Tokoni ʻi he Taimi Totonu
1 ʻI he sio ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki ha fiemaʻu ke fakaivimālohiʻi ʻa e kaungātuí, naʻe ueʻi ia ʻe he tokangá ke ne ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi fakamanatu mo e fakalototoʻa anga-ʻofa. (2 Pita 1:12, 13; 3:1) Naʻá ne ekinaki ‘kia kinautolu kuo taʻimalie ʻi ha tuí’ ke nau hanganaki tupulekina ʻi he ngaahi ʻulungaanga fakalaumālié koeʻuhi ke ʻoua te nau hoko ai ʻo “fakapikopiko pe taʻefua, ʻi he lavaʻi ʻo e ʻilo kanokano ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” (2 Pita 1:1, 5-8) Ko e taumuʻa ʻa Pitá ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻai ʻa e ui mo e fili kuo nau maʻu meia Sihová ke papau, koeʻuhi ke nau hoko nai ai ʻo ‘ilo eia oku nau melino, tae ha ila, mo taehalaia.’ (2 Pita 1:10, 11; 3:14, PM) Ki he kaungātui tokolahi, naʻe fakamoʻoniʻi ʻene fakalototoʻá ko e tokoni ia ʻi he taimi totonu.
2 ʻI he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻe he kau ʻovasia Kalisitiané ʻa e tokanga tatau ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he “ngaahi taimi faingataʻa” ko ení, kuo pau ke kātakiʻi ʻe he kau sevāniti tokolahi ʻa Sihová ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá. (2 Tim. 3:1) Koeʻuhi ko e ngaahi palopalema hokohoko fakapaʻanga, fakafāmili, pe fakafoʻituituí, ʻe ongoʻi nai ai ʻa e niʻihi ʻo hangē ko Tēvitá: “ʻOku kapui au ʻe he ngaahi kovi ʻoku ʻikai lava hono lau, ʻoku loki au ʻe heʻeku ngaahi hia, ʻo ʻikai te u masio atu; ʻoku hulu ʻi hoku tuʻoni louʻulu hono lau, pea kuo mole hoku loto ʻiate au.” (Sāme 40:12) ʻE lava ke hoko ʻo fuʻu lahi ʻa e ngaahi tenge ko ení ʻo liʻaki nai ai ʻe he faʻahinga peheé ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie mātuʻaki mahuʻingá pea ʻikai toe kau longomoʻui ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. Ka neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku nau hokosiá, ‘ʻoku ʻikai mangalo ʻia kinautolu ʻa e ngahi tuʻutuʻuni tonu ʻa Sihová.’ (Sāme 119:176) Ko e taimi totonu eni ki he kau mātuʻá ke nau tokonaki ki he faʻahinga peheé ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú.—Ai. 32:1, 2.
3 Ke aʻusia ʻa e fiemaʻu ko ení, kuo fakalototoʻaʻi ʻa e kau mātuʻá ke nau fai ha feinga makehe ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau lolotonga kau longomoʻui ʻi he ngāue fakamalangá. Ko ha feinga lahi ke fakahoko ení ʻoku lolotonga fakahoko ia pea ʻe hokohoko atu ia ʻo aʻu ki he māhina ko Maʻasí. ʻOku kole ki he kau ʻovasia ako tohí ke nau ʻaʻahi ki he faʻahinga ʻikai longomoʻuí ke fai ha tokoni fakalaumālie fakataha mo e taumuʻa ke tokoniʻi kinautolu ke toe hoko atu ʻenau ngāue fakataha mo e fakatahaʻangá. ʻI he ʻi ai ha fiemaʻú, ʻe fokotuʻutuʻu nai ha ako Tohitapu fakafoʻituitui. ʻE kole nai ki ha niʻihi kehe ke nau fai ha tokoni. Kapau ʻoku fakaafeʻi atu koe ke ke fai ia, ʻe lava ke hoko ʻo ʻaonga ʻaupito hoʻo ngaahi feingá, tautefito kapau ʻokú ke fai hoʻo fakalototoʻá ʻi ha founga anga-ʻofa mo mahino.
4 ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ki he tokotaha kotoa ke fiefia ʻi he taimi ʻoku toe fakahoko ai ʻe ha taha ʻene ngāue fakataha mo e fakatahaʻangá. (Luke 15:6) Ko ʻetau ngaahi feinga ke fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ʻe iku moʻoni ia ki ha “lea oku gali mo totonu hono lea aki.”—Pal. 25:11, PM.