LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w16 ʻEpeleli p. 23-26
  • Hoko ha Kau Tāupoʻou ki Muʻa ko e Fanga Tuofāfine Fakalaumālie Moʻoni

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hoko ha Kau Tāupoʻou ki Muʻa ko e Fanga Tuofāfine Fakalaumālie Moʻoni
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO HA TOHI NAʻÁ NE FAKAMAVAHEVAHEʻI KIMAUTOLU
  • FAKAFĀʻŪTAHAʻI KIMAUTOLU ʻE HE TOHI TAPÚ
  • Liʻaki ʻe he Ongo Mātuʻá—ʻOfaʻi ʻe he ʻOtuá
    ʻĀ Hake!—2001
  • Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo: Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
  • KO E HĀ ʻE LAVA KE U TOTONGI KIA SIHOVA? ●
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
w16 ʻEpeleli p. 23-26
Ko e toko tolu ʻo e fanga tokoua ʻo tuofefine Fernández, ko e toko ua ʻokú na tui ha teunga ʻoku tōʻongaʻaki ʻe he kau tāupoʻou Katoliká pea ko e toko taha ʻokú ne tui ha veili hinehina ko ha tokotaha akoako

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Hoko ha Kau Tāupoʻou ki Muʻa ko e Fanga Tuofāfine Fakalaumālie Moʻoni

Fakamatala fai ʻe Felisa mo Araceli Fernández

ʻI HE ngaahi taʻu kuohilí, naʻe ʻita hoku tehina siʻisiʻí ʻa Araceli, mo kaila mai: “ʻOua te ke lea mai kiate au. ʻOku ʻikai ke u loto ke toe fanongo ki ha meʻa fekauʻaki mo e lotú. ʻOkú ke ʻai au ke u ʻita. ʻOku ou fehiʻa ʻiate koe!” Ko ʻene ngaahi leá naʻá ne ʻai au ke u loto-mamahi lahi. Ko hoku taʻu 91 eni pea ʻoku ou kei manatuʻi lelei ia. Kae hangē ko e lea ʻi he Koheleti 7:8, “ʻoku lelei ange ʻa e ikuʻanga ʻo ha meʻa ʻi hono kamata.”​—Felisa.

Felisa: Naʻá ku tupu hake ʻi ha fāmili masiva ʻi Sipeini. Naʻe siasi Katolika hoku fāmilí pea naʻa nau mālohi ʻi he siasí. Ko hono moʻoní, ko e toko 13 ʻi hoku kāingá naʻe pātele pe ngāue ki he siasí. Naʻe pātele ha tokotaha ʻi he kāinga ʻeku fineʻeikí pea faiako ʻi ha ʻapiako Katolika. Hili ʻene maté, naʻe fakalāngilangiʻi ia ʻe he Tuʻi Tapú, Sōane Paulo II ke ne hoko ko ha sangato. Naʻe ngāue ʻeku tangataʻeikí ʻi ha fale ngaohiʻanga ukamea, pea ngāue ʻeku fineʻeikí ʻi he ngoué. Naʻa mau toko valu pea ko au ʻa e lahi taha ʻi he fānaú.

ʻI heʻeku taʻu 12, ko e taimi ia naʻe kamata ai ʻa e tau fakalotofonuá ʻi Sipeini. Hili ʻa e taú, naʻe fakahū pilīsone ʻa e tangataʻeikí koeʻuhí naʻe ʻikai ke saiʻia ʻa e puleʻangá ʻi heʻene ngaahi fakakaukau fakapolitikalé. Naʻe faingataʻa ki heʻeku fineʻeikí ke ne maʻu ha meʻakai feʻunga maʻa kimautolu kotoa. Ko ia naʻá ne ʻave hoku fanga tehina iiki ʻe toko tolú, ʻa Araceli, Lauri, mo Ramoni, ke nau nofo mo e kau tāupoʻoú ʻi ha ʻapi tāupoʻou ʻi he kolo ko Bilbao. Naʻe lava ke maʻu ai ʻe hoku fanga tehiná ha meʻakai feʻunga ke nau maʻu meʻatokoni ai.

Araceli: ʻI he taimi ko iá naʻá ku taʻu 14 ai, taʻu 12 ʻa Lauri pea taʻu 10 ʻa Ramoni. Naʻa mau ongoʻi lahi ʻa e ʻikai ke mau sio ki homau fāmilí. ʻI he ʻapi tāupoʻoú, ko ʻemau ngāué ko e fakamaʻa. ʻI he taʻu ʻe ua ki mui ai, naʻe ʻave kimautolu ʻe he kau tāupoʻoú ki ha ʻapi tāupoʻou lahi ange ʻi Zaragoza ʻa ia naʻa nau tokangaʻi ai ʻa e kakai taʻumotuʻá. Naʻe pau ke mau ngāue mālohi ʻi hono fakamaʻa ʻa e peitó, pea naʻe hoko eni ke mau helaʻia ʻaupito.

