LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 Nōvema p. 10-15
  • Tauhi Maʻu Hoʻo Fiefia ko ha Tokotaha Tauhí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi Maʻu Hoʻo Fiefia ko ha Tokotaha Tauhí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FOUNGA ʻE LAVA KE UESIA AI ʻE HE TAUHI MAHAKÍ HOʻO FIEFIÁ
  • FOUNGA KE NOFOʻAKI FIEFIA AÍ
  • FOUNGA ʻE LAVA KE TOKONI AI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
  • Tauhi Maʻu Hoʻo Fiefiá ʻi he Taʻumotuʻá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kumi ʻa e Tali ki he Ngaahi Fehuʻi ko Ení
    Polokalama ki he ʻAsemipilī Fakasēketi 2025-2026 mo e ʻOvasia Sēketí
  • Ko Sihova ʻa Hotau “Fiefiaʻanga Taupotu Tahá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Founga ke Maʻu Ai ʻa e Fiefia Lahi Ange ʻi he Ngāue Fakafaifekaú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 Nōvema p. 10-15

KUPU AKO 45

HIVA 111 ʻUhinga ʻEtau Fiefiá

Tauhi Maʻu Hoʻo Fiefia ko ha Tokotaha Tauhí

“Ko e faʻahinga ʻoku tūtuuʻi ʻi he loʻimatá te nau utu ʻi he kaila fiefia.”—SAAME 126:5.

TAUMUʻÁ

Ko e founga ʻe lava ke fekuki ai ʻa e kau tauhí mo e ngaahi pole makehe ʻoku nau fehangahangai mo iá pea tauhi maʻu ʻenau fiefiá.

1-2. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau tauhí? (Palōveepi 19:17) (Sio foki ki he fakatātaá.)

“KUÓ U mali mo hoku uaifí ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 32,” ko e lea ia ʻa ha tokoua mei Kōlea ko Jin-yeol. “ʻI he taʻu ʻe nima kuohilí, naʻá ne puke ʻi he mahaki-teté pea faingataʻa ke ne ngaue holo. Naʻá ku hoko ko hono tokotaha tauhi. ʻOku ou ʻofa mo koloaʻaki hoku uaifí, pea naʻá ku fiefia ke tokangaʻi ia. ʻI he pō taki taha, ʻokú ne mohe ʻi ha mohenga falemahaki ʻi homa ʻapí. ʻOku ou mohe ʻi hono tafaʻakí, peá ma piki nima lolotonga ʻema mohé.”

2 ʻOkú ke tauhi ha taha ʻokú ke ʻofa ai, hangē ko hoʻo mātuʻá, hoa mali, kiʻi tama pe ko ha kaumeʻa? Kapau ko ia, ʻoku ngalingali te ke houngaʻia ʻi he monū makehe ʻokú ke maʻu ke tokangaʻi tonu iá. Pea ʻi hoʻo tokangaʻi ha taha ʻokú ke ʻofa ai, ʻokú ke fakahāhā ai hoʻo līʻoa kia Sihová. (1 Tīm. 5:​4, 8; Sēm. 1:27) Neongo ia, ʻokú ke fehangahangai mo e ngaahi pole ʻoku ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi ia ʻe he niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe aʻu nai ʻo ke ongoʻi ko koe toko taha pē ʻoku faingataʻaʻiá. Te ke malimali nai, ka ʻi hoʻo toko tahá, ʻoku ʻikai lava ke ke toe mapukepuke ho loʻimatá. (Saame 6:6) Neongo heʻikai nai ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé hoʻo ngaahi fāingá, ʻoku ʻafioʻi maʻu pē ia ʻe Sihova. (Fakafehoanaki mo e ʻEkisoto 3:7.) Ko ho loʻimatá mo e ngaahi feilaulaú ʻoku mahuʻinga ia kiate ia. (Saame 56:8; 126:5) ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fai ke tokoni ki he taha ʻokú ke ʻofa aí. ʻOkú ne vakai ʻokú ne moʻua kiate koe pea talaʻofa te ne totongi fakafoki kiate koe.—Lau ʻa e Palōveepi 19:17.

