Fehuʻi ʻa e Toʻutupú . . .
Fēfē Kapau ʻOku Fakakaukau ʻEku Ongo Mātuʻá ʻOku Ou Fuʻu Kei Siʻi ke Faialea?
“ʻOkú ke fakakuongamuʻa, Fineʻeiki. ʻOku ʻikai ko e 50 tupú eni. Ko e tokotaha kotoa ʻoku faialea! ʻOku ʻikai te u kei hoko ko hoʻo kiʻi valevale.”—Ko e taʻu 16 ia ko Sení.a
ʻOKU malava ke fakatupu loto-mamahi ʻa hono tala mai ʻoku teʻeki ai taimi ke te faialeá. “ʻOku ou loto ke fakaʻapaʻapa ki heʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé ʻo hangē ko ia ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú ke u faí,” ko e lau ia ʻa ha talavou ʻe taha, “ka ʻoku ʻikai te u fakakaukau ʻokú na tonu. ʻOku ʻikai ʻaupito te u ʻilo pe ʻe anga-fēfē haʻaku talanoa mo kinaua ki he meʻá ni.” Hangē ko e kiʻi talavou ko ení, te ke ongoʻi nai ʻoku taʻeʻuhinga pea ʻikai ha kaungāongoʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Mahalo nai kuó ke fetaulaki mo ha taha ʻokú ke saiʻia moʻoni ai pea ʻokú ke fiemaʻu ke ʻiloʻi lelei ange ia. Pe mahalo ʻokú ke ongoʻi ko e kau ki he siakale ʻo e faialeá ʻe tokoni ia ke tali lelei ange ai koe ʻe ho ngaahi toʻumeʻá. “ʻOku ʻi ai ha tenge,” ko e lea ia ʻa Māselá. “Kapau ʻoku ʻikai te ke faialea, ʻoku fakakaukau ʻa e fānau ʻi ʻapiakó ʻokú ke faikehe.”
Naʻe pehē ʻe ha tokotaha faleʻi ʻe taha ki he fāmilí fekauʻaki mo e faialeá: “ʻOku ʻikai ha tafaʻaki ʻa ia ʻe hā ngali taʻeʻuhinga lahi ange ai ʻa e ngaahi mātuʻá.” Ka koeʻuhi pē ko e hā ngali taʻeʻuhinga nai ʻa hoʻo ongo mātuʻá, ʻoku ʻuhinga leva iá ʻokú na mātuʻaki pehē? He ko ē, ʻoku fakafatongiaʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke na akoʻi, teuʻi, maluʻi mo tataki koe. (Teutalonome 6:6, 7) ʻOku peheé nai koeʻuhi ʻoku ʻi ai ha tokanga totonu ʻa hoʻo ongo mātuʻá fekauʻaki mo hoʻo leleí? “ʻOku ou sio atu ki he kite mai ʻa e fakatuʻutāmakí,” ko e lea ia ʻa ha mātuʻa ʻe taha, “pea ʻoku fuʻu fakamanavahē ʻaupito.” Ko e hā ʻoku fakahohaʻasi ai ʻe he faialea kei siʻí ʻa e ngaahi mātuʻa lahi?
Ngaahi Ongo Fakatuʻutāmaki
ʻOku ʻai ia ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻo hangē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe kovi ʻi he saiʻia ʻi ha tahá,” ko e hanu ia ʻa e taʻu 14 ko Petí. Kae kehe, kapau ko hoʻo ongo-mātuʻá ko ha Kalisitiane kinaua, te na ʻiloʻi lelei naʻe faʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné ke na femanakoʻaki. (Senesi 2:18-23) ʻOkú na ʻiloʻi ko e femanakoʻaki ko ení ʻoku fakanatula ia, pea ʻoku ngāue fehoanakimālie ia mo e taumuʻa ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke “fakafonu ʻa mamani.”—Senesi 1:28.
