LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g05 10/8 p. 4-9
  • Mei he Pepa Fakamatalá ki he Foʻi Faivá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Mei he Pepa Fakamatalá ki he Foʻi Faivá
  • ʻĀ Hake!—2005
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ngāue ki Muʻa ʻi Hono Faʻú​—Ko Hono Fakatoka ʻa e Makatuʻungá
  • Faʻú​—Ko Hono ʻAi ʻa e Faivá ki he Filimí
  • Ngāue ki Mui ʻi Hono Faʻú​—Fakatahatahaʻi ʻa e Ngaahi Kongá
  • Ko e Hā ʻa e Faiva Te Ke Sio Aí?
    ʻĀ Hake!—2005
  • “Faitōnunga ʻi he Malumalu ʻo e ʻAhiʻahí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Ko ha Ngāue Faingataʻa Naʻe Lavaʻi ʻi he Tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2021
  • Ko e Hā ʻa e Faiva ʻOku Hulu ʻi he Faʻahitaʻu Māfana ko Ení?
    ʻĀ Hake!—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2005
g05 10/8 p. 4-9

Mei he Pepa Fakamatalá ki he Foʻi Faivá

ʻI HE lolotonga ʻa e ngaahi hongofuluʻi taʻu siʻi kuo maliu atú, kuo hoko ai ʻa Hollywood ko ha tupuʻanga lahi fakaʻulia ʻo e faʻu faiva tālaá. Ko e foʻi moʻoni ko ení kuo ʻi ai ʻene maongo ʻi māmani lahi, koeʻuhí he ʻoku tukuange atu ki tuʻapuleʻanga ʻa e ngaahi faiva ʻAmelika lahi ʻi ha ngaahi uike siʻi pē​—pe ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ko e ngaahi ʻaho—hili ʻa hono ʻuluaki hulu ʻi he U.S. Kuo aʻu ʻo tukuange mai ʻa e ngaahi faiva ʻe niʻihi ʻi māmani lahi ʻi he ʻaho tatau. “Ko e māketi fakavahaʻapuleʻangá ko ha māketi tupu lahi ia mo longomoʻui,” ko e lau ia ʻa Dan Fellman, ko e palesiteni ʻo hono tufaki ʻi he fonuá ʻa e Ngaahi Faiva ʻa e Warner Brothers, “ko ia ʻi he taimi ʻoku mau faʻu faiva aí, ʻoku mau vakai ki ai ko ha faingamālie fakaemāmani lahi ia.” Tautefito ʻi he taimí ni, ko e meʻa ʻoku hoko ʻi Hollywood ʻoku kaunga ia ki he ngāueʻanga ki he fakafiefiá ʻi māmani lahi.a

Ka ko hono ʻai ke maʻu ha tupu ʻi ha foʻi faivá ʻoku ʻikai ke faingofua ia ʻo hangē nai ko ʻene hā ngali ʻoku peheé. Ko e ngaahi faiva lahi kuo pau ke ne maʻu ʻo laka hake ʻi he $100 miliona ke totongiʻaki pē ʻa e ngaahi fakamole ʻi hono faʻú mo hono fakamāketí. Pe te nau lavameʻa ʻoku fakatuʻunga ʻataʻatā pē ia ʻi he kakaí ʻa ia ʻoku taʻealaʻiloʻi. “Heʻikai ʻaupito lava ke ke ʻiloʻi ʻi ha taimi pē ʻa e meʻa ʻe fakalotomāfana pe fakamānako fakaueʻiloto ki he kakaí,” ko e lau ia ʻa David Cook, ko ha palōfesa ʻo e fakatotolo ki he faivá ʻi he ʻUnivēsiti Emory. Ko ia ʻoku anga-fēfē hono fakalahi ʻe he kau faʻu faivá ʻa honau faingamālie ki he lavameʻá? Ke tali iá, ʻoku ʻuluaki fiemaʻu ke tau mahinoʻi ha ngaahi meʻa tefito siʻisiʻi pē ʻo fekauʻaki mo e anga ʻo hono faʻu ʻo e ngaahi faivá.b

Ngāue ki Muʻa ʻi Hono Faʻú​—Ko Hono Fakatoka ʻa e Makatuʻungá

Ko e ngāue ki muʻa ʻi hono faʻú ʻa e tuʻunga ʻoku faʻa lōloa taha ʻi he founga ʻo hono faʻu ʻo e faivá pea ko e taha ia ʻo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Hangē ko ia ʻi ha faʻahinga ngāue lahi pē, ko e kií ʻa e teuteú. Ko e ʻamanakí ia ko e hā pē ʻa e paʻanga ʻoku fakamoleki ʻi he ngāue ki muʻa ʻi hono faʻú te ne fakahaofi ʻa e taimi lahi ʻaupito ʻoku aʻu ki ai lolotonga ʻa hono faʻú.