Fakatātā: Kau tauhi ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe. 1. Ko ha tuofefine ʻokú ne fafanga ʻene faʻē taʻumotuʻá, ʻoku toka mohenga. 2. Ko ha tuofefine ʻokú ne tokoni ki hono husepānití, ʻokú ne heka saliote, ke tui hono suú. 3. Ko ha faʻē ʻokú ne fakamaʻu ha tatā maluʻi hono kiʻi fohá ki muʻa ke ne vaʻinga soka mo ʻene tamaí. 4. Ko ha tokoua ʻokú ne ʻaʻahi ki ha tokoua taʻumotuʻa ʻi hono ʻapí pea lotu fakataha mo ia.

ʻOkú ke tauhi ha tokotaha ʻokú ke ʻofa ai? (Sio ki he palakalafi 2)


3. Ko e hā nai ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo ʻĒpalahame mo Sela ʻi hono tokangaʻi ʻo Telá?

3 ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi talanoa ʻo e kau tangata mo e kau fefine naʻa nau hoko ko e kau tauhi. Fakakaukau kia ʻĒpalahame mo Sela. ʻI heʻena mavahe mei ʻUá, ko ʻena tamaí, ʻa Tela, naʻe taʻu 200 nai. Neongo ia, naʻá ne ʻalu fakataha mo kinaua. Naʻa nau fononga ʻi he kilomita nai ʻe 960 (maile ʻe 600) ki Hālani. (Sēn. 11:​31, 32) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻofa ʻa ʻĒpalahame mo Sela ʻia Tela, kae sioloto atu ki he faingataʻa nai hono tokangaʻi iá, tautefito ʻi heʻenau fonongá. ʻOku ngalingali naʻa nau fononga ʻi he fanga kāmeli pe fanga ʻasi, ʻa ia naʻe mātuʻaki faingataʻa nai ki he taʻumotuʻa ko Telá. Ko hono moʻoní, ʻoku pau pē naʻá na ongoʻi mātuʻaki helaʻia ʻi he taimi ʻe niʻihi, mahalo naʻa mo e ongosia moʻoni. Pe ko e hā pē tuʻungá, ʻoku pau pē naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate kinaua ʻa e mālohi naʻá na fiemaʻú. Hangē pē ko hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame mo Selá, te ne tokoniʻi mo fakaivimālohiʻi koe.—Saame 55:22.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 Ko e fiefiá ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke kītaki ko ha tokotaha tauhi. (Pal. 15:13) Ko ha tokotaha fiefia ʻe lava ke ne nofoʻaki fiefia neongo hono ngaahi tuʻungá. (Sēm. 1:​2, 3) ʻE lava fēfē ke ke fakatupulekina ʻa e fiefia peheé? Ko e founga ʻe taha ko e falala kia Sihova ʻi he lotu pea kole kiate ia ke tokoniʻi koe ke tauhi maʻu ha vakai pau. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki ha toe ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe he kau tauhí ke nau nofoʻaki fiefia ai. Te tau toe lāulea ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he niʻihi kehé. ʻUluakí, tau lāulea angé ki he ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ʻe he kau tauhí ke tauhi maʻu ʻenau fiefiá mo e ngaahi pole ʻe lava ke ne kaihaʻasia ʻenau fiefiá.

FOUNGA ʻE LAVA KE UESIA AI ʻE HE TAUHI MAHAKÍ HOʻO FIEFIÁ

5. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he kau tauhí ke tauhi maʻu ʻenau fiefiá?

5 Kapau ʻe mole ʻa e fiefia ʻa e kau tauhí, ʻe lavangofua ke nau hoko ʻo ongosia. (Pal. 24:10) Pea ʻi heʻenau helaʻiá, ʻe siʻi ange ai ʻenau fakahāhā ʻa e anga-leleí pea ʻikai ke nau fuʻu fietokoni. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻe lava ke ne ʻai ke mole ʻa e fiefia ʻa e kau tauhí?

