LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w21 Nōvema p. 14-19
  • Ngaahi Hoa Mali Foʻou​—Mou Fakamuʻomuʻa ʻa e Tauhi kia Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Hoa Mali Foʻou​—Mou Fakamuʻomuʻa ʻa e Tauhi kia Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ ʻA E POLE ʻE FEKUKI NAI MO E NGAAHI HOA MALI FOʻOÚ?
  • HANGĒ KO TUʻI SIHOSAFATÉ, FALALA KIA SIHOVA
  • HANGĒ KO E PALŌFITA KO ʻAISEÁ MO HONO UAIFÍ, FAKAMUʻOMUʻA ʻA E NGĀUE KIA SIHOVÁ
  • HANGĒ KO PĪSILA MO ʻAKUILÁ, FAKAMUʻOMUʻA ʻA E NGAAHI MEʻA ʻO E PULEʻANGÁ
  • HANGĒ KO E ʻAPOSITOLO KO PITÁ MO HONO UAIFÍ, FALALA KI HE TALAʻOFA ʻA SIHOVÁ
  • Tauhi ke Moʻui ʻa e “Ulo meia Iā”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Ko e Hā ʻa e Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo Fekauʻaki mo e Nofo Malí?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Nofo Malí ko ha Meʻaʻofa mei he ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Mātuʻa—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ke ʻOfa kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
w21 Nōvema p. 14-19

KUPU AKO 46

Ngaahi Hoa Mali Foʻou​—Mou Fakamuʻomuʻa ʻa e Tauhi kia Sihová

“Ko Sihova ʻa hoku mālohí . . . ʻOku falala kiate ia ʻa hoku lotó.”​—SAAME 28:7.

HIVA 131 “Meʻa Kuo Haʻi Fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá”

ʻI HE KUPÚ NIa

1-2. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke falala ʻa e ngaahi hoa mali foʻoú kia Sihová? (Saame 37:3, 4) (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

ʻOKÚ KE teu mali pe toki mali foʻou? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu ke fiefia ʻi he moʻuí fakataha mo e tokotaha ʻokú ke ʻofa lahi aí. Ko e moʻoni, ko e nofo malí ʻoku ʻi ai hono ngaahi pole, pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi fili mahuʻinga ke fai. Ko e anga hoʻo fakafeangai ki he ngaahi pole mo e ngaahi fili ko iá ʻe kaunga ki hoʻomo fiefia ko ha ongo meʻa ʻi he laui taʻu ka hoko maí. Kapau ʻokú ke falala kia Sihova, te ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto, ʻe mālohi ange hoʻo nofo malí pea te ke fiefia ange. Kapau heʻikai te ke tokanga ki he fakakaukau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ngalingali te ke fekuki mo e ngaahi palopalema ʻe lōmekina ai hoʻo nofo malí, ʻo taki atu ki he mamahi.​—Lau ʻa e Saame 37:3, 4.

2 Neongo ko e kupu ko ení ʻoku fakahangataha ki he ngaahi hoa mali foʻoú, ʻe lāulea ai ki he ngaahi pole ʻoku fekuki nai mo e kotoa ʻo e ngaahi hoa malí. ʻE fakamamafaʻi ai ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e niʻihi ʻo e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻi he Tohi Tapú. ʻE akoʻi mai ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻi he tafaʻaki kehekehe ʻo e moʻuí, kau ai ʻa e nofo malí. Te tau toe vakai ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi hokosia ʻa e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻi onopooni.

KO E HĀ ʻA E POLE ʻE FEKUKI NAI MO E NGAAHI HOA MALI FOʻOÚ?

Ko ha ongo meʻa toki mali foʻou ʻokú na talanoa ki heʻena meʻa fakapaʻangá.

Ko e hā ʻa e ngaahi fili te ne taʻofi ʻa e kau toki mali foʻoú mei hono fakalahi ʻenau ngāue kia Sihová? (Sio ki he palakalafi 3-4)

3-4. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻe fekuki nai mo e ngaahi hoa mali foʻoú?