Ko hono faʻu ʻo ha foʻi faivá ʻoku kamataʻaki ia ha fakakaukau ʻo ha foʻi talanoa, ʻa ia ko ha talanoa faʻu, pe makatuʻunga ʻi ha meʻa naʻe hoko moʻoni ʻi he moʻuí. ʻOku ʻai ʻe he tokotaha-tohí ʻa e foʻi talanoá ki ha faʻunga pepa fakamatala (script). Ko e pepa fakamatalá, ʻoku toe ui ia ko e screenplay, ʻoku lava ke fakaleleiʻi tā tuʻo lahi ia, ki muʻa ke faʻu​—ʻa e fakamatala fakaʻosí​—ʻa ia ʻoku ui ia ko ha pepa fakamatala aofangatuku. ʻOku ʻi he pepa fakamatala aofangatukú ʻa e fetalanoaʻaki ʻi he foʻi faivá pea pehē ki ha fakamatala nounou fekauʻaki mo e ʻeti ʻe faí. ʻOku toe ʻomai ai ʻa e tataki ki he ngaahi fakaikiiki fakatekinikale, ʻo hangē ko e tafaʻaki ʻe fai mei ai ʻa e faitaá mo e ngaahi fetongi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kongá (scene).

Kae kehe, ko e lolotonga ʻo e ʻi he muʻaki tuʻunga ko ení, ʻoku tuʻuaki fakatau atu ai ha pepa fakamatala ki ha tokotaha faʻu faivá.c Ko e hā ʻa e faʻahinga pepa fakamatala ʻe mahuʻingaʻia nai ai ha tokotaha faʻu faivá? Sai, ko e kakano ʻo e foʻi faiva anga-maheni ʻi he faʻahitaʻu māfaná ʻoku tāketiʻi ia ki he kau taʻu hongofulu tupú mo e kau talavoú mo e finemuí​—“ʻa e kau kai popcorn,” hangē ko ia ʻoku uiʻaki kinautolu ʻe he tokotaha fakaanga faiva ʻe taha. Ko ia ai, ʻe tohoakiʻi nai ha tokotaha faʻu faiva ki ha foʻi talanoa ʻoku fakamānako ki he toʻutupú.

ʻOku toe sai ange ha pepa fakamatala ʻa ia ʻoku fakamānako ki he taʻumotuʻa kotoa peé. Ko e fakatātaá, ko ha foʻi faiva fekauʻaki mo ha fuʻu helo ʻi he kōmikí te ne tohoakiʻi moʻoni ʻa e fānau iiki ange ʻa ia ʻoku nau maheni mo e tokotaha ko iá. Pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe ʻalu fakataha mo kinautolu ʻenau ngaahi mātuʻá. Ka ʻoku anga-fēfē hono tohoakiʻi ʻe he kau faʻu faivá ʻa e kau taʻu hongofulu tupú mo e kau talavoú mo e finemuí? Ko e kií ko ha “kakano langaʻi meʻa,” ko e tohi ia ʻa Liza Mundy ʻi he Washington Post Magazine. Ko hono tānaki atu ki ha foʻi faiva ʻa e lea taʻetāú, ngaahi konga ʻo e fakamālohi lahi, mo ha fehokotaki fakasino lahí ko ha founga ia ʻo hono “ʻai ke lahi ʻa e tupu ʻe lava ke maʻu mei aí ʻi heʻene fakamānako ʻo ʻikai liʻaki ai ha kulupu taʻumotuʻa pē.”

