Burnett, Simone, Eston mo Caleb
Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—ʻI he Feituʻu Pasifikí
KO RENEÉ, ko ha tuofefine ʻi hono taʻu 30 tupú, naʻá ne tupu hake ʻi ha fāmili Fakamoʻoni faivelenga ʻi ʻAositelēlia. ʻOkú ne pehē: “Naʻe lahi e ngaahi taimi naʻa mau hiki ai ʻo tokoni ki he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá. Naʻe ʻai ʻe he Tangataʻeikí mo e Fineʻeikí ʻa e ngaahi meʻá ke fakamānako, fakafiefia mo fakalata! ʻI he taimi naʻe ʻi ai ai ʻeku fānau ʻe toko uá, naʻá ku loto ke na maʻu ʻa e faʻahinga moʻui tatau.”
Ko e husepāniti ʻo Reneé, ʻa Shane ko ha tokoua ʻi hono taʻu 30 tupu lahí, naʻá ne maʻu ʻa e taumuʻa fakalaumālie meimei tatau. ʻOkú ne fakamatala: “Hili hono fāʻeleʻi ʻema tama hono uá, naʻá ma lau ai ʻi he Taua Leʻo ʻo fekauʻaki mo ha fāmili Fakamoʻoni ʻa ia naʻa nau folau ʻi honau ʻioté ki he tafaʻaki fakatonga hihifo ʻo e Pasifikí ke malanga ai ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻo Tonga.a Naʻe ueʻi kimaua ʻe he kupu ko ení ke ma tohi ai ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻAositelēlia mo Nuʻu Silá ʻo kole ki ai fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu naʻe fiemaʻu lahi ange ai ʻa e kau malanga ʻo e Puleʻangá.b ʻI he talí, naʻe fakaafeʻi kimaua ke ma hiki ki Tonga—ko e feituʻu tofu pē ia naʻá ma lau ʻi he Taua Leʻo!”
Jacob, Reneé, Skye, mo Shane
ʻI he hili nai ha taʻu ʻo e nofo ʻa Shane, Reneé, mo ʻena fānaú, ʻa Jacob mo Skye ʻi Tongá, naʻe hoko ha māveuveu he fonuá ʻo pau ai ke nau foki ki ʻAositelēlia, ka naʻe kei ʻi heʻena fakakaukaú pē ʻena taumuʻa ke fakalahi ʻena ngāue fakafaifekaú. ʻI he 2011, naʻa nau hiki ai ki Nōfoki, ʻa ia ko ha kiʻi motu ʻi he ʻotu motu Pasifikí, ʻoku maile ʻe 900 (1,500 km) ʻi he fakahahake ʻo ʻAositelēliá. Naʻe fēfē ʻenau hiki ki ai? ʻOku pehē ʻe Jacob ʻa ia ʻokú ne taʻu 14: “Naʻe ʻikai ngata pē hono tokangaʻi kimautolu ʻe Sihová ka naʻá ne toe ʻai ke fakalata ʻa e ngāue fakafaifekaú!”
KAKAPA ATU KE NGĀUE KO HA FĀMILI
Hangē ko Shane, Reneé mo ʻena fānaú mo e ngaahi fāmili Fakamoʻoni tokolahi, kuo nau foaki loto-lelei atu kinautolu ke hoko ko e kau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Ko e hā naʻá ne ueʻi kinautolu ke hikí?
“Naʻe mahuʻingaʻia ʻa e kakai tokolahi ʻi he ongoongo leleí. Naʻa mau loto ke ako fakafoʻituitui tuʻumaʻu mo kinautolu ʻa e Tohi Tapú.”—Burnett
Ko Burnett mo Simone, ko ha ongo meʻa ʻi hona taʻu 30 tupú pea mo hona ongo foha ko Eston mo Caleb, ʻa ia ʻokú na taʻu 12 mo e 9 he taimí ni, naʻa nau hiki ki Burketown, ko ha kolo ʻoku tuʻu mavahe ʻi Kuinisilani, ʻAositelēlia. ʻOku fakamatala ʻa Burnett: “Naʻe malanga pē ki ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe tolu pe taʻu ʻe fā kotoa pē. Naʻe mahuʻingaʻia ʻa e kakai tokolahi ʻi he ongoongo leleí. Naʻa mau loto ke ako fakafoʻituitui tuʻumaʻu mo kinautolu ʻa e Tohi Tapú.”