ʻIkai ngata aí, ʻoku mahinoʻi ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa e mālohi ʻoku malava ke ʻi ai ʻa e ngaahi holi fakafehokotaki fakasinó ʻi he taimi ʻokú ke ʻi he “tuʻunga talavoú” ai. (1 Kolinito 7:36, NW) ʻOkú na toe ʻilo foki ʻoku siʻi ʻa hoʻo taukei ʻi hono ʻiloʻi ʻa e founga ke mapuleʻi ai ʻa e ngaahi holi ko iá. Kapau ʻoku kamata ke ke fakamoleki ha taimi lahi mo ha tangata ka ko ha fefine koe, pe ko ha fefine ka ko ha tangata koe, ʻo mo ʻi ai tonu ʻi he sino, ʻi he telefoní, pe aʻu ʻo fakafou ʻi he faitohí pe ʻĪ-meilí, ʻoku hangehangē ʻe tupulekina ʻa e femanakoʻakí. ‘He ko e hā hano kovi ʻa e meʻa ko iá?’ te ke ʻeke nai. Sai, ko e hā ʻa e founga totonu ʻokú ke maʻu ke fakaeʻa ʻaki ʻa e ngaahi holi ko iá? ʻOkú ke mateuteu moʻoni ke ʻoatu ʻa e ngaahi ongo ko iá ki hono fakamulituku totonú—ʻa e nofo malí? Ngalingali ʻoku ʻikai.
Ko ia ai, ko e faialea kei siʻí ʻokú ne ʻomai ha ngaahi fakatuʻutāmaki mafatukituki. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú: “ʻE hikofi koā ʻe ha tangata ha afi, ʻo ʻai ki hono fatafata, ʻo ʻikai mofia hono kofu?” (Palovepi 6:27) ʻOku faʻa hoko lahi, ko e faialea kei siʻí ʻoku iku ia ki he fehokotaki fakasino teʻeki mali, fakaeʻa ai ʻa e kau talavoú ki ha tuʻunga ʻe malava ke hoko ai ha feitama teʻeki mali mo hono maʻu ʻa e mahaki ʻoku fetuku ʻi he fehokotaki fakasinó. (1 Tesalonaika 4:4-6) Ko e fakatātaá, ko kiʻi Temi, naʻá ne fakakaukau naʻe fai taʻetotonu ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻi he ʻikai te na fakaʻatā ia ke faialeá. Ko ia naʻá ne kamata faialea fakafūfū leva mo ha tokotaha ʻi he ʻapiakó. Kae kehe, naʻe vave ʻa e feitama ʻa Temí—pea naʻe liliu ʻene moʻuí. ʻOkú ne vete mai he taimí ni: “Ko e faialeá ʻoku ʻikai ke fakafiefia ia ʻo hangē ko hono talá.”
Kae fēfē kapau ʻoku fakaʻehiʻehi ʻaupito pē ha ongo meʻa kei talavou ia mei he fetuʻutaki taʻetotonú? Naʻa mo ia, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e fakatuʻutāmaki ia ʻo hono fafangu pe ueʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻofá ʻi he teʻeki hoko hono taimi totonú. (Hiva o e Hiva 2:7) Ko hono langaʻi ʻa e ngaahi holi ʻa ia ʻoku toki malava pē ke fakahoko totonu ʻi ha ngaahi taʻu he kahaʻú ʻoku malava ke iku ia ki he ongoʻi feifeitamaki mo e loto-mamahi.
Ngaahi ʻuhinga kehe ʻe niʻihi ke fakakaukau atu ki ai: ʻOkú ke maʻu moʻoni ʻa e taukei feʻunga ʻi he moʻuí ke ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke kumi ki ai ʻi ha hoa malí? (Palovepi 1:4) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuó ke ʻosi maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e pōtoʻi ʻoku fiemaʻu ke hoko ai ko ha husepāniti pe ko ha uaifi ʻa ia ʻe ʻofaʻi mo tokaʻi moʻoni? ʻOkú ke maʻu moʻoni ʻa e kātaki mo e fakapapau ʻoku fiemaʻu ki hono tauhi maʻu ha vahaʻangatae tuʻuloá? ʻOku ʻikai ha ofo, ko e lahi taha ʻo e ngaahi vā fakaemanako fakatalavoú ʻoku fakamamahi ʻa ʻene taimi nounoú. ʻOku siʻisiʻi pē ha iku atu ki ha nofo mali fuoloa.