Kapau ʻoku ongoʻi ʻe ha tokotaha faʻu faiva ʻoku lava ke lavameʻa ha pepa fakamatala, te ne fakatau mai nai ia pea feinga ke fai ha konituleki mo ha talēkita ongoongoa pea mo ha tokotaha ʻeti faiva tangata pe fefine ʻiloa. Ko hono maʻu ha talēkita ongoongoa mo ha sitā ʻoku tuʻu-ki-muʻa hono hingoá te ne fakatupunga ha tuʻunga manakoa ʻi he fakatau tikité ʻi he taimi ʻe tukuange mai ai ʻa e foʻi faivá. Neongo ia, naʻa mo e ʻi he muʻaki tuʻunga ko ení, ko e ngaahi hingoa ʻiloá ʻe lava ke ne tohoakiʻi mai ʻa e kau ʻinivesi ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki hono fakapaʻanga ʻo e foʻi faivá.

Ko e toe tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngāue ki muʻa ʻi hono faʻú ko e tomuʻa sio ki ha foʻi faiva ʻi he ngaahi tā fakatātā (storyboarding). Ko ha tā fakatātā ko ha holongā takohikohi ia ʻo e tā fakatātā ʻo e ngaahi hokohoko kehekehe ʻo e foʻi faivá, tautefito ki he hokohoko ʻo e meʻa ʻoku kau ki ai ʻa e founga ngaue ʻa e sinó. ʻI he hoko ko ha palani fakaikiiki ki he tokotaha faitā faivá, ʻoku fakahaofi ʻe he tā fakatātaá ʻa e taimi lahi lolotonga ʻa hono faʻu ʻo e faivá. ʻI hono tuʻunga ko e talēkita mo e tokotaha faʻu ʻo e pepa fakamatalá ʻoku pehē ʻe Frank Darabont, “ʻoku ʻikai mo ha meʻa ʻe kovi ange ka ko e tuʻu takai ʻi he fokotuʻutuʻu ki he kongá ʻo fakamoleki ho ʻaho faitaá ʻi he feinga ke ʻiloʻi pe ʻe fokotuʻu ʻi fē ʻa e meʻa faitaá.”

Kuo pau ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻīsiu lahi kehe lolotonga ʻa e ngāue ki muʻa ʻi hono faʻú. Ko e fakatātaá, ko e hā ʻa e ngaahi feituʻu ʻe ngāueʻaki ki hono faʻu ʻo e faivá? ʻE fiemaʻu ki ai ha fefonongaʻaki? ʻE anga-fēfē hono langa mo faʻu ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki ha meʻa ʻi lotó? ʻE fiemaʻu ha ngaahi teunga? Ko hai ʻe ngāue ki he māmá, teuteú mo e ngaohi ʻulú? Fēfē ʻa e leʻó, ngaahi ʻata fakatekinikale makehé, mo e ngāue ʻoku kau ki ai ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmakí? Ko e niʻihi pē eni ʻo e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e faʻu faivá ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke fakakaukau ki ai ki muʻa ke faitaaʻi ha faʻunga ʻo ha foʻi faiva ʻe tahá. Siofi ʻa e ngaahi hingoá ʻi he ʻosi ʻo ha foʻi faiva tuʻunga fakapaʻanga lahi, pea te ke ʻiloʻi ai naʻe kau ʻa e kakai ʻe laui teau ʻi hono faʻu ʻo e foʻi faivá! “ʻOku fiemaʻu ʻa e ngāue fāitaha ʻa e kakai tokolahi ke faʻuʻaki ha foʻi faiva ʻiloa,” ko e lau ia ʻa ha mataotao fakatekinikale ʻa ia naʻe ngāue ki ha ngaahi faʻu faiva lahi.

Faʻú​—Ko Hono ʻAi ʻa e Faivá ki he Filimí

Ko hono faitaaʻi ʻo ha foʻi faiva ʻe lava ke fakamole taimi lahi, fakaongosia pea totongi mamafa. Ko e moʻoni, ko hono fakamoleki ʻo e kiʻi miniti ʻe tahá ʻe lava ke fakamoleki ai ʻa e paʻanga ʻe laui afe. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu ai ʻa e kau ʻeti faivá, kau ngāué, mo e meʻangāué ke ʻave ki ha feituʻu mamaʻo ʻo e māmaní. Kae kehe, tatau ai pē pe ko fē ʻe fai ai ʻa e faitaá, ko e ʻaho taki taha ʻo e faʻu faivá ʻoku fakamoleki ai ʻa e fuʻu paʻanga lahi.