6. Ko e hā ʻoku mate helaʻia ai ʻa e kau tauhi ʻe niʻihi?

6 ʻE mate helaʻia nai ʻa e kau tauhí. ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ko Leah: “Ko e tauhi mahakí ʻokú ne fakamaha fakaeongo ha taha naʻa mo e ʻi ha ʻaho lelei. ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻahó, ʻoku ou faʻa ongoʻi ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haku ivi. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku aʻu ē ki hono tali ha tohi ʻoku ʻikai ke u toe lava.” ʻOku ʻiloʻi ʻe he niʻihi ʻoku faingataʻa ke maʻu ha mālōlō feʻunga pe vaheʻi ha taimi ke kiʻi mavahe ai ʻo ka fuʻu fiemaʻu. Ko ha tuofefine ko Inés ʻokú ne pehē: “ʻOku ou fāinga ke maʻu ha mohe feʻunga. ʻI he poʻulí, ʻoku ou faʻa ʻā hake ʻi he houa ʻe ua kotoa pē ke tokangaʻi ʻeku faʻē-ʻi-he-fonó. Pea kuo teʻeki malava ke u mavahe mo hoku husepānití ʻo ʻeveʻeva ʻi he laui taʻu.” Ko e kau tauhi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tali ʻa e fakaafe ki ha fakatahataha fakasōsiale pea naʻa mo ha vāhenga-ngāue fakateokalati koeʻuhí ʻoku fiemaʻu ʻe he taha ʻoku nau ʻofa aí ʻa e tokanga taimi-kakato. Ko hono olá, ʻoku nau ongoʻi tuēnoa nai pea mātuʻaki fakangatangata honau tuʻungá.

7. Ko e hā ʻoku fāinga ai ʻa e kau tauhi ʻe niʻihi mo e ongoʻi halaiá pe mamahí?

7 ʻOku faitau nai ʻa e kau tauhí mo e ongoʻi halaia lahi pe mamahi. Ko ha tuofefine ko Jessica ʻokú ne pehē: “ʻOku ou fāinga mo hoku ngaahi fakangatangata tonu. ʻI heʻeku vaheʻi ha taimi ke tokanga ai ki heʻeku ngaahi fiemaʻú ʻokú ne ʻai au ke u ongoʻi halaia mo siokita.” ʻOku ongoʻi halaia ʻa e kau tauhi ʻe niʻihi koeʻuhí ʻoku nau ʻita ʻi honau tuʻungá. ʻOku hohaʻa ʻa e niʻihi naʻa ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e meʻa ʻoku nau fai ke tokoni ki he taha ʻoku nau ʻofa aí. Ka ko e niʻihi ʻoku nau ongoʻi halaia koeʻuhí naʻa nau leaʻaki ha meʻa fakalotomamahi ki he tokotaha ʻoku nau tokangaʻí, ʻi ha taimi naʻa nau ʻita ai. (Sēm. 3:2) Ko e niʻihi ʻoku nau mamahi ʻi he ʻikai ke toe longomoʻui mo moʻui lelei ʻa e tokotaha ʻoku nau tauhí. Ko ha tuofefine ko Barbara ʻokú ne pehē: “Ko e pole lahi taha kiate aú ko e sio ki he tokotaha ʻoku ou ʻofa aí ʻoku ʻalu ke toe kovi ange hono tuʻungá ʻi he ʻaho taki taha.”