Jim, Jack, Mark mo Karen
Ko Mark mo Karen, ʻokú na taʻu 50 tupu siʻi he taimí ni, ʻa ia naʻá na ngāue ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kehekehe ofi ki Senē, ʻAositelēlia, ki muʻa ia ke na hiki atu mo ʻena fānau ʻe toko tolu ko Jessica, Jim, mo Jack, ki Nhulunbuy, ko ha feituʻu keliʻanga koloa ʻoku tuʻu mavahe ʻi he Vāhenga Fakatokelaú. ʻOku pehē ʻe Mark: “ʻOku ou ʻofa ʻi he kakaí, ko ia naʻá ku loto ke ʻalu ki he feituʻu ʻoku lahi ʻaupito ai ʻa e meʻa ke fai ʻi he fakatahaʻangá pea ʻi he ngāue fakafaifekaú.” Kae kehe, naʻe toumoua ʻa Karen ke hiki. ʻOkú ne pehē: “Hili hono fakalototoʻaʻi au ʻe Mark mo ha niʻihi, naʻá ku loto-lelei ke ʻahiʻahiʻi. ʻI he taimí ni ʻoku ou fiefia heʻeku fai iá!”
Benjamin, Jade, Bria mo Carolyn
ʻI he 2011, ko Benjamin mo Carolyn mo hona ongo kiʻi ʻofefine teʻeki ako ko Jade mo Bria naʻa nau hiki mei Kuinisilani, ʻAositelēlia ki Tīmoa-Lesitā, ʻa ia ko ha kiʻi fonua ʻi he motu ko Tīmoa ʻi he ʻotu motu ʻInitonēsiá. ʻOku pehē ʻe Ben: “Naʻá ku ngāue ki muʻa mo Carolyn ʻi Tīmoa-Lesitā ko e ongo tāimuʻa makehe. Naʻe fakafiefia ʻaupito ʻa e fai fakamoʻoní, pea naʻe poupou lahi ʻa e fanga tokouá. Naʻá ma loto-mamahi ʻi heʻema mavahé. Naʻá ma fakapapauʻi ke ma toe foki. ʻI heʻema maʻu fānaú, naʻe toloi ai ʻema palaní ka naʻe ʻikai liliu ai ʻema taumuʻá.” ʻOku tānaki mai ʻe Carolyn: “Naʻá ma loto ke feohi ʻema fānaú mo e kau misinalé, kau Pētelí mo e kau tāimuʻa makehé pea ke maʻu ʻa e ʻātakai fakalaumālie lelei taha ʻe ala lavá.”
MATEUTEU KE HIKI
Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻokú ne loto ke langa ha taua te ne taʻetomuʻa tangutu hifo ʻo fikaʻi ʻa e fakamolé?” (Luke 14:28) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e taimi ʻoku fakakaukau ai ha fāmili ke hiki ki ha feituʻu ʻe taha, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e palani leleí. Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu ke fakakaukau ki aí?
FAKALAUMĀLIE: ʻOku pehē ʻe Ben: “Naʻa mau loto ke ngāue maʻá e niʻihi kehé pea ʻoua ʻe hoko ko e fakakavenga. Ko ia, ki muʻa ke mau hikí, naʻa mau fakapapauʻi ke langa hake homau tuʻunga fakalaumālié. Naʻe toe fakalahi ʻemau kau atu ki he ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi ngāue kehe ʻi he fakatahaʻangá.”
Ko Jacob, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Ki muʻa ke mau hiki ki Nōfokí, naʻa mau lau ha ngaahi talanoa ki he moʻuí ʻi he Taua Leʻo mo e Awake! ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fāmili naʻa nau ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Naʻa mau talanoa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi pole naʻa nau fehangahangai mo iá mo e founga naʻe tokangaʻi ai kinautolu ʻe Sihová.” ʻOku tānaki mai ʻe hono tuofefine taʻu 11 ko Skye: “Naʻá ku toutou fai ha lotu—ʻiate au pē pea fakataha mo ʻeku ongo mātuʻá!”
FAKAEONGO: ʻOku pehē ʻe Reneé: “Koeʻuhí naʻa mau nofo ʻo ofi ki he fāmilí mo e ngaahi kaumeʻa ofí ʻi he feituʻu naʻá ku saiʻia ʻaupito aí, naʻe mei faingofua pē ke mau nofo ai. Ka ʻi he ʻikai ke u nōfoʻi ʻi he ngaahi meʻa naʻá ku tukuangé, naʻá ku fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe ʻaonga ai ki hoku fāmilí ʻa e hiki ko ení.”
