Ko e Anga ʻo e Vakai ʻa e Tohitapú
ʻOku Totonu Ke Tau ʻAlu ki he Ngaahi Fakataha Faka-Kalisitiané?
“NAʻÁ KU faʻa ʻalu ki he lotú, ka ʻoku ʻikai toe hoko ia.” “ʻOku ou pehē, ʻe lava ke te lotu ki he ʻOtuá ʻi ha feituʻu pē, ʻikai ʻi he falelotú pē.” “ʻOku ou tui ki he ʻOtuá mo e Tohitapú, ka ʻoku ʻikai te u tui ʻoku fiemaʻu ke te ʻalu ki he lotú.” Kuó ke fanongo ʻi ha ngaahi lea pehē? ʻOku māʻunga hoko ʻa e leaʻaki ia ʻe he kakaí he ʻahó ni, tautefito ki he ngaahi fonua ʻi he Hihifó. Ko e kakai naʻa nau faʻa ʻalu ki he lotú ʻoku ʻikai te nau toe fakakaukau ʻoku kei fiemaʻu ia. Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e ʻalu ki he lotú? Kuo pau nai ki he kau Kalisitiané ke nau ʻi ha feituʻu pe fale pau koeʻuhi kae tali ʻe he ʻOtuá ʻenau lotú?
Lotú ʻi he Puleʻanga ʻo ʻIsilelí
Naʻe fiemaʻu ʻi he Lao ʻa Mōsesé ki he kau tangata Siu kotoa pē ke nau ʻi ha feituʻu pau ki ha ngaahi kātoanga fakataʻu ʻe tolu. Naʻe kau foki ki ai mo e kakai fefine mo e fānau tokolahi. (Teutalonome 16:16; Luke 2:41-44) ʻI ha ngaahi taimi pau, naʻe akoʻi ai ʻe he kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí ʻa e fuʻu kakai ne fakatahatahá, ʻo lau mei he Lao ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau ‘fakamatalaʻi ia, fakaʻuhingaʻi, pea fakamahinoʻi ʻa e meʻa naʻe laú.’ (Nehemaia 8:8, NW) ʻI he ngaahi taʻu Sāpaté, naʻe fakahā ʻe he fakahinohino ʻa e ʻOtuá: “Fakataha ʻa e kakai, ʻa e kau tangata, mo e kau fefine, mo e tamaiki, mo hoʻo muli ʻoku nofo ʻi ho kolo, koeʻuhi ke nau fanongoa, pea koeʻuhi ke nau maʻu akonaki, mo ʻapasia kia Sihova ko homou ʻOtua, pea ke nau tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻa kehekehe ʻo e lao ni.”—Teutalonome 31:12.
Ko e temipalé pē ʻi Selusalema naʻe malava ke fai ai ʻe ha taha ha ngaahi feilaulau ki he ʻOtuá pea maʻu ha fakahinohino mei he kau taulaʻeikí. (Teutalonome 12:5-7; 2 Kalonikali 7:12) ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fokotuʻu ʻi ʻIsileli ʻa e ngaahi fale faiʻanga lotu kehe—ko e ngaahi sinakoké. Ko e ngaahi feituʻu ʻeni naʻe lau ai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú pea fai ai ʻa e lotú. Kae kehe, ko e temipale ʻi Selusalemá naʻe hoko ko e feituʻu faiʻanga lotu tefitó. ʻOku fakahaaʻi ʻeni ʻe he meʻa ʻoku fakamatala ki ai ʻa e tokotaha-tohi Tohitapu ko Luké. ʻOkú ne lave ki ha fefine taʻumotuʻa ko hono hingoá ko ʻAna, ʻa ia naʻe “ʻikai mahuʻi ia mei he Temipale, ka ne tauhi ki he ʻOtua ʻaki ʻa e ʻaukai mo e lotu ʻi he po mo e ʻaho.” (Luke 2:36, 37) Naʻe fakahanga tefito ʻa e moʻui ʻa ʻAná ki he lotu moʻoni fakataha mo e kau anga-līʻoa kehé. Naʻe ʻi ai mo e kau Siu kehe manavahē-ʻOtua naʻa nau muimui ʻi ha ʻalunga tatau.