8. Lave ki ha hokosia ʻo e anga hono tākiekina ha tokotaha tauhi ʻe ha ngaahi lea siʻisiʻi ʻo e houngaʻiá.

8 ʻOku ongoʻi ʻe he kau tauhi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai fakahoungaʻi kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku tātātaha ke fakamālōʻiaʻi pe fakaongoongoleleiʻi kinautolu ki heʻenau ngāue mālohí mo e feilaulaú. Ko ha ngaahi lea siʻisiʻi ʻo e houngaʻiá ʻe ʻaonga lahi. (1 Tes. 5:18) Ko ha tuofefine ko Melissa ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou fakatō loʻimata koeʻuhi ko e ongoʻi feifeitamakí. Ka ʻi he taimi ʻoku tala mai ai ʻe he faʻahinga ʻoku ou tokangaʻí, ‘Mālō ki he meʻa kotoa ʻokú ke fai maʻakú,’ ʻoku fakatupu langa hake ia! ʻOku tokoniʻi au ʻe he ngaahi lea ko iá ke u ʻā hake ʻi he ʻaho hono hokó ʻoku ou mateuteu mo vēkeveke ke hoko atu ʻeku tokangaʻi kinautolú.” Ko ha tokoua ko Ahmadu ʻokú ne fakamatala ki he anga hono tākiekina ia ʻi hono fakahāhā ange ʻa e houngaʻiá. ʻOkú ne tokangaʻi mo hono uaifí ha kiʻi leka hono tokoua ʻoku nau nofo; ʻokú ne puke ʻi he mahakimoá. ʻOkú ne pehē: “Neongo ʻoku ʻikai ke ne mahinoʻi kakato nai ʻa e lahi ʻo e feilaulau ʻokú ma fai ke tokangaʻi iá, ʻoku mapunopuna hoku lotó ʻi he fiefia ʻi heʻene fakahaaʻi mai ʻene houngaʻia ʻiate kimauá pe ʻi heʻene takohi hifo ʻa e lea ‘ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoua.’”

FOUNGA KE NOFOʻAKI FIEFIA AÍ

9. ʻE lava fēfē ke hoko ha tokotaha tauhi ʻo anga-fakanānā?

9 Hoko ʻo anga-fakanānā. (Pal. 11:2) Ko kitautolu kotoa ʻoku fakangatangata hotau taimí mo e iví. Ko ia ʻe pau ke ke fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangata ki he meʻa ʻe lava mo ʻikai lava ke ke faí pea ʻai pē mo ke lea ʻikai. Pea ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku kovi! ʻOkú ke fakahāhā ai ʻa e anga-fakanānaá. Kapau ʻoku fietokoni atu ʻa e niʻihi kehé, tali fiefia ʻenau tokoní. Ko ha tokoua ko Jay ʻokú ne pehē: “Heʻikai lava ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻi he taimi pē taha. Ko hono mahinoʻi ʻa hoʻo ngaahi fakangatangatá pea ʻikai feinga ke toe fakalaka atu aí te ne tokoniʻi koe ke tauhi maʻu hoʻo fiefiá.”

10. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he kau tauhí ke nau hoko ʻo ʻiloʻiló? (Palōveepi 19:11)

10 Hoko ʻo ʻiloʻilo. (Lau ʻa e Palōveepi 19:11.) ʻI hoʻo ʻiloʻiló, ʻoku ngalingali ange te ke hanganaki nonga ʻi hono fakaʻitaʻí. Ko ha tokotaha ʻiloʻilo ʻokú ne feinga ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakafeangai ai ha taha ʻi ha founga pau. Ko e moʻoni, ko e ngaahi mahaki tauhi ʻe niʻihi ʻe lava ke ne ʻai ha tokotaha ke ne fai ha meʻa taʻefakapotopoto. (Tml. 7:7) Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha ʻokú ne natula anga-lelei mo fakakaukau lelei te ne hoko nai ʻo fakatupu kē. Pe te ne hoko nai ʻo fiepule, fakaanga pe anga-faingataʻa. Kapau ʻokú ke tokoni ki ha taha ʻoku puke lahi, ʻe ʻaonga nai ke ke ako fekauʻaki mo hono alangamahakí. Ko hoʻo mahinoʻi ange ʻa e tuʻunga ʻokú ne ʻi aí, ʻoku ngalingali te ke ʻiloʻi ai ʻokú ne tōʻonga peheé koeʻuhi ko ʻene puké, ka ʻoku ʻikai ko hono angaʻitangata totonú ia.—Pal. 14:29.

11. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku totonu ke vaheʻi ki ai ʻe he kau tauhí honau taimí ʻi he ʻaho taki taha? (Saame 132:​4, 5)

11 Vaheʻi ha taimi ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo kaumeʻa mo Sihová. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu ke tuku ki tafaʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻe niʻihi ke tokanga ki he ngaahi meʻa kehe ʻa ia “ʻoku mahuʻinga angé.” (Fil. 1:10) Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ange ko ení ko hono fakaivimālohiʻi ho vahaʻangatae mo Sihová. Naʻe ʻai ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e lotu kia Sihová ko e meʻa muʻomuʻa tahá. (Lau ʻa e Saame 132:​4, 5.) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku mahuʻinga ke ke vaheʻi ha taimi ʻi he ʻaho taki taha ke lau ha konga ʻo e Tohi Tapú pea lotu. Ko ha tuofefine ko Elisha ʻokú ne pehē: “ʻOku malava ke u tauhi maʻu ʻeku fiefiá fakafou ʻi he lotu mo e fakalaulauloto ki he ngaahi saame fakafiemālié. Kuo hoko ʻa e lotú ko hoku moʻuiʻanga. ʻOku ou faʻa lotu kia Sihova ʻi he kotoa ʻo e ʻahó ke u nofoʻaki nonga.”

12. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he kau tauhí ke vaheʻi ha taimi ke tokanga ai ki heʻenau moʻui leleí?

12 Vaheʻi ʻa e taimi ke tokanga ki hoʻo moʻui lelei fakaesinó. Ko e kakai femoʻuekiná—hangē ko e kau tauhí—ʻoku nau ʻiloʻi nai ko ha pole ke tauhi maʻu ha kai moʻui lelei koeʻuhí ʻoku siʻisiʻi ʻa e taimi ke fakatau mai ai ʻa e meʻakai foʻou mo teuteu ha houa kai fakatupu moʻui lelei. Ko ha founga kai moʻui lelei mo ha polokalama fakamālohisino lelei ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki hoʻo moʻui lelei fakaesino mo fakaʻatamaí. Ko ia feinga ke ngāueleleiʻaki ʻa e taimi fakangatangata ʻokú ke maʻú ke kai ʻa e meʻakai moʻui lelei pea fakamālohisino maʻu pē. (ʻEf. 5:​15, 16) ʻIkai ko ia pē, feinga ke maʻu ha mohe feʻunga. (Tml. 4:6) ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi akó ʻoku tokoni ʻa e mohé ke toʻo atu ʻa e kemikale koná mei hotau ʻutó. ʻI ha kupu fakafaitoʻo ko e “Founga ʻOku Tokoni Ai ʻa e Mohé ki he Loto-Mafasiá,” ʻoku lave ai ko e maʻu ha mohe feʻungá ʻe toe fakasiʻisiʻi nai ai ʻa e loto-moʻuá pea teuʻi ai kitautolu ke matuʻuaki ʻa e loto-mafasiá. ʻE toe fiemaʻu ke ke vaheʻi ha taimi ki he fakafiefiá. (Tml. 8:15) Naʻe fakahaaʻi ʻe ha tokotaha tauhi ʻa e meʻa ʻokú ne tokoniʻi ia ke nofoʻaki fiefiá. ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi ʻoku ʻalomālie ai ʻa e ʻeá, ʻoku ou feinga ke hū ki tuʻa pea fakalaʻalaʻā. ʻOku ou toe vaheʻi tuʻo taha nai he māhina ha ʻaho ke ʻeveʻeva ai mo ha kaungāmeʻa.”

13. Ko e hā ʻoku fakatupu moʻui lelei ai ʻa e katá? (Palōveepi 17:22)

13 Tauhi maʻu ha anga-fakakata. (Lau ʻa e Palōveepi 17:22; Tml. 3:​1, 4) Ko e katá ʻoku lelei ki hoʻo moʻui lelei fakaesino mo fakaeʻatamaí. ʻI he taimi ʻokú ke tokangaʻi ai ha tokotaha, ʻoku tātātaha pē ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē ko ia naʻe fokotuʻutuʻu ki aí. Ka ʻo kapau ʻe lava ke ke vakai ki he fakaoli ʻo ha tuʻunga fakatupu ʻita, ʻoku ngalingali ʻe faingofua ange ai ke ke kātekina. Pea ko e kata fakataha mo e tokotaha ʻokú ke tokangaʻí ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi homo vahaʻangataé.

14. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he talanoa ki ha kaumeʻa falalaʻanga?

14 Talanoa ki ha kaumeʻa falalaʻanga. Neongo ʻa hoʻo ngaahi feinga lelei tahá, te ke kei ongoʻi lōmekina pē ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻI he taimi peheé, ʻe ʻaonga nai ke vahevahe hoʻo ngaahi ongoʻí ki ha kaumeʻa lelei—ko ha tokotaha heʻikai ke ne fakamāuʻi pe ʻita ʻiate koe. (Pal. 17:17) Ko ʻene fanongo tokangá mo ʻene ngaahi lea fakafiemālié ʻa e meʻa tofu pē nai ʻokú ke fiemaʻu ke tauhi maʻu ai hoʻo fiefiá.—Pal. 12:25.

15. ʻE lava fēfē ke ke hoko ʻo fiefia ʻi he tokangataha ki hoʻo ʻamanakí?

15 Sioloto atu ki he taimi te mo moʻui fakataha ai ʻi Palataisí. Feinga ke manatuʻi ko ho fatongia ko ha tokotaha tauhí ʻoku fakataimi pē, pea ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia naʻe muʻaki fakataumuʻa ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (2 Kol. 4:​16-18) Ko e “moʻui moʻoní” ʻoku teʻeki ke hoko mai. (1 Tīm. 6:19) ʻOku ngalingali te ke maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he talanoa mo e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí fekauʻaki mo e meʻa te mo fai fakataha ʻi Palataisí. (ʻAi. 33:24; 65:21) Ko ha tuofefine ko Heather ʻokú ne pehē: “ʻOku ou faʻa tala ange ki he faʻahinga ʻoku ou tokoniʻí ʻe vavé ni ke mau tuitui fakataha, lele fakataha pea heka pasikala fakataha. Te mau taʻo mā mo ngaohi ʻa e meʻatokoni maʻa homau ngaahi ʻofaʻanga te nau toetuʻú. ʻOku mau fakamālō fakataha kia Sihova ki heʻemau ʻamanakí.”

FOUNGA ʻE LAVA KE TOKONI AI ʻA E NIʻIHI KEHÉ

16. ʻE malava fēfē nai ke tau tokoni ki ha tokotaha tauhi ʻi heʻetau fakatahaʻangá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

16 Tokoni ki he kau tauhí ke nau maʻu ha kiʻi taimi mālōlō. Ko kitautolu ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava ke tau tokoni ki he tokotaha tauhí ki hono tokangaʻi ʻa e taha ʻokú ne tauhí. Ko hono olá, ʻoku tau fakaʻatā ai ʻa e kau tauhí ke mālōlō honau ʻatamaí pea ke nau maʻu ha taimi ke tokanga ai ki heʻenau ngaahi meʻa fakafoʻituituí. (Kal. 6:2) Ko e kau malanga ʻe niʻihi kuo nau faʻu ha taimi-tēpile fakauike ki he taumuʻá ni. Ko ha tuofefine ko Natalya, ʻokú ne tokangaʻi hono husepāniti ʻoku mamatea, ʻokú ne pehē: “Ko ha tokoua ʻi he fakatahaʻangá ʻokú ne haʻu tuʻo taha pe tuʻo ua ʻi he uike ke fakamoleki ʻa e taimi mo hoku husepānití. ʻOkú na kau fakataha ʻi he ngāue fakafaifekaú, talanoa peá na sio faiva. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ngaahi mōmeniti ko ení ki hoku husepānití pea ʻoku ou maʻu ai ʻa e taimi ke tokanga ki heʻeku ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí, hangē ko e ʻalu ʻo luelue.” ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻe aʻu nai ʻo ke tala ange te ke nofo mo e tokotaha puké ʻi he pō ko iá koeʻuhí kae lava ʻa e tokotaha tauhí ʻo maʻu ha mohe lelei.

