Ko e Kalanga ki ha Liliu
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI SIAMANE
“Kapau naʻá ku kei siʻi ange, naʻá ku mei kamata ha ngaʻunu ki ha liliu!” ko e kalanga ia ʻa Anna, ko ha fineʻeiki taʻu 80 ʻi Siamane. “Ko e hā te ke liliuʻí?” ko e ʻeke ia ʻa Robert. “Ko e meʻa kotoa pē!” ko e tali ia ʻa Anna.
ʻE LOTO-TATAU ʻa e tokolahi mo Anna. Ko ha savea naʻe fakahoko ʻi Siamane ʻi he vaeuaʻanga ʻo e 1990 tupú naʻe fakahaaʻi ai ko e toko 2 mei he toko 3 kotoa pē ʻi he saveá naʻa nau ongoʻi naʻe fiemaʻu ha ‘ngaahi liliu lahi mo ha ngaahi liliu fakasōsiale mahuʻinga.’ Mahalo pē ko e tuʻungá ni ʻoku meimei tatau ia ʻi he fonua ʻokú ke nofo aí.
ʻI he taimi ʻoku kalanga ai ʻa e kakaí ki ha liliú, ʻoku faʻa talaʻofa ai ha liliu. ʻI he fekauʻaki mo e liliu fakaakó, ko Frederick Hess, ko ha palōfesa tokoni ʻi he akó mo e puleʻangá, naʻá ne tohi: “Ko e liliú ʻoku meimei ko ha feinga fakatovave pē ia ke fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi kakai ʻoku taʻemanongá.” ʻOku tau lau ʻa e ngaahi ʻuluʻi ongoongo ʻi he nusipepá ʻa ia ʻoku fanongonongo mai ai ʻa e ngaahi palani ki ha liliu he meʻa fakapaʻangá, liliu ʻi he tokangaʻi ʻo e moʻuí, liliu fakaengoue mo e liliu fakalao. ʻOku tau fanongo fekauʻaki mo e ngaahi liliu ʻoku palani ki he akó, lelei ʻa e kakaí mo e ngaahi founga tauteá.a ʻOku tau toe lau ai ko e ngaahi mēmipa ʻo e ngaahi siasi ʻe niʻihi ʻoku nau feinga lahi ki ha liliu fakatokāteline.
Fakahoa ʻa e Liliú mo e Ngaahi Meʻa ʻOku Hokó
Ko e hā ʻoku tuʻu mei mui ʻi he fiemaʻu ko ia ha liliú? Ko e feinga hokohoko ko ia ʻa e tangatá ke fakaleleiʻi ʻa e māmani takatakai ʻiate iá. Kuó ne feinga ke fai ia ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e pālotí, ʻaki hono fakamoleki ʻa e paʻangá, ʻaki ʻa e faʻu laó, pe ʻaki ʻa e fakamālohi anga-kakahá. Ko ha ola eni ʻo e holi loloto ʻa e tangatá ke fakaleleiʻi ʻa hono tuʻunga ʻi he moʻuí, ke lavaʻi ha kahaʻu lelei ange ki heʻene fānaú, pe ke ʻohake ha sōsaieti ke aʻu ki he tuʻunga ʻo ʻene ngaahi fakakaukau ki he tuʻunga leleí, ʻulungāanga tāú mo e fakamaau totonú. Lolotonga ʻene kei ʻi ai ha kakai ʻoku nau fāinga ke hola mei he ngaahi maumau ʻi he taʻeʻiló, puké, masivá mo e fiekaiá ʻe ʻi ai ai pē ha kalanga ia ki ha liliu.
Lolotonga ʻoku tali lelei ʻe he tokolahi ia ha liliu, ʻoku kehe ʻa e fakakaukau ia ʻa e niʻihi fekauʻaki mo e kau feinga liliú pea mo e meʻa ʻoku nau feinga ke lavaʻí. ʻOku saiʻia ʻa e niʻihi ia ke tauhi pē ʻa e sōsaietí ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi aí, ke fakatolonga ʻa e ngaahi meʻa lolotongá. ʻOku nau vakai ki he kau feinga liliú ko e kau mohe misi ʻoku nau loto ke liliu ʻa e māmaní kae ʻikai tokanga ki he meʻa moʻoni ʻoku lolotonga hokó. Ko e Handbuch der deutschen Reformbewegungen 1880-1933 (Tohi ʻo e Ngaahi Ngaʻunu Fakaeliliu ʻa Siamané 1880-1933) ʻoku fakamatala ai ko e kau feinga liliú “ko ha tāketi faingofua ia ki he fakaangá, ngaahi fakatātā katuni fakapolitikalé, ngaahi fakatātā pauʻu mo e ngaahi fakamatala heliakí.” Ko e tokotaha faʻu faiva Falanisē ko Molière naʻá ne pehē ʻi he taimi ʻe taha: “ʻI he kotoa ʻo e ngaahi fakakaukau fakavalevalé ʻoku ʻikai ha toe meʻa ʻe fakavalevale ange ai ka ko e loto ke ʻai ʻa e māmaní ke hoko ko ha feituʻu lelei angé.”
Ko e hā hoʻo fakakaukaú? ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻe he liliú ʻa e māmaní? Pe ko e kau feinga liliú ko ha kau vīsone mohe misi pē? Fēfē ʻa e ngaahi liliu naʻe fakahoko ʻi he kuohilí? Kuo lavaʻi ʻe he faʻahinga naʻa nau fakatupunga iá ʻa ʻenau ngaahi taumuʻá? ʻE lāulea ʻa e ongo kupu hoko maí ki he ngaahi ʻīsiu ko ení.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he fai ki he taumuʻa kuo fakahāʻí, ko e ʻĀ Hake! ʻoku “nofo ʻatā maʻu pē mei he tuʻunga fakapolitikalé.” Ko e lāulea ko eni fekauʻaki mo e liliú ʻoku fakataumuʻa ia ke fakatupu ʻilo ki heʻemau kau lautohí pea fakahaaʻi ai ʻa e tali moʻoni pē taha ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e tangatá.