Lotu Moʻoní ʻi he Hili ʻa e Pekia ʻa Kalaisí
ʻI he hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú naʻe ʻikai leva ke kei ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé ʻa hono kau muimuí, pea naʻe ʻikai kei fiemaʻu ke nau lotu ʻi he temipalé. (Kaletia 3:23-25) Neongo ia, naʻe kei hokohoko atu ʻenau fakatahataha fakataha ki he lotu mo e ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ʻi ai hanau ngaahi fuʻu langa molumalu, ka naʻa nau ngāueʻaki pē ʻa e ngaahi ʻapi fakatāutahá mo e ngaahi feituʻu fakapuleʻangá. (Ngāue 2:1, 2; 12:12; 19:9; Loma 16:4, 5) ʻI he ʻataʻatā mei he tōʻonga fakaeouau mo fakaekātoangá, ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ia ʻo e ʻuluaki senitulí naʻe ʻi he tuʻunga faingofua ʻaupito.
ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi tuʻunga mafasia fakaeʻulungaanga ʻo e ʻEmipaea Lomá, naʻe makehe atu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu ia naʻe akoʻi ʻi he ngaahi fakataha ko iá ʻo hangē ha ngaahi foʻi taiamoní. Ko e meʻa pē naʻe malava ke kalangaʻaki ʻe he niʻihi ʻo e kau taʻetui naʻe fuofua kau ki aí: “ʻOku ʻiate kimoutolu moʻoni ʻa e ʻOtua.” (1 Kolinito 14:24, 25) ʻIo, naʻe ʻi honau lotolotongá moʻoni ʻa e ʻOtuá. “Pea ko ia naʻe fakaaʻau ʻo kaukaua ʻa e ngaahi siasi [“ngaahi fakatahaʻangá,” NW] ʻi he lotu, pea fakautuutu ʻenau tokolahi ʻi he ʻaho kotoa pe.”—Ngāue 16:5.
Naʻe malava ʻe ha Kalisitiane ʻi he taimi ko iá ke ne maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻaki ha lotu ʻi he ngaahi temipale panganí, pe ʻiate ia pē? ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e fakahinohino māʻalaʻala ʻi he meʻá ni: Ko e kau lotu fakahōifuá naʻe pau ke nau hoko ko e konga ʻo e siasi moʻoni pē ʻe taha, pe fakatahaʻanga, ko e ‘sino pē taha’ ʻo e kau lotu moʻoní. Ko e faʻahingá ni ko e kau ākonga ia ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e kau Kalisitiané.—Efeso 4:4, 5; Ngāue 11:26.
Fēfē ʻa e ʻAhó Ni?
ʻI he ʻikai ke fakalototoʻaʻi mai ke tau lotu ʻi ha falelotú, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau lotu fakataha mo e siasí, “ko e [“Fakatahaʻanga,” NW] tonu ʻa e ʻOtua Moʻui,” ko e kakai ʻoku nau “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni ʻenau hu.” (1 Timote 3:15; Sione 4:24) Ko e ngaahi fakatahataha fakalotu ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke akoʻi ai ʻa e kakaí “i he ulugaaga maonioni moe aga faka-Otua.” (2 Pita 3:11, PM) ʻOku totonu ke nau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi aí ke nau hoko ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa, ʻa ia ʻoku malava ke nau “sivi ʻa e lelei mo e kovi.”—Hepelu 5:14.
ʻOku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí. Laka hake ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻe 91,400 ʻi māmani lahi ʻoku nau fakataha maʻu pē ke ako ʻa e Tohitapú pea mo fefakalototoʻaʻaki, ʻo fai pehē ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻangá, ngaahi ʻapi tāutahá, mo e ngaahi feituʻu kehé. ʻOku fehoanaki ʻeni mo e lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ke tau fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha.”—Hepelu 10:24, 25.