Ko ha ongo tuofāfine ʻokú na ʻaʻahi ki ha tuofefine taʻumotuʻa ʻi hono ʻapí. Ko hono tauhí ʻokú ne taʻataʻalo fiefia kiate kinautolu lolotonga ia ʻokú ne lue ki he matapaá.

ʻE lava fēfē ke ke tokoni ki ha tokotaha tauhi ʻi hoʻo fakatahaʻangá? (Sio ki he palakalafi 16)a


17. ʻE lava fēfē ke tau tokoni ki he kau tauhí lolotonga ʻa e ngaahi fakatahá?

17 Tokoni ki he kau tauhí lolotonga ʻa e ngaahi fakatahá. Heʻikai nai ke fuʻu maʻu ʻaonga ʻa e kau tauhí mei he ngaahi fakatahá, ʻasemipilī fakasēketí mo e fakataha-lahi fakavahé koeʻuhí ʻoku nau femoʻuekina ʻi hono tokangaʻi ha taha ʻoku nau ʻofa ai. Ko e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava ke nau tokoni ʻaki ʻa e tangutu fakataha mo e tokotaha ʻoku tokangaʻí ʻi he ngaahi fakataha ko ení pe ko ha konga pē. Kapau ʻoku toka mohenga ʻa e tokotahá, ʻe lava ke ke ʻalu ki hono ʻapí pea kau fakataha mai mo ia ki ha fakataha kae lava ʻa e tokotaha tauhí ʻo maʻu ʻa e fakatahá mata ki he mata.

18. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe lava ke tau fai maʻá e kau tauhí?

18 Fakaongoongoleleiʻi ʻa e kau tauhí pea lotu maʻanautolu. ʻOku lelei ki he kau mātuʻá ke nau ʻaʻahi fakatauhisipi maʻu pē ki he kau tauhí. (Pal. 27:23) Pea tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻungá, ko e kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava ke nau fakaongoongoleleiʻi loto-moʻoni maʻu pē ʻa e kau tauhí. ʻE lava foki ke tau kole kia Sihova ke hokohoko atu ʻene fakaivimālohiʻi kinautolu pea tokoniʻi ke nau tauhi maʻu ʻenau fiefiá.—2 Kol. 1:11.

19. Ko e hā ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki aí?

19 ʻOku vavé ni ke holoholoʻi ʻe Sihova ʻa e loʻimata ʻo e mamahí mei he mata kotoa pē. Ko e mahamahakí mo e maté ʻe ʻikai ke toe ʻi ai. (Fkh. 21:​3, 4) “ʻE hopo ʻa e heké ʻo hangē ko e tiá.” (ʻAi. 35:​5, 6) Ko e nunuʻa fakamamahi ʻo e taʻumotuʻá mo e mamahi hono tokangaʻi ha taha ʻofeina ʻoku puke ʻe hoko ia ko e konga ʻo e “ngaahi meʻa muʻá” ʻa ia ʻe ʻikai toe manatua. (ʻAi. 65:17) Naʻa mo e ʻi he taimí ni, lolotonga ʻetau tatali ke fakahoko ʻa ʻetau ʻamanaki fakaofó, ʻe ʻikai liʻaki kitautolu ʻe Sihova. Kapau te tau hokohoko atu ke falala kiate ia ki ha mālohi, te ne tokoniʻi kitautolu ke “kātekina ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kātaki mo e fiefia.”—Kol. 1:11.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻe lava ke ne ʻai ʻa e kau tauhí ke mole ʻenau fiefiá?

  • ʻE lava fēfē ke tauhi maʻu ʻe he kau tauhí ʻenau fiefiá?

  • ʻE lava fēfē ke ke poupou ki he kau tauhi ʻi hoʻo fakatahaʻangá?

HIVA 155 Fiefia Taʻengata

a FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha ongo tuofāfine kei siʻi ʻokú na ʻalu ʻo nofo mo ha tuofefine taʻumotuʻa kae ʻalu hono tauhí ʻo kiʻi luelue.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share