Felisa: ʻI he taimi naʻe ʻalu ai hoku fanga tehiná ki he ʻapi tāupoʻou ʻi Zaragoza, naʻe fakakaukau ʻeku fineʻeikí mo ʻeku faʻētangata naʻe pātelé ke ʻave mo au ki ai. Naʻá na loto ke fakamavaheʻi au mei ha tamasiʻi naʻe manako ʻiate au. Naʻá ku fakatuʻotuʻa atu ke nofo ʻi he ʻapi tāupoʻoú koeʻuhí naʻá ku ʻofa ki he ʻOtuá. Naʻá ku ʻalu ki he lotú he ʻaho kotoa, pea naʻá ku saiʻia ke u hoko ʻi ha ʻaho ko ha misinale Katolika ʻo hangē ko e taha ʻo hoku kāinga ʻi ʻAfiliká.

Ko e ʻapi tāupoʻou ʻi Zaragoza, Sipeini mo e liliu Tohi Tapu Nacar-Colunga

Toʻohema: Ko e ʻapi tāupoʻou ʻi Zaragoza, Sipeini; toʻomataʻu: liliu Tohi Tapu Nácar-Colunga

Ka ʻi he ʻapi tāupoʻoú, naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai lava ke u fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku loto ke faí. Naʻe ʻikai ke fakalototoʻaʻi au ʻe he kau tāupoʻoú ke u tauhi ki he ʻOtuá ʻi ha fonua kehe, ʻo hangē ko ia naʻá ku fakaʻamu ki aí. Ko ia ʻi he taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻá ku foki ai ki ʻapi mo tokangaʻi ʻeku faʻētangata naʻe pātele. Naʻá ku fai ʻene ngāue fakaʻapí, pea naʻá ma lau Losalio fakataha ʻi he efiafi kotoa. Naʻá ku saiʻia foki ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi matalaʻiʻakau ʻi he fale lotú pea teuteuʻi ʻa e ʻīmisi ʻo Maliá mo e “kau sangató.”

Araceli: ʻI he taimi naʻá ku ʻi Zaragoza aí, naʻe fiemaʻu ke u fai ʻa e ʻuluaki fuakavá ke u hoko ai ko ha tāupoʻoú. Naʻe fakakaukau leva ʻa e kau tāupoʻoú ke fakamavaheʻi au mei hoku ongo tokouá. Ko ia naʻa nau ʻave au ki ha ʻapi tāupoʻou ʻi Madrid pea ʻave ʻa Lauri ki he ʻapi tāupoʻou ʻi Valencia. Naʻe nofo ʻa Ramoni ʻi Zaragoza. ʻI Madrid, naʻá ku fai ai ʻeku fuakava hono ua ke u hoko ko ha tāupoʻoú. Naʻe haʻu ʻa e kakai tokolahi ʻo hangē ko e fānau akó mo e kakai taʻumotuʻá, ke nofo ʻi he ʻapi tāupoʻoú. Ko ia, naʻe lahi ai ʻa e ngāue ke faí. Naʻá ku ngāue ʻi he falemahaki ʻo e ʻapi tāupoʻoú.

Naʻá ku fakatuʻotuʻa atu ki heʻeku hoko ko ha tāupoʻou ʻi he toenga ʻeku moʻuí. Naʻá ku fakakaukau te mau fakamoleki ha taimi lahi ʻi hono lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. Ka naʻá ku loto-mamahi. Naʻe ʻikai ngāueʻaki ʻe ha taha ʻa e Tohi Tapú pe naʻa mo e talanoa ʻo kau ki he ʻOtuá pe Sīsū. Naʻá ku kiʻi ako ʻa e lea faka-Latiná, ako ʻa e moʻui ʻa e “kau sangato” ʻa e Katoliká, pea lotu kia Malia. Ka ko e lahi taha ʻo e taimí, ko ʻemau ngāue mālohi pē.