Ko e kau ngāue ki he māmá, kau ngaohi ʻulú, pea mo e kau pōtoʻi fai teuteú, ʻoku nau kau ʻi he ʻuluaki faʻahinga ke tūʻuta ʻi he feituʻu ʻoku fokotuʻutuʻu ai ʻa e foʻi faivá. ʻI he ʻaho taki taha ʻo e faʻu faivá, ʻoku fakamoleki nai ai ʻe he kau sitaá ʻa e ngaahi houa ʻi he teuteu ki he faitaá. ʻOku hoko mai leva ai ha ʻaho lōloa ʻo e faʻu faivá.

ʻOku tokangaʻi lelei ʻe he talēkitá ʻa hono faʻu ʻo e konga taki taha. Naʻa mo ha konga ʻoku ʻi ha tuʻunga faingofua, ʻe lava ke fiemaʻu ha ʻaho kakato ki hono faʻú. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi konga ʻi ha foʻi faivá ʻoku faʻu ia ʻaki ha meʻa faitā pē ʻe taha, pea ko hono ikuʻangá, ʻe toutou fai ʻa e kongá ki he tuliki taki taha ʻo e meʻa faitaá. Tānaki atu ki ai, ko e faitā taki taha ʻe fiemaʻu nai ke toutou fai ia ke maʻu ʻa e fakahoko ngāue lelei tahá pe ke fakatonutonu ha palopalema fakatekinikale. Ko e ngaahi feinga taki taha ko eni ʻi he faʻu faivá ʻoku ui ia ko ha faitā papau (take). Ki he ngaahi konga lalahi angé, ko e foʻi faitā papau ʻe 50 pe lahi ange ʻe fiemaʻu nai aí! Ki mui ai​—ʻo faʻa ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻaho faitā taki taha​—ʻoku vakaiʻi ai ʻe he talēkitá ʻa e ngaahi faitā papaú kotoa pea fili ai ʻa e ngaahi tā ko ia ʻoku totonu ke tauhí. ʻI hono fakakātoá, ko hono fai ʻo e faʻu faivá ʻe fiemaʻu nai ki ai ʻa e ngaahi uike pe naʻa mo e ngaahi māhina.

Ngāue ki Mui ʻi Hono Faʻú​—Fakatahatahaʻi ʻa e Ngaahi Kongá

Lolotonga ʻa e ngāue ki mui ʻi hono faʻú, ko e faitā papau tāutahá ʻoku fakaleleiʻi ia ke faʻuʻaki ha foʻi heleʻuhila maʻumaʻuluta. ʻUluakí, ko e leʻo kuo hikí ʻoku fakatahaʻi ia ki he filimi kuo faitāʻí. ʻOku toki hanga leva ʻe he ʻētitá ʻo fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi faitā papau naʻe ʻikai ke fakaleleiʻí ki ha fakamatala ki muʻa ʻo e foʻi faivá, ʻoku ui ko e faʻunga teʻeki kakato (rough cut).

Ko e ongo ʻo e leʻó mo e ngaahi ʻata kuo hikí ʻoku toe tānaki atu ia ki ai ʻi he tuʻunga ko ení. Ko e faitā faiva ʻata fakatekinikale makehé​—ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻelemēniti fihi taha ʻo e faʻu faivá​—ʻoku fakahoko ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻaki ʻa e tokoni ʻa e ngaahi tā fakatātā fakakomipiutá. ʻOku lava ke hoko ʻo fakaueʻiloto mo hā moʻoni ʻaupito ʻa e ngaahi olá.