3 ʻE fakaʻaiʻai nai ʻe he niʻihi ha ongo meʻa mali foʻou ke na tuli ki he moʻui anga-maheni ʻi he taimi ní. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi mātuʻá mo e kāingá ʻoku nau tenge nai ha ongo meʻa ke fai mo maʻu ha fānau. Pe ʻe fakaʻaiʻai nai ʻe he ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí ʻa e ongo meʻa toki malí ke langa ha fale pea fakanaunau kakato.

4 Kapau heʻikai tokanga ʻa e ongo meʻá, te na fai nai ha fili ʻe iku atu ai ki ha moʻua lahi fakapaʻanga. ʻOku ngalingali leva ʻe fakatou ngāue ʻa e husepānití mo e uaifí ʻi he ngaahi houa lahi koeʻuhí ke tā ʻa e ngaahi moʻua ko iá. ʻE lava ke toʻo atu ai ʻe he ngāue paʻangá ʻa e taimi ʻoku totonu ke vaheʻi ki he ako fakafoʻituituí, lotu fakafāmilí mo e ngāue fakafaifekaú. Ko e ongo meʻá ʻe aʻu nai ʻo na liʻaki ʻa e ngaahi fakatahá ke ngāue ʻovataimi ke maʻu ha paʻanga lahi ange pe ke fakapapauʻi ke ʻoua ʻe mole ʻena ngāué. Ko hono olá, ʻokú na tō ai mei he ngaahi faingamālie fakafiefia ke fakalahi ʻena ngāue kia Sihová.

5. Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Klaus mo Marisa?

5 ʻOku fakahaaʻi ʻi he hokosiá ko e fakahangataha ʻetau moʻuí ki hono maʻu ha ngaahi meʻa fakamatelié ʻoku ʻikai ke taki atu ia ki he fiefia. Fakakaukau ki he meʻa naʻe ako ʻe ha ongo meʻa ko Klaus mo Marisa fekauʻaki mo e meʻá ni.b ʻI he kamata ʻena nofo malí, naʻá na fakatou ngāue paʻanga taimi-kakato koeʻuhi ke na maʻu ha moʻui fiemālie. Kae kehe, naʻe ʻikai pē ke na ongoʻi fiemālie. ʻOku pehē ʻe Klaus: “Naʻá ma maʻu ʻa e meʻa fakamatelie lahi ʻo hulu ʻi heʻema fiemaʻú, ka naʻe ʻikai haʻama taumuʻa fakalaumālie. Ko hono moʻoní, ko e moʻuí naʻe fihituʻu mo fakamafasia.” Mahalo kuó ke fakatokangaʻi foki ko e tokangataha ki hono maʻu ʻo e ngaahi meʻa fakamatelié kuo ʻikai ʻomai ai ha fiemālie. Kapau ko ia, ʻoua ʻe loto-siʻi. Ko e fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e niʻihi kehé ʻe lava ke ne tokoniʻi koe. ʻUluakí, tau lāulea angé ki he meʻa ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi husepānití mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Sihosafaté.

HANGĒ KO TUʻI SIHOSAFATÉ, FALALA KIA SIHOVA

6. ʻI he fehoanaki mo e faleʻi ʻi he Palōveepi 3:5, 6, naʻe anga-fēfē fekuki ʻa Tuʻi Sihosafate mo ha pole mafatukituki?

