LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • km 3/11 p. 3-4
  • Ngaahi Hokosia mei he 2010 Yearbook

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Hokosia mei he 2010 Yearbook
  • Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Ngaahi Fononga Vao ʻOku ʻOmi Fua
  • Ngaahi Fononga Vao—Malanga ʻi he Vaotā ʻUhá
  • Feituʻu Ngāue Teʻeki Vaheʻí ʻOku ʻOmi Fua Lelei
Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2011
km 3/11 p. 3-4

Ngaahi Hokosia mei he 2010 Yearbook

Ngaahi Fononga Vao ʻOku ʻOmi Fua

Neongo ko Belize City mo e ngaahi kolo lalahi taha ʻi Pēlisí naʻe lolotonga ngāueʻi fakaʻauliliki, ko e feituʻu ʻutá naʻe ʻikai ke ʻosiki tuʻumaʻu ia. Ko e kau misinale ki muʻá naʻa nau fakahoko ha ngaahi fononga vaka ki he ngaahi kolo lalahi fakatongá, ka ki mui ai naʻe ngaohi ha hala naʻá ne fakafehokotaki ʻa e ngaahi vahe fakatonga ʻo Stann Creek mo ­Toledo mo e toenga ʻo e fonuá. Pea ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1971, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he vaʻá ha ngaahi fononga fakamalanga fakataʻu, naʻe ui ko e ngaahi fononga vao, ke ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he kau Meia Mōpanó mo e Kekisií ʻi he ngaahi tafaʻaki mamaʻo ʻo e vaotā ʻuha Pēlisí.

ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻalele haea mo e fanga kiʻi vaka toʻoliu, naʻe malava ai ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke aʻu ki he ngaahi kolo iiki mo e lalahi mei Dangriga ki Punta Gorda pea aʻu atu ki he tonga mamaʻó ki Barranco, ofi ki he kau­ʻāfonua mo Kuatemalá. Ko e ngaahi fononga ʻe niʻihi naʻe fai ʻe ha kulupu ʻi ha veeni ʻo ō fakataha mo e kau heka paiki ʻe ua ki he fā. ʻI he pō taki taha naʻa nau mālōlō ʻi ha kolo kehe, pea lolotonga ʻa e ʻahó, lolotonga ʻa e ngāueʻi ʻe he kulupu lahi angé ʻa e koló, naʻe ʻalu hake tauhoa ʻa e kau heka paikí ʻi he fanga kiʻi halá ki he ngaahi faama tuʻu mavahé.

ʻI he feituʻu Punta Gorda, naʻe haʻamo lalo ai ʻe he fanga tokouá ʻenau utá mei he kolo ki he kolo. Naʻe pau maʻu pē ke nau lea ki he alcalde (houʻeiki) ʻi he cabildo, ʻa e feituʻu faiʻanga fono ki he kau tangata matuʻotuʻa ʻo e koló, ki muʻa ke nau malanga ki he toenga ʻo e kakai ʻo e koló.

“ʻI he kolo ʻe taha,” ko e fakamatala ia ʻa e misinale ko Reiner Thompson, “naʻe aʻu atu ai ʻa e fanga tokouá ʻi he taimi naʻe fai ai ʻa e fono ʻa e kau tangatá ʻi he cabildo, ʻo lāulea ki he founga ʻo e utu-taʻu koané. Hili ʻa e fonó, naʻe kole ange ʻe he kau tangatá ki he fanga tokouá ke nau hivaʻi ha foʻi hiva ʻo e Puleʻangá maʻanautolu. Naʻe ongosia mo fiekaia ʻa e fanga tokouá, pea naʻe ʻikai haʻanau tohi hiva.” ʻOku tānaki mai ʻe Tokoua Thompson, “Naʻa nau hiva ʻaki ʻa e kotoa honau lotó, ʻo fiefia lahi ai ʻa e kau tangatá.” ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fokotuʻu ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi Mango Creek pea ki mui ai ʻi San Antonio, ko e taha ʻo e fanga kiʻi kolo lalahi taha ʻi Meiá.

“ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻa mau lue ai ʻi he ngaahi vahaʻa koló ʻi he poʻulí ke tulituli ki heʻemau taimi-tēpilé,” ko e fakamatala ia ʻa Santiago Sosa. “Naʻa mau ako ke lue ʻotu taha ʻi he loto mālie ʻo e halá, ʻo ʻikai ʻi he ongo tafaʻakí, koeʻuhi ko e vao ʻi he kauhalá ʻoku nofo pau ai ʻa e fanga ngatá. Naʻa mau toe ako foki ke inu mei he vālai inú ʻi he taimi naʻe ʻosi ai ʻemau vaí.”

ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e kulupú naʻe vahevahe ia ʻo tautau toko ua pe tautau toko fā ke malanga ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e koló. Naʻa nau toe fakatahataha leva ʻi he efiafí. ʻE nofo ai pē toko ua ke feimeʻatokoni. “Ko ha ʻota fuʻifuʻi vai ia,” ko e manatu ia ʻa Santiago mo ʻene makiʻí, “koeʻuhí ko e niʻihi naʻe ʻikai ke nau poto moʻoni he feimeʻa­tokoní. ʻOku ou manatuʻi ʻeku sio hifo ki ha houa kai ʻe taha mo ʻeke, ‘Ko e hā ia?’ Naʻe pehē mai ʻa e kukí, ‘ʻOku ʻikai te u ʻilo, ka ko e meʻakai pē.’ Kapau naʻe ʻikai lava ʻe he kukí ʻo ʻiloʻi ko e hā ʻa e meʻakaí, naʻa mau fakakaukau ʻe lelei angé ke ʻuluaki ʻahiʻahiʻi ia ʻi ha kulī pakau hē mai. Ka naʻa mo e kulī fiekaiá naʻe ʻikai te ne fie kai ia!”

Ngaahi Fononga Vao—Malanga ʻi he Vaotā ʻUhá

“ʻI Maʻasi 1991, ko ha kulupu ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe toko 23 mei he tapa kotoa ʻo e fonuá naʻa nau fakatahataha ki Punta Gorda ki ha fononga fakamalanga ʻaho ʻe hongofulu ʻi he ngaahi uhouhonga ʻo e vaotā ʻuhá,” ko e faka­matala ia ʻa Martha Simons. “Naʻe kau ʻi heʻemau uta valá, ngaahi kafú, mo e ngaahi mohenga tautaú ʻa e ngaahi tohi ʻi he lea faka-Pilitāniá, faka-Sipeiní, mo e faka-Kekisií. Naʻa mau toe ʻave mo e meʻakai, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e keke, pe mā pakupaku ʻoho fononga ʻe 200.

“ʻI he pongipongi hokó naʻa mau folau ai ʻi ha tahi hou ʻi ha kiʻi vaka toʻoliu, ngaohi mei hano toʻoliu ha fuʻu ceiba (vavae) lahi. ʻI he kolo ko ­Crique Sarco, naʻa mau fakahifo ai pea fokotuʻu tēniti. Lolotonga hono fokotuʻu ʻe he fanga tokouá ʻa e ngaahi mohenga tautaú, ko e fanga tuofāfiné naʻa nau kukiʻi ʻa e taha ʻo ʻemau ngaahi kai ifó—ko ha loʻi hikuʻi puaka—ko ha sitiu ngaohi mei he manioke, ʻufi, hopa mata, niu, ngaahi foʻi moa haka, pea pehē foki ki he hikuʻi puaká. Naʻe mafola holo e talanoá kuo mau aʻu mai, pea vave pē ʻa e ʻaukolo hokohoko mai ʻa e kakai Kekisií ʻo tuʻu mai ʻo mau feʻiloaki. ʻI he foungá ni naʻa mau malava ke faifakamoʻoni ai ki he koló kotoa ʻi loto pē ʻi he houa ʻe ua. ʻI he pō ko iá, ko e fanga tokouá naʻa nau mohe ʻi he ngaahi mohenga tautau ʻi he lalo fale ʻo e ʻapitanga polisí, ʻa ia naʻe fakapou ki ʻolunga, lolotonga ia ko e fanga tuofāfiné naʻa nau mohe ʻi ha cabildo ʻato pola, ko ha feituʻu faiʻanga fono maʻá e kau tangata matuʻotuʻa ʻo e koló.

