Hoko ʻo Fakafiemālie—Fakafiemālieʻi ʻa e Niʻihi Kehé
ʻI he hoko ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, kuo tau hokosia kotoa ai ʻa e puké, ʻo aʻu ʻa e niʻihi ki he puke lahi ʻaupito. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa peheé, ʻoku anga-fēfē ʻetau fekuki mo iá?
Ko e tokoni mahuʻinga ʻe taha ke fekuki aí ko e fakafiemālie ʻoku tau maʻu mei he fāmilí, ngaahi kaumeʻá, mo e ngaahi kaungātuí.
Ko ha lea lelei mo anga-ʻofa ʻa ha kaumeʻa ʻe lava ke hoko ia ʻo hangē ha lolo fakafiemālie te ne faitoʻo mo fakaivifoʻou kitautolu. (Pal. 16:24; 18:24; 25:11) Ka ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau tokanga ki he ngaahi meʻa lahi ange ʻo ʻikai ko hono maʻu pē ʻa e fakafiemālié. ʻOku nau kakapa atu “ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi ha faʻahinga mamahi pē ʻaki ʻa e fakafiemālie ʻoku [nau] maʻu mei he ʻOtuá.” (2 Kol. 1:4; Luke 6:31) Ko Antonio, ko ha ʻovasia fakavahe ʻi Mekisikou, naʻá ne hokosia tonu eni.
ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ha foʻi ngungu ʻi hono lamá, ko ha faʻahinga kanisā ia ʻo e totó, naʻe uesia ʻa Antonio ʻe he loto-mamahí. Ka, naʻá ne feinga ke mapuleʻi ʻene ngaahi ongoʻi tamakí. Anga-fēfē? Te ne feinga ke manatuʻi ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá pea hivaʻi kinautolu koeʻuhi ke fanongo mo fakalaulauloto ki he ngaahi foʻi leá. Ko e lotu leʻo-lahí pehē foki ki he lau ʻo e Tohi Tapú naʻe toe fakamoʻoniʻi ʻene hoko ko ha fakafiemālie lahi.
Kae kehe, ʻoku ʻiloʻi he taimí ni ʻe Antonio, ko e taha ʻo hono ngaahi tokoni lahi tahá naʻe haʻu ia mei hono ngaahi kaungātuí. ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi naʻá ku ongoʻi hohaʻa ai mo hoku uaifí, te ma kole ha kāinga ʻa ia ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke haʻu pea lotu mo kimaua. Naʻe fakafiemālieʻi heni kimaua mo fakanonga kimaua. Ko e moʻoni,” ʻokú ne tānaki mai, “mālō mo e poupou homa fāmilí mo homa fanga tokoua fakalaumālié, ʻi ha taimi mātuʻaki nounou naʻe malava ke ma ikuʻi ʻema ngaahi ongoʻi tamakí.” He houngaʻia ē ko ia ke maʻu ha ngaahi kaumeʻa anga-ʻofa mo tokanga!
Ko ha toe tokoni ʻe taha lolotonga ʻo e ngaahi taimi ʻo e mamahí ko e laumālie māʻoniʻoni ne talaʻofá. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko ha “meʻaʻofa taʻetotongi.” (Ngā. 2:38) Naʻe fakamoʻoniʻi pau ia ʻi hono pani ʻo e tokolahi ʻi he Penitekosi 33 T.S. Ka ʻi hono fakalahi atú, ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha meʻaʻofa ia ʻoku ala maʻu ʻe kitautolu kotoa. ʻOku ʻi ai ha tokonaki taʻealaʻosi ʻo e meʻaʻofa ko ení, ko ia ko e hā ʻoku ʻikai te ke kole ai ia ke ke maʻu ʻo lahí?—ʻAi. 40:28-31.
FAKAHĀHĀ ʻA E MAHUʻINGAʻIA LOLOTO ʻI HE FAʻAHINGA ʻOKU FAINGATAʻAʻIÁ
Naʻe kātekina ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e faingataʻa lahi, ʻo aʻu ki he fehangahangai mo e maté ʻi ha taimi. (2 Kol. 1:8-10) Ka, naʻe ʻikai ke mate manavahē ʻa Paula ia koeʻuhí ko ʻene moʻuí. Naʻá ne maʻu ʻa e fakafiemālie mei hono ʻiloʻi naʻá ne maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tohi: “Ke fakafetaʻia ʻa e ʻOtua mo e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau mamahí.” (2 Kol. 1:3, 4) Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Paula ʻa e ngaahi palopalemá ke ne lōmekina ia. Ka, ko e ngaahi ʻahiʻahi naʻá ne kātekiná naʻe tokoniʻi ai ia ke ne fakatupulekina ʻa e kaungāongoʻi, koeʻuhí naʻe teuʻi lelei ange ai ia ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé lolotonga ʻa e taimi ʻenau fiemaʻú.
Hili e sai hono puké, naʻe malava ʻa Antonio ke ne foki ki he ngāue fefonongaʻakí. Kuó ne fakahāhā tuʻumaʻu ʻa e mahuʻingaʻia ʻi hono ngaahi kaungātuí, ka ko ia mo hono uaifí naʻá na fai ha feinga makehe ke ʻaʻahi pea fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku puké. Ko e fakatātaá, hili ʻa e ʻaʻahi ki ha Kalisitiane ʻe taha naʻá ne fāinga mo ha puke lahi, naʻe ʻilo ʻe Antonio ko e tokoua ko ení naʻe ʻikai ke ne fie ʻalu ki he ngaahi fakatahá. “Naʻe ʻikai koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne ʻofa kia Sihova pe ko e fanga tokouá,” ko e fakamatala ia ʻa Antonio, “ka kuo uesia lahi ʻe he puké ʻene ngaahi ongoʻí ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻá ne ongoʻi taʻeʻaonga ai.”
Ko e meʻa ʻe taha naʻe fai ʻe Antonio ke fakalototoʻaʻi ʻaki ʻa e tokoua puké ko e kole ange kiate ia ke fai ha lotu ʻi ha fakatahataha ki muí ni. Neongo naʻe ongoʻi taʻefeʻunga ʻa e tokouá, naʻá ne tali ʻa e fakaafé. ʻOku pehē ʻe Antonio: “Naʻá ne fai ha lotu fakaʻofoʻofa, pea hili iá, naʻá ne hangē ha tokotaha kehé. Naʻá ne toe ongoʻi ʻaonga.”
ʻIo, ʻi ha tuʻunga lahi ange pe siʻi ange, naʻa tau maʻu kotoa ʻa e hokosia ʻo e kītaki ʻi he malumalu ʻo e faʻahinga faingataʻa ʻe niʻihi. Kae hangē ko e lea ʻa Paulá, ʻe lava ʻe he meʻá ni ke ne teuʻi kitautolu ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé lolotonga ʻa e taimi ʻenau fiemaʻú. Ko ia ai, tuku ke tau hoko ʻo ongongofua ki he faingataʻaʻia hotau ngaahi kaungā-Kalisitiané pea faʻifaʻitaki ki hotau ʻOtuá, ʻa Sihova, ʻi he hoko ko e matavai ʻo e fakafiemālie ki he niʻihi kehé.