Ko e Sisinó ko ha Palopalema Moʻoni?
“Ko e sisino ʻa e toʻutupú ʻoku hangē ha mahaki toó.”—S. K. Wangnoo, faisaienisi faleʻi māʻolunga ki he lama ʻi he tafeʻanga totó, Falemahaki Indraprastha Apollo, Delhi, ʻInitia.
HANGĒ ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakamatala ʻi ʻolungá, kuo liliu ʻa e ngaahi fāmili ʻInitia kalasi-lotoloto lahi, ki ha sīpinga moʻui ʻa ia ʻoku iku ai ki he sisino ʻa e taʻu hongofulu tupú. Kuo hoko ʻa e mahaki tō ko ení ko ha mahaki mafolalahia ʻa ia ʻoku movete ʻi he ngaahi fonua lahi ʻi he siʻi ange ʻa e fakamālohisino ʻa e kakai tokolahi pea hoko ʻo maʻunimā kinautolu ʻe he meʻakai vevé. Ko ha tokotaha faleʻi ʻi he faitoʻo ki he toʻutupú naʻá ne fakahaaʻi: “Ko e toʻutangata hoko mai [ʻi Pilitāniá] ʻe hoko . . . ʻo fuʻu sisino taha ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.” Naʻe līpooti ʻe he Guardian Weekly: “Ko e sisinó ko ha palopalema tefito ia ki muʻa ʻi he kakai lalahí. ʻI he taimi ní ʻoku maʻu ʻe Pilitānia ha toʻutangata kei siʻi ʻa ia ko ʻenau tōʻonga kaí mo e sīpinga moʻui taʻengaungaué ʻokú ne tataki kinautolu ki he ngaahi palopalema naʻe ʻuluaki hā ʻi he US. Ko e sisino taimi lōloá te ne ʻai ke nau tōngofua ai ki he ngaahi mahaki hangē ko e suká mo e mahaki mafú pea mo e kanisaá.”
Ko e kau faʻu-tohi ʻo e tohi Food Fight ʻoku nau fakamatala: “Ko e maʻu meʻatokoni ʻo fuʻu hulú kuó ne fetongi e taʻefeʻunga ʻa e meʻakaí ʻa ia ko e palopalema fakameʻakai tefito ia ʻi he māmaní.” Ko Don Peck, ʻi heʻene tohi ʻi he Atlantic Monthly, ʻokú ne pehē ai: “Ko e kau ʻAmelika ʻe toko hiva miliona nai ʻoku nau ‘fuʻu sino fakatupu mahamahaki,’ ʻa ia ʻoku ʻuhingá ʻoku nau fuʻu mamafa ʻaki ha [kilokalami ʻe 45] pe toe lahi ange ai.” Ko e ngaahi tuʻunga felāveʻi mo e mamafá ʻoku iku ai ki ha ngaahi mate mutukia ʻe 300,000 nai ʻi he taʻu ʻi he fonua ko iá, “ʻo laka ia ʻi ha toe meʻa kehe pē tuku kehe ʻa e ifi tapaká.” Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Peck: “ʻE vavé ni ke fakalaka ʻa e sisinó ʻi he fiekaiá mo e mahaki pipihí fakatouʻosi ʻi he tuʻunga ko e palopalema vivili lahi taha ia ʻa e māmaní ʻi he moʻui lelei ʻa e kakaí.” Ko ia ai, ko hai ia ʻe lava ke ne tukunoaʻi ʻa e fakamanamana ʻa e sisinó? ʻOku tohi ʻe Dr. Walter C. Willett ʻi he tohi Eat, Drink, and Be Healthy ʻo pehē, “hoko hake ʻi he ʻikai te ke ifí, ko e mataʻifika ko ē ʻoku ʻasi hake ʻi he meʻafua ʻi he fale kaukaú ʻa e tuʻunga mahuʻinga taha ki hoʻo moʻui lelei ʻi he kahaʻú.” Ko e foʻi lea tefito hení ko e moʻui lelei ʻi he kahaʻú.
ʻOku Anga-Fēfē Hoʻo Fakamatalaʻi ʻa e Sisinó?
Ko fē taimi ʻoku vakai ai ki ha taha ʻokú ne fuʻu sino ʻo ʻikai ko ha tuʻunga pē ʻo e fuʻu mamafá? Ko e Kilīniki Mayo ʻi Rochester, Minnesota, U.S.A., ʻokú ne fakamatala: “ʻI he kupuʻi lea faingofua tahá, ko e sisinó ko e fuʻu mamafa lahi koeʻuhi ko e tōtuʻa ʻa e ngako ʻi he sinó.” Ka ʻoku anga-fēfē hoʻo fakapapauʻi pe ʻoku fuʻu mamafa ha tokotaha? Ko e ngaahi saati ki he lōloa-mamafá ʻe lava ke nau ʻomai ha fakahinohino fakafuofua pe ʻoku fuʻu mamafa pē ha taha pe kuo fakalaka ia ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e fuʻu sinó. (Sio ki he tēpile ʻi he peesi 5.) Kae kehe, ʻoku ʻikai lāulea heni ki he ngaahi faikehekehe ʻi he faʻunga fakaesinó. ʻOku pehē ʻe he Kilīniki Mayo: “Ko e ngako ʻi he sinó, ʻikai ko e mamafá, ko ha fakaʻilonga lelei ange ia ʻo e moʻui leleí.” Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha ʻatelita ʻoku ngalingali ʻe mamafa ange ia koeʻuhi ko e lahi ʻo hono uouá pe faʻunga hui lalahí. Ko e hā ʻa e ngaahi tupuʻanga tefito ʻo e fuʻu mamafá pe sisinó? ʻE lāulea ʻi he kupu hokó ki he fehuʻi ko iá.