“ʻI he ʻaho hono hokó naʻa mau toe fakaheka ai ʻa e vaká pea mau tahataha hake ʻi he fangaʻutá, ʻa ia ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi naʻe tupu tavale ai ʻa e aka ʻo e tongó ʻo ʻai ai ia ke fakapoʻuli mo faka­ilifia. Hili nai ha haafe houa, naʻa mau fakahifo ai pea lue ʻi ha toe houa ʻe taha mo e konga ʻi he loto vaó ki he kolo ko Sundaywood. Ko e kakai ʻi aí naʻa nau iiki pea kili melomelo mo ʻulu-hika. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau laʻilaʻi-vaʻe pē, pea ko e kakai fefiné naʻa nau tui ʻa e ngaahi piva tuʻufonua pea tui mo e ngaahi kahoa kula. Ko e ngaahi fale ʻato-polá naʻe faliki kelekele, naʻe ʻikai fakalokiloki, pea ʻikai ha naunau fale, tuku kehe ʻa e ngaahi mohenga tautaú. Ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngaahi falé ʻoku ʻi ai ha tofunanga ki he feimeʻatokoni fakatokolahí.

“Ko e kakaí naʻa nau anga-fakakaumeʻa ʻaupito, pea naʻa mau maʻu ha mahuʻingaʻia lahi. Naʻe tau­tefito ʻa ʻene maongo kiate kinautolú ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻa mau maʻu ʻa e ngaahi tohi ʻi he lea faka-Kekisī pea lava ʻo fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi konga tohi ʻi heʻemau ngaahi Tohi Tapu faka-Kekisií.

“ʻI he pongipongi hono hokó naʻe fafangu kimautolu ʻe he fanga moa taʻané, fanga manupuna ʻo e vaotā, mo e fanga ngeli ngalá. Hili ha kai pongipongi ifo, naʻa mau fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahi ki he faʻahinga kotoa naʻa nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he ʻaho ki muʻá. Naʻa mau kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu kehekehe pea fakalototoʻaʻi kotoa ki­nautolu ke hokohoko ʻa e akó ʻiate kinautolu pē kae ʻoua leva kuo mau toe foki mai ke ako mo kinautolu ʻi he taʻu hokó. ʻI he ngaahi ʻaho hokó naʻe muimui ai pē ʻi ha sīpinga tatau ʻi heʻemau tutui atu ki he loto vaotā ʻuhá ke aʻu ki he ngaahi kolo mamaʻó.

“Hili ʻa e ʻaho fakafiefia ʻe hongofulu ʻi he loto vaotā, naʻa mau fakakaukau atu ki he ngaahi vaha lōloa ko ia kuo mau fononga mai aí, ko e ngaahi kolo lahi naʻa mau aʻu ki ai, pea mo e kakai kotoa kuo mau fetaulakí. Naʻa mau lotu ke hanga ʻe Sihova ʻo maluʻi ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoní kuo mau toó kae ʻoua leva kuo mau toe foki mai ʻi he taʻu hono hokó. Naʻe felāngaaki homau vaʻé, pea ongosia homau sinó; ka ko homau lotó naʻe fonu mahuohua ʻi he fakafetaʻi kia Sihova ki he fiefia ʻi he kau atu ki he fononga vao ʻo e taʻu ní.”

Feituʻu Ngāue Teʻeki Vaheʻí ʻOku ʻOmi Fua Lelei

ʻI he 1995, ko Frank mo Alice Cardoza naʻe fakaafeʻi kinaua ke na ngāue ko ha ongo tāimuʻa makehe fakataimi lolotonga ʻa ʻEpeleli mo Mē ke tokoni ki hono tufa ʻa e Ongoongo Lelei Fika 34, “Ko e Hā ʻOku Palopalemaʻia Ai ʻa e Moʻuí?,” ʻi he Vahe Toledo. “Kuo u kau atu ki ha konga ʻi he taha ʻo e ngaahi fononga vao fakataʻu ʻi he feituʻú ni,” ko e manatu ia ʻa Frank, “pea naʻá ku sio ai ko e kakai Meiá ʻe lava ke tokoniʻi lelei ange kinautolu ke ako ʻa e ongoongo leleí kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻe hiki ki he feituʻú. Ko e vaʻá naʻa nau fokotuʻu ke u totongi ha feituʻu ke nofo ai, kamata ha kulupu ako Tohi Tapu, pea fai mo e malanga makehé ʻi San Antonio. Naʻe fiemaʻu ke ma tufaki ʻa e Ongoongo Leleí ʻi ai, pea pehē ki he ngaahi kolo kehe ʻe valu.”