ANGA-FAKAFONUA: ʻOku fai ʻe he ngaahi fāmili lahi ha ngaahi fekumi ke nau mateuteu ai ki honau ngaahi ʻātakai foʻoú. ʻOku pehē ʻe Mark: “Naʻa mau lautohi ki he lahi taha ʻemau malavá ʻo fekauʻaki mo Nhulunbuy. Naʻe anga-lelei ʻa e fanga tokoua ʻi aí ʻo lī mai kiate kimautolu ha tatau ʻo e nusipepa ʻi he koló, ʻa ia naʻe malava ke mau kiʻi mahinoʻi ai ʻa e kakai ʻo e fonuá mo honau anga-fakafonuá.”
ʻOku tānaki mai ʻe Shane, ʻa ia naʻe hiki ki Nōfokí: “Ko hono moʻoní, naʻá ku tokangataha ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané. Naʻá ku ʻiloʻi kapau te u loto-moʻoni, anga-malū, faitotonu mo ngāue mālohi, ʻe lava ke u ngāue pē ʻi ha fonua ʻi he māmaní.”
FEKUKI MO E NGAAHI POLÉ
Ko e lavameʻa ʻo e kau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e mahuʻinga ke hoko ʻo ngaofengofua mo fakakaukau pau ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai mo ha ngaahi pole taʻeʻamanekina. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi:
ʻOku pehē ʻe Reneé: “Naʻá ku ako ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku hou ai ʻa e tahi ʻi Nōfokí, ʻoku ʻikai lava ʻa e ngaahi vaká ke lī taula pea ʻoku lava ke siʻisiʻi mo mamafa ange ai ʻa e koloá. Ko ia, ʻi hono teuteu ʻa e ngaahi houa kaí, kuó u ako ai ke fakapotopoto.” ʻOku tānaki mai ʻe hono husepānití, ʻa Shane: “Naʻa mau toe feʻunuʻaki ʻemau fakamolé ke ngata pē ʻi heʻemau paʻanga fakauiké.”
ʻOku fakamamafaʻi ʻe hona foha ko Jacob ha pole ia ʻe taha: “Ko ʻemau fakatahaʻanga foʻoú naʻe toko fitu pē—ko e kakai lalahi kotoa. Ko ia, naʻe ʻikai haku kaumeʻa ʻi hoku toʻú! Ka ʻi heʻeku ngāue mo e kau taʻumotuʻá ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻa mau kaumeʻa leva.”
Ko Jim ʻa ia ʻoku taʻu 21 he taimí ni, naʻá ne fehangahangai mo e tuʻunga meimei tatau: “Ko e fakatahaʻanga ofi taha ki Nhulunbuy ʻoku laka hake ʻi he maile ʻe 450 (725 km) hono mamaʻó, ko ia ʻoku mau ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi taimi ʻasemipilií mo e fakataha-lahí. ʻOku mau aʻu pongipongia ki ai pea fiefia ʻi he feohi ʻi he lahi taha ʻe ala lavá mo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku mau vakai ki he ngaahi taimi ko iá ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo e taʻu ko iá!”
“FIEFIA LAHI ʻI HEʻEMAU HAʻU KI HENÍ!”
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa.” (Pal. 10:22) Takatakai ʻi he māmaní, ko e tokolahi taʻefaʻalaua ʻoku nau hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, kuo nau hokosia fakafoʻituitui ʻa e moʻoni ʻo e lea fakamānavaʻi ko iá.
ʻOku pehē ʻe Mark: “Ko e tāpuaki lahi taha ʻo e hiki ko ení ko hono tākiekina lelei ai ʻema fānaú. Ko e ongo tamaiki lalahí, naʻá na tuipau kakato ʻe hanga ʻe Sihova ʻo tokangaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. Heʻikai lava ke ke fakatau mai ʻa e tuipau ko iá.”
ʻOku pehē ʻe Shane: “ʻOku ou mātuʻaki vāofi ange ai mo hoku uaifí mo e fānaú. ʻI he taimi ʻoku ou fanongo ai ki heʻenau fakamatala ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻa kinautolú, ʻoku ou ongoʻi fiemālie moʻoni.” ʻOku loto-tatau ki ai hono foha ko Jacob: “Kuó u maʻu ha taimi fakalata moʻoni. ʻOku ou fiefia lahi ʻi heʻemau haʻu ki hení!”
a Sio ki he kupu “Ngaahi Kaumeʻa ʻo e ʻOtuá ʻi he ‘ʻOtu Motu Anga-ʻOfá,’” ʻi he Taua Leʻo, ʻo Tīsema 15, 2004, peesi 8-11.
b ʻI he 2012, naʻe fakatahaʻi ai ʻa e ʻōfisi vaʻa ʻo ʻAositelēlia mo Nuʻu Silá ʻo faʻu ʻa e vaʻa ʻAositalāsia.