6 Ngaahi husepāniti, ʻoku mou faʻa ongoʻi lōmekina koeʻuhi ko homou ngaahi fatongiá? Kapau ko ia, ʻe lava ke mou maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Sihosafaté. ʻI he tuʻunga ko e tuʻí, naʻe tokanga ʻa Sihosafate ki he lelei fakalūkufua ʻa e puleʻangá! Naʻe anga-fēfē ʻene fakahoko ʻa e fatongia mafatukituki ko iá? Naʻe fai ʻe Sihosafate ʻa e meʻa naʻá ne malavá ke maluʻi ʻa e faʻahinga naʻá ne tokangaʻí. Naʻá ne langa ʻa e ngaahi feituʻu fakakolotau ʻi Siuta pea fakatahatahaʻi ha fuʻu kau tau mālohi ʻo e kau sōtia ʻe toko 1,160,000 tupu. (2 Kal. 17:12-19) Ki mui ai, naʻe fetaulaki ʻa Sihosafate mo ha pole mafatukituki. Naʻe haʻu ha fuʻu kau tau ʻo e kau ʻĀmoní, kau Mōape mo e kau tangata ʻo e feituʻu moʻungaʻia ʻo Seiá ʻo nau fakamanamanaʻi ia, ko hono fāmilí mo hono kakaí. (2 Kal. 20:1, 2) Ko e hā naʻe fai ʻe Sihosafaté? Naʻá ne hanga kia Sihova ki ha tokoni mo e mālohi. Naʻe fehoanaki eni mo e faleʻi fakapotopoto ʻi he Palōveepi 3:5, 6. (Lau.) Ko e lotu anga-fakatōkilalo ʻa Sihosafaté, ʻoku hiki ʻi he 2 Kalonikali 20:5-12, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻene falala ki heʻene Tamai fakahēvani ʻofá. Naʻe anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Sihosafaté?

7. Naʻe anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Sihosafaté?

7 Naʻe lea ʻa Sihova kia Sihosafate fakafou ʻi ha Līvai ko Sehesili. Naʻe pehē ʻe Sihova: “Mou tuʻu ki homou tuʻuʻangá, ʻo tuʻu maʻu, pea sio ki he fakamoʻui ʻa Sihova ʻokú ne fai maʻamoutolú.” (2 Kal. 20:13-17) Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ko e founga anga-maheni ia ke faitau aí! Neongo ia, ko e ngaahi fakahinohino ko iá naʻe ʻikai haʻu mei ha tangata; naʻe haʻu ia meia Sihova. ʻI he falala kakato ʻa Sihosafate ki hono ʻOtuá, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe tala angé. ʻI heʻene ʻalu atu mo e kakaí ke fetaulaki mo e filí, naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa e kau hiva naʻe ʻikai ke nau toʻo meʻataú, kae ʻikai ko e kau sōtia pāteʻi taú. Naʻe ʻikai liʻaki ʻe Sihova ʻa Sihosafate; naʻá Ne ikunaʻi ʻa e kau tau ʻa e filí.​—2 Kal. 20:18-23.

Ko e ongo meʻa tatau ʻokú na ako ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi mei he kautaha ʻa e ʻOtuá.

ʻE lava ke fakamuʻomuʻa ʻe he ngaahi hoa mali foʻoú ʻa e tauhi kia Sihová ʻaki ʻa e lotu mo e ako ʻene Folofolá (Sio ki he palakalafi 8, 10)

8. Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi husepānití mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihosafaté?

8 Ngaahi husepāniti, ʻe lava ke mou ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihosafaté. Ko homou fatongia ia ke tokanga ki he lelei homou fāmilí, ko ia ʻoku mou ngāue mālohi ke maluʻi mo poupouʻi kinautolu. ʻI hoʻomou fehangahangai mo e ngaahi polé, te mou ongoʻi nai te mou lava pē ʻe kimoutolu ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. Kae kehe, talitekeʻi ʻa e hehema ke falala pē ki ho mālohí tonu. ʻI hono kehé, lotu fakafoʻituitui ki he tokoni ʻa Sihová. ʻIkai ko ia pē, lotu tōtōivi mo ho uaifí. Kumi ki he tataki ʻa Sihová ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá, pea ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻokú ke maʻú. Ko e niʻihi heʻikai nai ke nau loto-tatau mo e ngaahi fili ʻokú ke fai ʻo makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, pea te nau tala atu nai ʻokú ke fakasesele. Te nau pehē nai ko e paʻangá mo e meʻa ʻoku lava ke fakatau mai ʻakí te ne tokonaki ʻa e maluʻi lelei taha maʻa ho fāmilí. Kae manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihosafaté. Naʻá ne falala kia Sihova pea fakamoʻoniʻi ia ʻi heʻene ngāué. Naʻe ʻikai ke liʻaki ʻe Sihova ʻa e tangata mateaki ko iá, pea heʻikai ke ne liʻaki koe. (Saame 37:28; Hep. 13:5) Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi hoa malí ke fakapapauʻi te nau maʻu ha moʻui fakakoloa?