Naʻe fakahoko ʻe he ongo Cardoza ha kulupu ako fakauike ʻi hona kiʻi loki taha totongi ʻi lalo, pea ʻi loto ʻi ha ngaahi uike siʻi, naʻe kamata ke kau mai ha ngaahi fāmili ʻe tolu ki he fā. Ko e faʻahinga mahuʻingaʻia ko ení naʻa nau kau foki mo e ongo Cardoza ʻi heʻena fononga houa ʻe taha ʻi ha veeni palepale fengataliaki ʻi ha hala kelekele luoluo ki Punta Gorda ki he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí mo e Fakataha Ngāué. ʻI he ʻuluaki māhina ko iá, naʻe fakahoko ai ʻe Frank ʻa e malanga makehe ʻi San Antonio. Ko Jesús Ich, ko e taha ʻo e faʻahinga naʻa nau maʻu ia ʻi he ʻuluaki taimí, naʻá ne tokanga lahi. ʻI he tuʻunga ko ha mēmipa ʻo e Siasi Nasaletí, naʻe mātuʻaki maongo kiate ia ke ʻilo ko e akonaki ʻo e afi ʻo helí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he tui fakapangani pea ko e heli Fakatohitapú ko e faʻitoka anga mahení ia. Naʻá ne takiʻi ʻa Frank ki he tafaʻakí hili ʻa e fakatahá, ʻo nafuiʻaki ia ʻa e ngaahi fehuʻi lahi ange fekauʻaki mo e kaveingá. Ko hono olá, naʻá ne kamata ke ako ʻa e Tohi Tapú pea naʻá ne papitaiso ʻi ha taʻu mei ai.

ʻI he ngataʻanga ʻo ʻena vāhenga-ngāue māhina ʻe ua ko ha ongo tāimuʻa makehe fakataimí, ko e ongo Cardoza naʻe pau ke na fai ha fili mahuʻinga. “Kuó ma kamata ha ngaahi ako lahi,” ko e ­manatu ia ʻa Frank, “ʻo lahi ange ia ʻi heʻema malava. Ko homa lotó mo homa konisēnisí naʻe ʻikai pē te ne fakaʻatā kimaua ke foki ki homa fale fakafiemālie ʻi Lady­ville. Kapau naʻá ma fili ke nofo ʻi San Antonio, naʻá ma mei lava ke ma maʻu ha ngaahi tuʻunga lelei ange ʻo e moʻuí ʻi hano totongi ʻa e konga ki ʻolunga ʻo e fale naʻá ma ʻi aí kae ʻikai ko e konga ki laló. ʻE lava ke u fokotuʻu ha kiʻi pēsoni siʻisiʻi, ko ha fakatali vai ke tali ʻa e vai ʻuhá pea, ʻi ha taimi, mahalo ko ha falemālōlō lingi mo e ʻuhila. Naʻá ma lotu kia Sihova ʻo fekauʻaki mo ia, ʻo loto-falala ʻi heʻene tāpuakí ʻe lava ke fokotuʻu ha fakatahaʻanga ʻi he feituʻú ni. Naʻá ma tohi leva ki he vaʻá, ʻo fakahā kia kinautolu ʻokú ma loto lelei ke nofo ʻi San Antonio ko ha ongo tāimuʻa tuʻumaʻu.”

Naʻe vave ʻa e hā mahino ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻi he fili ʻa e ongo Cardoza. ʻI loto pē ʻi he māhina ʻe ono, ʻi Nōvema, naʻa nau fakahoko ai ʻa ʻenau ʻuluaki Fakataha maʻá e Kakaí ʻi hona fale nofo totongí. Pea ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu hono hokó, naʻa nau kamata ke fakahoko ʻa e Ako Fakafaifekau Faka­teokalatí mo e Fakataha Ngāué ʻi San Antonio. He fiemālie ē ko e kiʻi kulupú ko e ʻikai ke nau toe fai ʻa e fononga atu mo e foki maile ʻe 40 fakauike ki Punta Gorda ki he ngaahi fakatahá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share