Ko e Mālohi ʻo ha Malimalí
NEONGO ʻoku ʻosi pē ia ʻi ha mōmeniti, te ke manatuʻi nai ia ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí. Ko hono mahuʻingá ʻoku lahi fau, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻe fuʻu masiva fau ʻo ʻikai lava ke ne vahevahe atu ia pe fuʻu koloaʻia fau ʻo ʻikai ai te ne fiemaʻu ia. Ko e hā ʻoku tau talanoa ki aí? Ko ha malimali.
Ko ha malimali ʻoku hoko ia ʻi he fusi ʻa e uouá ʻa ia ʻoku fiefia ai ʻa e matá pea kiʻi ngaofe ki ʻolunga ʻa e ongo tuliki ngutú ʻi hono fakahāhā ʻa e fiemālie. Lolotonga ʻa e ngaahi ʻuluaki uike siʻi hili ʻa e fāʻelé, ʻoku malimali ai ha pēpē, pea ko e moʻoni ko e meʻá ni, ʻokú ne fakafiefiaʻi ʻa e ongo mātuʻa laukau foʻoú. Ko e ngaahi muʻaki malimali ko ení ʻoku ʻiloa ia ko e ngaahi malimali taʻemapuleʻi pe hokonoa. ʻOku fakamatala ʻa e kau mataotaó ko e faʻahinga malimali ko ení ʻoku faʻa hoko ia lolotonga ʻa e misí pea ʻoku hā ngali felāveʻi ia mo e ngaahi ongoʻi ʻi lotó mo e ngāue ʻa e halanga neave tefitó. Naʻa mo ʻetau hoko ko e kakai lalahí, ko e malimali taʻemapuleʻi ko ení ʻe kei hoko nai ia hili ha kai pe lolotonga ʻetau fanongo ki ha fasí.
Kae kehe, mei he motuʻa ko e uike nai ʻe onó, ʻoku malimali ai ha pēpē ʻi he tali ki ha mata pe ki ha leʻo. Ko ha ‘malimali fakasōsiale’—ko ha malimali mapuleʻi, pe lāuʻilo ki ai—ʻokú ne ʻai ke tau fiefia, ʻo tatau ai pē pe ko e fanga kiʻi pēpē kitautolu pe ko e kakai lalahi. ʻOku pehē ko ha malimali pehē ʻoku aʻu ʻo ʻi ai hono tākiekina lelei ʻo ʻetau moʻui lelei fakaesinó. Fakatatau ki he ongo mataotao faitoʻo ko Mirtha Manno mo Rubén Delauro, ʻa ia ʻokú na tokangaʻi ha kilīniki tokoniʻi-kita ʻoku ui ko e Malimalí mo e Moʻui Leleí, ko e foʻi ngāue pē ʻo e malimalí ʻokú ne ʻomi ai ha tali fakaeʻuhila ʻokú ne laveʻi ʻa e lama ʻo e ʻutó. ʻOku iku leva ʻo hanga ʻe he lama ko ení ʻo tukuange mai ʻa e ʻenitofini, ko e ngaahi meʻa fakakemikale ʻi he ʻutó ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi leleí.
Ko e toe ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ki he malimalí ko e ola ʻaonga ko ia ki he niʻihi kehé. Ko ha malimali loto-moʻoni ʻokú ne fakafetuʻutaki ʻetau ongoʻí ʻo ʻikai fiemaʻu ai ha ngaahi lea, pe ko ha malimali ʻo e fakafeʻiloaki, ʻo e kaungāongoʻi, pe ʻo e fakalototoʻa. ʻI he taimi ki he taimi, ko e sio pē ki ha malimali fakamānako ʻa ha kiʻi tama ʻi ha laʻi-tā ʻoku lava ke ne ʻai ke tau malimali ai.
Ko hono maʻu ha malimali māfaná ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi fiemālie lahi ange pe ke fekuki lelei ange ai mo e feifeitamakí pe ko e ngaahi tuʻunga faingataʻá. ʻOku fakahinohino ʻa e Tohitapú: “ʻOua te ke taʻofi ha lelei meiate kinautolu ʻoku ʻonautolu ia, ʻosi ʻoku mafai ʻe ho nima ke fai.” (Palovepi 3:27) ʻIo, ʻi he kiʻi ngāue faingofua ko ení, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai pea mo e niʻihi kehé. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke fai ha feinga ke vahevahe atu ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ko ení—ha malimali māfaná?