Ko ia ai, ʻoku fakaʻosi lelei ʻaki ʻe he taʻu taha valu ko Mōniká ʻa ʻene pehē: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa kotoa ʻi he ʻapiakó ʻoku nau talanoa mai kiate au ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo honau ngaahi kaumeʻa tangatá. Ka hala pē ʻi heʻenau mali kei siʻí ko e fakaiku ʻaki ha māvae kovi koeʻuhí naʻe teʻeki ai ke nau mateuteu ki he sitepu hokó.” ʻOku toe pehē ʻe ha talavou ko Pelenitoni: “ʻI he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻoku teʻeki ke ke mateuteu ke fai ha tukupā ki ha taha ka ʻokú ke ongoʻi hifo kuó ke ʻosi fai ia koeʻuhi he ʻokú ke faialeá, ʻoku fakalotomamahi ʻaupito. ʻE anga-fēfē haʻo hanga ʻo fakafoki ʻo ʻikai fakalotomamahiʻi ai ʻa e tokotaha kehé?”
ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku feinga ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke fakahaofi koe mei he mamahi mo e ongoʻi feifeitamaki ko iá ʻaki ʻena fakamatematē atu ke ʻoua te ke faialea kae ʻoua kuó ke motuʻa feʻunga ke fai ha tukupā ke mali. Ko e moʻoni, ko ʻena fai pē ʻo fakatatau mo e faleʻi fakamānavaʻi ʻi he Koheleti 12:1 (Koheleti 11:10, PM): “Huʻi ʻa e hohaʻa mei ho loto, pea ʻave ʻa e kovi mei ho kakano.”
“Fano Atu”
Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá, heʻikai te ke maʻu ha fiefia ʻi he feohi mo e kakai tangatá kapau ko e fefine koe pe ko e kakai fefiné kapau ko e tangata koe. Ka ko e hā ʻoku fakangatangata ai pē hoʻo feohí ki he toko taha pē? ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohitapú, ʻi ha potutohi ʻe taha ke tau “fano atu” ʻi heʻetau ngaahi feohí. (2 Kolinito 6:12, 13, NW) Ko e faleʻi lelei ia ki he kau talavoú. Ko e founga ʻe taha ke fai pehē aí ko e feohi fakataha fakakulupu. “ʻOku ou fakakaukau ʻoku fakafiefia ange ʻa e founga ko iá,” ko e lau ia ʻa Temí. “ʻOku sai ange ke maʻu ha ngaahi kaumeʻa tokolahi.” ʻOku pehē ʻe Mōnika: “Ko e foʻi fakakaukau ke fakakulupú ko ha foʻi fakakaukau lelei moʻoni ia koeʻuhi ʻoku lava ke te sio ai ki he ngaahi angaʻitangata kehekehe ʻo e kakaí pea ʻokú ne ʻai ai kita ke te ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e kakai tokolahi kuo teʻeki ai ke te feʻiloaki mo ia.”
ʻE aʻu nai ʻo loto-lelei ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke tokoni atu ʻi hano fai ha fokotuʻutuʻu ki ha ngaahi taimi fakafiefia fakataha mo e kau talavou kehé. Ko Ane, ko ha faʻē ia ʻa ha fānau ʻe toko ua, ʻokú ne fakamatala: “ʻOkú ma fakapapauʻi maʻu pē ko ha feituʻu fakamānako ʻa homa ʻapí ʻa ia ʻe fie nofo ai ʻa e ongo leká. ʻOkú ma fakaafeʻi mai hona ngaahi kaumeʻá, ʻoange kiate kinautolu ha fanga kiʻi meʻakai maʻamaʻa pē, pea tuku ke nau vaʻinga. ʻI he founga ko ení ʻoku ʻikai te na ongoʻi ai ʻe pau ke na mavahe mei ʻapi ke maʻu ai ʻa e fiefiá.”