HANGĒ KO E PALŌFITA KO ʻAISEÁ MO HONO UAIFÍ, FAKAMUʻOMUʻA ʻA E NGĀUE KIA SIHOVÁ

9. Ko e hā ʻe lava ke leaʻaki fekauʻaki mo e palōfita ko ʻAiseá mo hono uaifí?

9 Ko e palōfita ko ʻAiseá mo hono uaifí naʻá na fakatefito ʻena moʻuí ʻi he ngāue kia Sihová. Ko ʻAiseá ko ha palōfita, pea mahalo naʻe ʻi ai mo e ngāue fakapalōfita ʻa hono uaifí, he naʻe ui ia ko e “palōfita fefiné.” (ʻAi. 8:1-4) ʻI he tuʻunga ko ha ongo meʻa mali, ʻoku hā mahino ko ʻAisea mo hono uaifí naʻá na tokangataha ki heʻena lotu kia Sihová. He faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ē naʻá na fokotuʻu ki he ngaahi hoa mali ʻi he ʻaho ní!

10. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa hono ako ʻa e kikite Fakatohitapú ki he ngaahi hoa malí ke fakapapauʻi ke nau fai ʻa e meʻa lahi taha te nau malavá maʻa Sihova?

10 Ko e ngaahi hoa mali ʻi he ʻaho ní ʻe lava ke nau fakamuʻomuʻa ʻi heʻenau moʻuí ʻa e ngāue kia Sihová ʻaki hono fai ʻa e kotoa ʻoku nau malavá ʻi heʻene ngāué. ʻE lava ke nau fakaivimālohiʻi ʻenau falala kia Sihová ʻaki hono ako fakataha ʻa e kikite Fakatohitapú pea vakai ki he anga ʻene hoko moʻoni maʻu pē.c (Tai. 1:2) ʻOku lava ke nau fakakaukauloto ki heʻenau kaunga ki hono fakahoko ʻo ha kikite pau. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke nau kau ʻi hono fakahoko ʻa e kikite ʻa Sīsū ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he kotoa ʻo e māmaní ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. (Māt. 24:14) Ko e lahi ange hono fakapapauʻi ʻe ha ongo meʻa ʻa hono fakahoko moʻoni ʻa e kikite Fakatohitapú, ko e lahi ange ia ʻena fakapapau ke fai ʻa e meʻa lahi taha te na malavá maʻa Sihova.

HANGĒ KO PĪSILA MO ʻAKUILÁ, FAKAMUʻOMUʻA ʻA E NGAAHI MEʻA ʻO E PULEʻANGÁ

11. Ko e hā naʻe malava ke fai ʻe Pīsila mo ʻAkuilá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

11 Ko e ngaahi hoa mali kei siʻí, ʻe lava ke nau ako meia Pīsila mo ʻAkuila, ko ha ongo meʻa Siu naʻá na nofo ʻi Loma. Naʻá na fanongo ʻi he ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsuú peá na hoko ko ha ongo Kalisitiane. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻá na fiemālie ʻi hona tuʻungá. Kae kehe, naʻe liliu taʻeʻamanekina ʻena moʻuí ʻi hono fekauʻi ʻe ʻEmipola Kalautiasi ʻa e kau Siú kotoa ke nau mavahe mei Loma. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá kia ʻAkuila mo Pīsilá. Naʻe pau ke na mavahe mei he ʻātakai naʻá na anga ki aí, kumi ha ʻapi foʻou pea fokotuʻu ʻena pisinisi tuitui tēnití ʻi ha feituʻu foʻou. ʻE hoko ʻa e liliu ko ení ke ʻikai ke na toe fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá? ʻOku ngalingali ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá. ʻI he hiki ʻa ʻAkuila mo Pīsila ki Kolinitoó, naʻá na tokoni ai ki he fakatahaʻanga fakalotofonuá pea ngāue fakataha mo e ʻapositolo ko Paulá ke fakaivimālohiʻi ʻa e fanga tokouá. Ki mui ai, naʻá na hiki ki he ngaahi kolo kehe ʻa ia naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau malangá. (Ngā. 18:18-21; Loma 16:3-5) He moʻui fakakoloa ē mo fakafiefia kuo pau naʻá na maʻú!