Naʻe kamata ke u loto-mafasia mo hohaʻa. Naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u ngāue paʻanga ke tokoni ki hoku fāmilí kae ʻikai ko e ngāue ʻi he ʻapi tāupoʻoú ke tuʻumālie ai ʻa e kakai kehé. Ko ia naʻá ku talanoa ai ki he pule ʻo e kau tāupoʻoú fekauʻaki mo e meʻá ni mo tala ange kiate ia ʻoku ou loto ke mavahe. Ka naʻá ne lokaʻi au ʻi ha loki. Naʻá ne fakakaukau ʻe hoko eni ke fakatuipauʻi au ke u nofo.

Naʻe tukuange au ʻe he kau tāupoʻoú mei he lokí, ka ʻi he taimi pē naʻa nau ʻiloʻi ai ʻoku ou kei loto ke mavahe mei he ʻapi tāupoʻoú, naʻa nau toe lokaʻi au ʻi he lokí. Hili ʻa e tuʻo tolu ʻenau fai eni kiate aú, naʻa nau pehē ʻe lava ke u mavahe kapau te u tohi eni: “ʻOku ou mavahé koeʻuhí ʻoku ou saiʻia ke u tauhi kia Sētane kae ʻikai ki he ʻOtuá.” Naʻá ku ʻohovale. Naʻá ku loto ke u mavahe, ka heʻikai te u tohi ʻa e ngaahi lea ko ení. Faifai atu pē, naʻá ku tala ange ʻoku ou loto ke talanoa ki ha pātele, pea naʻá ku tala ange kiate ia ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻá ne maʻu ha ngofua mei he pīsopé ke ʻave au ki he ʻapi tāupoʻou ʻi Zaragoza. Hili ha ngaahi māhina siʻi ʻi heʻeku ʻi aí, naʻe fakaʻatā au ke u mavahe. Taimi siʻi mei ai, naʻe toe mavahe mai ʻa Lauri mo Ramoni mei he ʻapi tāupoʻoú.

KO HA TOHI NAʻÁ NE FAKAMAVAHEVAHEʻI KIMAUTOLU

Ko Felisa ʻi heʻene kei finemuí pea ʻi he ʻahó ni

Felisa

Felisa: ʻI ha taimi ki mui ai, naʻá ku mali peá u hiki ai ʻo nofo ʻi Cantabria, ko ha feituʻu ʻi Sipeini. Naʻá ku kei ʻalu maʻu pē ki he lotú. ʻI he fale lotú he Sāpate ʻe taha, naʻe kaikaila ʻa e pātelé ʻi heʻene ʻitá, “Sio ki he tohi ko ení!” Naʻá ne fakaʻaliʻali kia kimautolu ʻa e tohi Ko e Moʻoni ʻa ia ʻoku fakatau ki he Moʻui Taʻengata. Naʻá ne pehē mai, “Kapau kuo ʻoatu ʻe ha taha ʻa e tohi ko ení, ʻomai kiate au pe lī ia!”

Naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e tohi ko iá, ka naʻá ku loto ke maʻu ia. ʻI he ngaahi ʻaho siʻi ki mui ai, naʻe haʻu ai ha ongo fefine ki hoku ʻapí. Ko e taha kinaua ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá na tuʻuaki mai ʻa e tohi ko iá. Naʻá ku lau ʻa e tohí ʻi he pō ko iá. ʻI he taimi naʻe toe foki mai ai ʻa e ongo fefiné, naʻá na ʻeke mai pe ʻoku ou loto ke ako ʻa e Tohi Tapú, pea naʻá ku tala ange ʻio.

Ko e Moʻoni ʻa ia ʻOku Fakatau ki he Moʻui Taʻengata—Sipeini

Ko e tohi Moʻoni

Naʻá ku loto maʻu pē ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku ako leva ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová pea naʻe kamata ke loloto ʻeku ʻofa kiate iá. Naʻá ku loto ke u tala ki he tokotaha kotoa ʻo fekauʻaki mo ia. ʻI he 1973, naʻá ku papitaiso ai. ʻI he taimi pē naʻá ku maʻu ai ha faingamālie, naʻá ku feinga ke talanoa ki hoku fāmilí ʻo fekauʻaki mo e moʻoní. Ka ko hoku fāmilí tautefito ki hoku tokoua ko Araceli, naʻá ne taukaveʻi naʻe hala ʻa e meʻa ʻoku ou tui ki aí.

