iá. (Lau ʻa e ʻAisea 44:5.) Vakaiʻi ho vahaʻangatae mo Sihová, pea lotu ki heʻene tokoní ke ʻai ia ke mālohi. Fakakaukau foki, fekauʻaki mo hoʻo papitaisó, pea ʻoua ʻe ngalo ʻa e ʻaho mahuʻinga ko iá. ʻOku fakahaaʻi ʻe hoʻo papitaisó ki he niʻihi kehé naʻá ke fakatapui koe kia Sihova. Ko e fili mahuʻinga taha eni ʻe faifai ange peá ke faí.
ʻOKU TAU FIEMAʻU ʻA E KĀTAKI KE NOFO OFI KIA SIHOVA
17. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau kātaki kapau ʻoku tau loto ke nofo ofi kia Sihova?
17 Naʻe tala ʻe Paula ki he kau Kalētiá ʻoku totonu ke ʻoua naʻa nau foʻi. (Kal. 6:9) ʻOku tau toe fiemaʻu foki ke kātaki, koeʻuhí ʻe ʻi ai ʻetau ngaahi palopalema. Ka ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. Hanganaki lotu ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pea te ne tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e fiefia mo e nonga, neongo kapau ʻe ʻikai mole atu ʻa e ngaahi palopalemá. (Māt. 7:7-11) Fakakaukau ki he meʻá ni: ʻOku tokangaʻi ʻe Sihova ʻa e fanga manupuná, neongo ia ʻokú ne ʻofa lahi ʻaupito ʻiate koe ʻo laka ange ia ʻi heʻene ʻofa ʻi he fanga manupuná. ʻOkú ne loto ke tokangaʻi koe koeʻuhí ʻokú ke ʻofa ʻiate ia pea kuó ke fakatapui koe kiate ia. (Māt. 10:29-31) Naʻa mo e taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo ngaahi palopalema faingataʻá, ʻoua ʻaupito naʻá ke foʻi. ʻOua ʻaupito ʻe liʻaki ʻa e moʻoní koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kuó ke liʻaki ʻi muí. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi koeʻuhí he ʻoku ʻiloʻi kitautolu he taimí ni ʻe Sihova.
18. Ko e hā ʻoku totonu ke fai he taimí ni ʻe he kotoa ʻo kinautolu ʻoku nau ʻilo ʻa e ʻOtuá?
18 Pe naʻá ke papitaiso ki muí ni pe naʻá ke papitaiso ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ko e hā ʻoku totonu ke ke fai he taimi ní? Hanganaki hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova, pea hanganaki fakalakalaka ʻi he moʻoní. ʻOku totonu ke ke tokanga ke ʻoua te ke fakakaukau ʻokú ke ʻiloʻi lelei ʻa e ʻOtuá pea ʻikai ai fiemaʻu ke ke fakaleleiʻi ho vahaʻangatae mo iá. Mei he taimi ki he taimi, fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení koeʻuhi ke ke lava ai ʻo mātuʻaki nofo ofi kia Sihova, ʻa ʻetau Tamai, Kaumeʻa, mo e ʻOtua ʻofá.—Lau ʻa e 2 Kolinitō 13:5, 6.