12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fokotuʻu ʻe ha ongo meʻa mali ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié?

12 Ko e ngaahi hoa mali ʻi onopōní ʻe lava ke nau faʻifaʻitaki kia Pīsila mo ʻAkuila ʻaki hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. Ko e taimi lelei taha ki ha ongo meʻa ke talanoa fekauʻaki mo ʻena ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí ko e lolotonga ʻena faisoó. ʻI he taimi ʻoku fai fakataha ai ʻe ha ongo meʻa ʻa e ngaahi filí pea feinga ke aʻusia ʻa e taumuʻa fakalaumālie tatau, ʻoku lahi ange ai ʻa e faingamālie ke sio ki he ngāue ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻi heʻena moʻuí. (Tml. 4:9, 12) Fakakaukau ki he hokosia ʻa Russell mo Elizabeth. ʻOku pehē ʻe Russell, “Lolotonga ʻa e faisoó, naʻá ma talanoa ki heʻema ngaahi taumuʻa fakalaumālié.” ʻOku pehē ʻe Elizabeth, “Naʻá ma fai iá koeʻuhí ʻi heʻema fehangahangai mo e ngaahi fili kehekehe ʻamui angé, te ma fakapapauʻi ko ʻema filí heʻikai ke ne taʻofi kimaua mei hono aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá.” Naʻe fakaʻatā ʻe he tuʻunga ʻo Russell mo Elizabeth kinaua ke hiki ki Maikolonisia ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi ange ai ʻa e kau malangá.

Ko e ongo meʻá ʻokú na hiki ʻena taumuʻa fakalaumālié ʻi ha tohimāhina ʻi he holisí.

ʻE lava ke fakamuʻomuʻa ʻe he ngaahi hoa mali foʻoú ʻa e tauhi kia Sihová ʻaki hono fokotuʻu ha taumuʻa fakalaumālie (Sio ki he palakalafi 13)

13. Fakatatau ki he Saame 28:7, ko e hā ʻe hoko ʻi heʻetau falala kia Sihová?

13 Hangē ko Russell mo Elizabeth, ko e ngaahi hoa mali tokolahi kuo nau fai ʻa e fili ke līʻoa ʻa e taimi lahi taha ʻoku ala lavá ki he ngāue fakamalangá mo e faiakó ʻaki ʻa e fakaʻataʻatā honau taimí mei he ngaahi ngāue kehé. ʻI hono fokotuʻu ʻe ha ongo meʻa ʻa e ngaahi taumuʻa mohu ʻuhinga ʻi he ngāue ʻa Sihová pea ngāue fakataha ke aʻusia iá, ʻe ola lelei lahi ia. Te na sio ai ki hono tokangaʻi kinaua ʻe Sihová, ko ʻena falala kiate iá ʻe tupulaki pea te na fiefia moʻoni.​—Lau ʻa e Saame 28:7.

HANGĒ KO E ʻAPOSITOLO KO PITÁ MO HONO UAIFÍ, FALALA KI HE TALAʻOFA ʻA SIHOVÁ

14. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he ʻapositolo ko Pitá mo hono uaifí naʻá na falala ki he talaʻofa ʻi he Mātiu 6:25, 31-34?