Araceli: Koeʻuhí ko hono ngaohikovia au ʻi he ʻapi tāupoʻoú, naʻá ku ʻita mo loto-mamahi ʻi he lotu naʻá ku kau ki aí. Ka naʻá ku kei ʻalu pē ʻo lotu ʻi he Sāpaté, pea mo lau Losalio ʻi he ʻaho kotoa. Naʻá ku kei fiemaʻu ke mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú, pea naʻá ku kole ai ki he ʻOtuá ke ne tokoniʻi au. Naʻe fakahaaʻi mai leva ʻe Felisa ʻa e meʻa naʻá ne akó. Naʻá ne fiefia lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ne tui ki aí ka naʻá ku fakakaukau naʻá ne fakasesele. Naʻe ʻikai ke u tui ki he meʻa naʻá ne leaʻakí.

Ko Araceli ʻi heʻene kei finemuí pea ʻi he ʻahó ni

Araceli

Ki mui ai, naʻá ku foki ki Madrid ʻo ngāue peá u mali ai. ʻI he ngaahi taʻu lahi, kuó u fakatokangaʻi ko e kakai ʻoku ʻalu maʻu pē ki he lotú ʻoku ʻikai moʻoni ke nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Ko ia naʻe ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú. Naʻe ʻikai ke u toe tui ki he “kau sangató” pe ko e afi ʻo helí, pea naʻe ʻikai ke u tui ʻe lava ʻe ha pātele ke ne fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá. Naʻe aʻu ʻou fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻīmisi fakalotu kotoa pē naʻá ku maʻú. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻá ku fai ʻa e meʻa totonú. Naʻá ku loto-mamahi, ka naʻá ku kei lotu pē ki he ʻOtuá: “ʻOku ou loto ke ʻiloʻi koe. Tokoniʻi au!” ʻOku ou manatuʻi ʻa e faʻa tukituki mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hoku matapaá, ka naʻe ʻikai ke u fakaava ia. Naʻe ʻikai ke u toe falala ki ha lotu.

Naʻe nofo hoku tokouá ʻa Lauri ʻi Falanisē, pea nofo ʻa Ramoni ʻi Sipeini. ʻI he 1980 nai, naʻe kamata ke na ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku tuipau naʻá na hangē ko Felisa, ʻo ʻikai ke na ʻiloʻi naʻá na ako ʻa e ngaahi loi lahi. Ki mui ai, naʻá ku fetaulaki mo Angelines, ko e taha ʻo hoku ngaahi kaungāʻapí, pea naʻá ma hoko ʻo kaumeʻa ofi. Ko e taha foki ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe tuʻo lahi hono ʻeke mai ʻe Angelines mo hono husepānití pe te u loto ke ako ʻa e Tohi Tapú mo kinaua. Naʻá na ʻiloʻi neongo ʻeku pehē ʻoku ʻikai haʻaku tokanga ki he lotú, naʻá ku loto-moʻoni ke ʻilo ʻa e Tohi Tapú. Faifai atu pē, naʻá ku tala ange: “Sai. Te u loto ke ako ka ʻo kapau pē te u ngāueʻaki ʻeku Tohi Tapú!” Naʻá ku maʻu ʻa e liliu Tohi Tapu Nácar-Colunga.

FAKAFĀʻŪTAHAʻI KIMAUTOLU ʻE HE TOHI TAPÚ

Felisa: ʻI he taimi naʻá ku papitaiso ai ʻi he 1973, naʻe toko 70 nai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi Santander, ko e kolomuʻa ia ʻo Cantabria. Naʻe pau ke mau fononga mamaʻo ʻo malanga ki he kakai kotoa ʻi he ngaahi kolo ʻe lauingeau ʻi he vāhengá. Ko ia, naʻa mau fononga pasi ai mei he kolo ki he kolo pea ki mui ai ʻi he kaá.

ʻI he ngaahi taʻu lahi, naʻá ku ako Tohi Tapu ai mo e kakai tokolahi, pea naʻe papitaiso ai ʻa e toko 11 ʻo kinautolu. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai naʻá ku ako mo iá ko e kau Katolika. Naʻe fiemaʻu ke u anga-kātaki kia kinautolu. Hangē pē ko aú, naʻe fiemaʻu ʻa e taimi ke nau ʻiloʻi naʻe hala ʻa e meʻa naʻa nau tui ki aí. Naʻá ku ʻiloʻi ko e Tohi Tapú pē mo e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻe lava ke ne tokoniʻi ha taha ke liliu ʻene fakakaukaú pea mahinoʻi ʻa e moʻoní. (Hep. 4:12) Naʻe papitaiso hoku husepānití ʻa Bienvenido ʻi he 1979, ko ha polisi ia ki muʻa, pea naʻe kamata ako ʻeku fineʻeikí ʻa e Tohi Tapú ki muʻa siʻi pē peá ne mālōloó.