Ko e moʻoni, naʻa mo e ʻi ha kulupú ʻoku kei fiemaʻu pē ke te tokanga fekauʻaki mo hono fakahaaʻi ha tokanga tōtuʻa ki ha toko taha peé. ʻOku fakaʻuhinga ʻa e kau talavou ʻe niʻihi ʻo pehē ko e taimi pē ʻoku nau feohi ai mo e kakai kehé, ʻoku ʻikai te nau fuʻu faialea moʻoni kinautolu ia. Fakaʻehiʻehi mei he kākaaʻi-kita peheé. (Sāme 36:2) Kapau ʻokú ke nofo fakataha maʻu pē mo e tokotaha tatau ʻi he taimi kotoa ʻokú ke fakatahataha ai mo ho ngaahi kaumeʻá, ʻoku iku atu ia ki he faialea.b Ngāue ki hono ngāueʻaki ʻa e fakakaukau leleí ʻi hoʻo fai kaumeʻa ki ha tangata ka ko ha fefine koe pe ki ha fefine ka ko ha tangata koe.—1 Tīmote 5:2.
Ko e Mahuʻinga ʻo e Tatalí
ʻOku ʻikai faingofua ke tala atu ʻokú ke fuʻu kei siʻi ke kamata ʻa e faialeá. Ka ʻoku ʻikai feinga ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke fakalotomamahiʻi koe. ʻI hono kehé, ʻokú na fai ʻa e meʻa kotoa pē te na malavá ke tokoniʻi mo maluʻi koe. Ko ia ʻi he ʻikai falala ki ho loto ʻoʻoú pea talitekeʻi ʻena faleʻí, ko e hā ʻoku ʻikai ngāueʻaongaʻaki ai ʻa ʻena taukeí? Ko e fakatātaá, ko e hā ʻoku ʻikai kumi ai ki heʻena faleʻí ʻi he taimi hono hoko te ke fekuki ai mo ha palopalema fekauʻaki mo e tangatá ka ko ha fefine koe pe ko e fefiné ka ko ha tangata koe? ʻOku fakamanatu mai ʻe he Palovepi 28:26 (PM): “Ko ia oku falala ki hono loto oona koe vale ia.” ʻOku pehē ʻe he finemui ko Koni: “ʻI he taimi ʻoku saiʻia ai ha tamasiʻi ʻiate au, ko e meʻa ʻokú ne tokoniʻi au ke u talitekeʻi ʻa e tenge ke faialeá ko ʻeku talanoa ki ai mo ʻeku faʻeé. ʻOkú ne vahevahe mai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe hono ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí ʻi he kuohilí. ʻOku tokoni moʻoni ia kiate au.”
Ko hoʻo tatali ʻi ha taimi ki muʻa ke faialeá ʻe ʻikai te ne lōmia ʻa hoʻo tupu fakaeongó pe taʻofi ʻa hoʻo tauʻatāiná. Koeʻuhi kuo teʻeki ke ke maʻu ʻa e ngaahi fatongia fakakakai lalahi ʻo e faisoó mo e nofo malí, ʻokú ke maʻu ʻa e tauʻatāina ke “fiefia i hoo kei talavou.” (Koheleti 11:9 [Koheleti 12:1], PM) Ko e tatalí te ne toe tuku atu ai ha taimi ke ke fakatupulekina ho angaʻitangatá, tuʻunga matuʻotuʻá, pea mo e meʻa mahuʻinga lahi tahá, ʻa ho tuʻunga fakalaumālié. (Tangilaulau 3:26, 27) Hangē ko e lau ʻa ha finemui Kalisitiane ʻe taha, “ʻoku totonu ke te tomuʻa tukupā kia Sihova ki muʻa ia peá te toki tukupā ki ha taha kehe.”
ʻI hoʻo fakaʻau ke taʻumotuʻa angé pea hoko ʻo hā mahino ʻa hoʻo laka ki muʻá ki he tokotaha kotoa, ʻe kamata leva ke kehe ʻa e vakai atu ʻa hoʻo ongo mātuʻá kiate koé. (1 Timote 4:15) Pea ʻi hoʻo mateuteu moʻoni ke faialeá, ʻe ʻikai ha veiveiua te ke malava ʻo fai pehē fakataha mo ʻena loto-lelei ki ai.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
b Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he peesi 232-233 ʻo e tohi Questions Young People Ask—Answers That Work, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Ngaahi Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko hono fakamakeheʻi ha taha ʻi he tangatá pe fefiné ki ha tokanga makehé . . .
. . . te ne faʻa ueʻi ʻa e ngaahi ongoʻi manakó
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻI he ʻikai fakangatangata ʻa hoʻo mahuʻingaʻiá ki he toko taha peé, fano atu ʻi hoʻo fai kaumeʻá