14 Ko e ngaahi hoa malí ʻe lava foki ke nau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo hono uaifí. ʻI ha māhina nai ʻe ono ki he taʻu ʻe taha hili ʻa e fuofua fetaulaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo Sīsuú, naʻe pau ke ne fai ha fili mahuʻinga. Ko e maʻuʻanga moʻui ʻa Pitá ko e toutai. Ko ia ʻi hono fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Pita ke muimui taimi-kakato ʻiate iá, naʻe pau ke fakakaukau ʻa Pita ki he tuʻunga hono fāmilí. (Luke 5:1-11) Naʻe fili ʻa Pita ke kaungāfononga mo Sīsū ʻi heʻene ngāue fakamalangá. Naʻe fakapotopoto ʻene filí! Pea ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke fakamulituku naʻe poupou ʻa e uaifi ʻo Pitá kiate ia. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻi he hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe fononga ʻa Pita fakataha mo hono uaifí ʻi he taimi ʻe niʻihi. (1 Kol. 9:5) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko ʻene faʻifaʻitakiʻanga ko ha uaifi Kalisitiané naʻe maʻu ai ʻe Pita ʻa e tauʻatāina ke lea ʻo ne hiki ʻa e faleʻi fakamānavaʻi ki he ngaahi husepāniti mo e uaifi Kalisitiané. (1 Pita 3:1-7) ʻOku hā mahino, naʻe falala ʻa Pita mo hono uaifí ki he talaʻofa ʻa Sihova te Ne tokonaki maʻa kinaua kapau te na fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻangá ʻi heʻena moʻuí.​—Lau ʻa e Mātiu 6:25, 31-34.

15. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Tiago mo Esther?

15 Kapau kuo fuoloa taʻu hoʻo nofo malí, ʻe lava fēfē ke hokohoko atu hoʻo fakatupulekina ʻa e holi ke fakalahi hoʻo ngāue fakafaifekaú? Ko e founga ʻe taha ko e vakai ki he hokosia ʻa e ngaahi hoa mali kehé. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke lau ʻa e kupu hokohoko “Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu.” Naʻe tokoni ʻa e ngaahi kupu ko iá kia Tiago mo Esther, ko ha ongo meʻa mali mei Pelēsila, ke na fakatupulekina ha holi mālohi ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. ʻOku pehē ʻe Tiago: “ʻI heʻema lau ʻa e ngaahi hokosia fekauʻaki mo e anga hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti ʻi onopōní, naʻá ma loto foki ke ongoʻi hono tataki mo tokangaʻi kimaua ʻe he toʻukupu ʻo Sihová.” Naʻe faai atu pē ʻo na hiki ki Palakuei, ʻa ia kuó na ngāue ai ʻi he malaʻe lea faka-Potukalí talu mei he 2014. ʻOku pehē ʻe Esther: “Ko ha konga tohi ʻokú ma saiʻia ʻaupito ai ko e ʻEfesō 3:20. ʻI he taimi ki he taimi, kuó ma vakai ki hono fakahoko moʻoni ʻa e lea ko iá ʻi heʻema ngāue kia Sihová.” ʻI he tohi ko ia ki he kau ʻEfesō, naʻe palōmesi ʻa Paula ko Sihova te ne tokonaki ʻa e meʻa ʻoku mahulu atu ia ʻi he meʻa ʻoku tau kolé. He moʻoni ē ko e palōmesi ko iá!

Ko e ongo meʻá ʻokú na talanoa mo ha ongo meʻa matuʻotuʻa ange ʻi heʻenau sio fakataha ki ha ʻalapama tā.

ʻE lava ke fakamuʻomuʻa ʻe he ngaahi hoa mali foʻoú ʻa e tauhi kia Sihová ʻaki ʻa e kumi faleʻi mei he faʻahinga matuʻotuʻá (Sio ki he palakalafi 16)

16. Ko hai ʻoku lava ke kumi faleʻi ki ai ʻa e ngaahi hoa mali kei siʻí ʻi heʻenau sivisiviʻi ʻenau ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí?

16 Ko e ngaahi hoa mali kei siʻi ʻi he ʻaho ní ʻe lava ke nau maʻu ʻaonga mei he hokosia ʻa e niʻihi kehe kuo nau ako ke falala kia Sihová. Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi kuo nau fakamoleki nai ʻa e laui hongofuluʻi taʻu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke kumi ki heʻenau faleʻí kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke sivisiviʻi hoʻo ngaahi taumuʻá? Ko ha toe founga eni ʻe taha ke fakahāhā ai ʻokú ke falala kia Sihova. (Pal. 22:17, 19) ʻE lava foki ke tokoni mo e kau mātuʻá ki he ngaahi hoa mali kei siʻí ke fokotuʻu mo aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié.