Araceli: ʻI he taimi naʻe kamata ke u ako ai ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku ongoʻi heʻikai lava ke u falala kiate kinautolu. Ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi pehē. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono akoʻi mai ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e Tohi Tapú ka naʻa nau toe talangofua foki ki he ngaahi akonakí. Naʻe kamata ke fakatupulekina ai ʻeku tui kia Sihova mo e Tohi Tapú pea naʻá ku ongoʻi fiefia lahi ange. Naʻe fakatokangaʻi eni ʻe he niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāʻapí pea nau tala mai, “Araceli, hokohoko atu ʻi he ʻalunga kuó ke filí!”

ʻOku ou manatuʻi ʻeku lotú, “Fakamālō atu Sihova, ʻi he ʻikai te ke foʻi ʻiate aú mo hono ʻomai ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ku kumi ki aí​—ko e ʻilo totonu ki he Tohi Tapú.” Naʻá ku toe kole kia Felisa ke ne fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku ngaahi lea kovi naʻe fai kiate iá. Talu mei ai mo ʻemau fetalanoaʻaki fiefia ʻi he Tohi Tapú kae ʻikai ko ʻemau fakakikihi. ʻI he 1989, naʻá ku papitaiso ai ko hoku taʻu 61 ia.

Felisa: ʻOku ou taʻu 91 he taimí ni. Kuo mālōlō hoku husepānití, pea ʻoku ʻikai kei malava ke u fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku anga ki aí. Ka ʻoku ou kei lau fakaʻaho pē ʻa e Tohi Tapú, mo ʻalu ki he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau ki heʻeku malavá.

Araceli: ʻOku ou saiʻia ke talanoa fekauʻaki mo Sihova ki he kau pātele mo e kau tāupoʻou kotoa ʻoku ou fetaulaki mo iá, mahalo koeʻuhí pē naʻá ku tāupoʻou. Kuó u maʻu ha ngaahi fetalanoaʻaki lelei mo e niʻihi ʻo kinautolu, pea naʻe ʻave ai ʻe he tokolahi ʻa e ʻū tohí mo e makasiní. ʻOku ou manatuʻi lelei ha pātele ʻe taha. Hili ʻeku talanoa mo ia ʻi ha kiʻi taimi, naʻá ne tui ki he meʻa naʻá ku leaʻakí. Naʻá ne fakahaaʻi mai leva: “Ka ʻe lava ke u ʻalu ki fē ʻi hoku taʻu ko ení? Ko e hā ʻe leaʻaki ʻe hoku siasí mo hoku fāmilí? Naʻá ku tali ange: “Pea ko e hā ʻe leaʻaki ʻe he ʻOtuá?” Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ku tonu pea naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne loto-mamahi. Ka ʻoku hā ngali naʻe ʻikai ke ne loto-toʻa ke fai ha liliu.

Heʻikai ngalo ʻiate au ʻa e taimi naʻe tala mai ai ʻe hoku husepānití ʻene loto ke ʻalu mo au ki he fakatahá. Naʻá ne taʻu 80 tupu ʻi he taimi naʻá ne fuofua maʻu ai ʻa e fakatahá, pea talu mei ai mo e ʻikai ʻaupito ke ne liʻaki ha fakataha. Naʻá ne ako ʻa e Tohi Tapú pea kamata ʻalu ʻi he malangá. Kuó u maʻu ha ngaahi manatu melie ʻo e ngaahi taimi naʻá ma ngāue fakataha ai ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne mālōlō ʻi he māhina ʻe ua ki muʻa ʻi he ʻaho naʻe teu ke papitaiso aí.

Felisa: ʻI he taimi naʻe kamata ke u tauhi ai kia Sihová, naʻe fakafepakiʻi au ʻe hoku fanga tehina ʻe toko tolú. Ka ki mui ai, naʻa nau toe ako ʻa e moʻoní. Ko e moʻoni, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha kuo faifai ange pea hoko kiate aú. Talu mei ai mo e lava ke mau feohi fiefia fakataha mo talanoa ai ki hotau ʻOtua ʻofeina ko Sihová, mo ʻene Folofolá! Ko hono moʻoní, kuo mau hoko kotoa ʻo lotu kia Sihova.a

a ʻOku taʻu 87 ʻa Araceli, taʻu 91 ʻa Felisa, pea taʻu 83 ʻa Ramoni. ʻOku nau kei tauhi faitōnunga pē kia Sihova. Naʻe mālōlō ʻa Lauri ʻi he 1990, pea naʻá ne nofoʻaki faitōnunga foki kia Sihova.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share