17. Ko e hā naʻe hoko kia Klaus mo Marisa, pea ko e hā ʻoku tau ako mei heʻena hokosiá?

17 Neongo ia, ko ʻetau fili ke fakalahi ʻetau ngāué heʻikai nai ke hoko ia ʻo hangē ko e meʻa naʻa tau ʻamanekiná. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Klaus mo Marisa, naʻe lave ki ai ki muʻá. Hili ʻena mali ʻi ha taʻu ʻe tolu, naʻá na hiki mei hona ʻapí pea ngāue pole ʻi ha langa ʻi he vaʻa ʻi Finilaní. Kae kehe, naʻá na ʻiloʻi heʻikai ke fakaʻatā ke na nofo ai ʻo laka hake ʻi ha māhina ʻe ono. ʻI he kamatá, naʻá na loto-mamahi. Ka ʻi he hili iá, naʻe fakaafeʻi kinaua ke kau ki ha ako lea faka-ʻAlepea, pea ʻokú na ngāue fiefia ʻi he taimí ni ʻi ha malaʻe lea faka-ʻAlepea ʻi ha fonua ʻe taha. ʻI he manatu atu ki aí, ʻoku pehē ʻe Marisa: “Naʻá ku manavasiʻi ke tuku ange ʻeku moʻui fiemālié pea falala kakato kia Sihova. Ka kuó u sio ki hono tokoniʻi maʻu pē kimaua ʻe Sihova ʻi he ngaahi founga taʻeʻamanekina. Hili hono hokosia ení, naʻe toe mālohi ange ʻeku falala kia Sihová.” Hangē ko e faʻifaʻitakiʻanga ko ení, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe fakapaleʻi maʻu pē koe ʻe Sihova kapau te ke falala kakato kiate ia.

18. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi hoa malí ke hanganaki falala kia Sihová?

18 Ko e nofo malí ko ha meʻaʻofa meia Sihova. (Māt. 19:5, 6) ʻOkú ne loto ke fiefia ʻa e ngaahi hoa malí ʻi he meʻaʻofa ko iá. (Pal. 5:18) Ngaahi hoa mali kei siʻi, fēfē ke mou sivisiviʻi ʻa e founga ʻoku mou ngāueʻaki ki ai hoʻomou moʻuí? ʻOku mou fai ʻa e kotoa ʻoku mou malavá ke fakahāhā kia Sihova hoʻomou houngaʻia lahi ʻi he meʻaʻofa kuó ne foaki atú? Talanoa kia Sihova ʻi he lotu. Kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi heʻene Folofolá ʻe ʻaonga ki homou tuʻungá. Pea talangofua ki he faleʻi ʻoku ʻoatu ʻe Sihová. ʻE lava ke mou fakapapauʻi te mou maʻu ha moʻui fakafiefia mo fakakoloa kapau te mou fakamuʻomuʻa ʻi hoʻomou nofo malí ʻa e ngāue kia Sihová!

KO E HĀ NAʻÁ KE AKO FEKAUʻAKI MO E FALALA KIA SIHOVÁ . . .

  • mei he palōfita ko ʻAiseá mo hono uaifí?

  • meia Pīsila mo ʻAkuilá?

  • mei he ʻapositolo ko Pitá mo hono uaifí?

HIVA 132 Ko Eni ʻOkú Ma Taha

a Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fili ʻoku tau faí ʻe lava ke ne tākiekina ʻa e taimi mo e ivi ʻoku tau maʻu ke tauhi kia Sihová. Ko e ngaahi hoa mali foʻoú ʻoku tautefito ʻenau fehangahangai mo e ngaahi fili ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki he toenga ʻenau moʻuí. Ko e kupu ko ení te ne tokoniʻi kinautolu ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto ʻoku taki atu ki ha moʻui fiefia mo mohu ʻuhinga.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

c Ko ha fakatātā, fakakaukau ki he lēsoni ʻoku maʻu ʻi he vahe 6, 7, mo e 19 ʻo e tohi Pure Worship of Jehovah​—Restored At Last!

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share