ʻOku toe tānaki atu ʻi he lolotonga ʻo e ngāue ki mui ʻi hono faʻú ʻa e fasi ʻoku faʻu ki he foʻi faivá, pea ko e tafaʻaki ko ení kuo mahuʻinga lahi ange ia ʻi he ngaahi faiva ʻi he ʻaho ní. “Ko e kautaha faʻu faivá ʻokú ne fiemaʻu lahi ange he taimí ni ʻi ha toe taimi ʻa e ngaahi muʻaki fasi kuo hikí​—ʻo ʻikai ko ha fasi miniti ʻe uofulu pē pe ko ha fasi ʻi he kongokonga ʻo e fanga kiʻi taimi ki he ngaahi mōmeniti fakaofó, ka ko e fasi ʻoku faʻa laka hake he houa ʻe tahá,” ko e tohi ia ʻa Edwin Black ʻi he Film Score Monthly.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku huluʻi ai ha foʻi faiva fakaleleiʻi foʻou ki ha kau mamata ʻahiʻahi, ʻa ia ko e ngaahi kaumeʻa pe kaungāngāue ʻo e talēkitá naʻe ʻikai te nau kau ʻi hono faʻu ʻo e foʻi faivá. Makatuʻunga ʻi he anga ʻo ʻenau talí, ʻe toe faitaaʻi nai ai pe toʻo ʻosi ʻe he talēkitá ha ngaahi konga. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi kuo liliu ʻa e fakaʻosinga fakakātoa ia ʻo ha foʻi faiva koeʻuhi ko e ʻikai lelei ʻa e tali mei he kau mamata ʻahiʻahí ki he ʻuluaki tatau naʻe hulu ke nau sio aí.

Fakaʻosí, ʻoku tukuange mai ʻa e foʻi faiva kuo kakató ki he ngaahi fale faivá. Ko e toki taimi pē ko ení ʻoku hoko ai ʻo hā mahino pe ko ha foʻi faiva tālā ia pe ko ha foʻi faiva taʻelavameʻa​—pe ʻi ha tuʻunga fakaʻavalisí. Ka ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku kau ki aí ʻi hono fakamoleki pē ʻa e paʻangá mo e sēnití. Ko ha ngaahi holongā taʻelavameʻa ʻe lava ke ne maumauʻi ha ngaahi ʻamanaki ʻa ha tokotaha ʻeti faiva pea fakameleʻi ai ʻa e ongoongo ʻo ha talēkita. “Kuó u sio ki he tō ʻa e tokolahi ʻo hoku ngaahi toʻumeʻá ʻi he hili ha foʻi faiva taʻelavameʻa ʻe ua,” ko e lau ia ʻa e talēkita ko John Boorman, ʻi heʻene sioloto atu ki hono muʻaki ngaahi taʻu ʻi he faʻu faivá. “Ko e foʻi moʻoni fefeka ʻo e pisinisi faʻu faivá ʻa e pehē kapau ʻoku ʻikai te ke fakatupu ha paʻanga maʻa ho kau pulé, ko hono tuli ia koé.”

Ko e moʻoni, ʻi he tuʻu ʻi muʻa ʻi ha fakatātā faiva he fale faivá, ko e kakaí fakalūkufua ʻoku ʻikai te nau fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi ʻīsiu fakaengāue ʻa e kau faʻu faivá. ʻOku ngalingali ko ʻenau tokanga tefitó ʻoku kau ai eni: ‘Te u saiʻia ʻi he foʻi faiva ko ení? ʻOku tuha nai ia mo e totongi ʻo e tikité? ʻE fakaʻohovale pe fakalotomamahi kiate au ʻa e foʻi faivá? ʻOku feʻungamālie nai ia ki heʻeku fānaú?’ ʻE lava fēfē ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá ʻi hono fili pe ko e hā ʻa e ngaahi faiva te ke sio aí?

[Fakamatala ʻi lalo]

a Fakatatau ki he lau ʻa Anita Elberse, ko ha palōfesa ʻi he Akoʻanga Pisinisi Harvard, “neongo ko e paʻanga hū mai ʻi he fakatau tikite ʻi mulí ʻoku faʻa māʻolunga ange ia he taimí ni ʻi he paʻanga hū mai fakalotofonuá, ko e fakatau lelei atu ʻo ha foʻi faiva ʻi he U.S. ʻoku kei hoko pē ko ha fakaueʻiloto tefito ia ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻapuleʻangá.”

b Lolotonga ʻe kehekehe nai ʻa e ngaahi fakaikiikí ʻi he faiva ki he faiva, ko e meʻa ʻoku ʻoatu hení ko ha founga pē ia ʻe taha ʻoku malava ke fai ai iá.

c ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku tuʻuaki ange ki ha tokotaha faʻu faiva ha ʻautilaine ʻo e foʻi talanoá kae ʻikai ko e pepa fakamatalá. Kapau ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi he foʻi talanoá, ʻe lava ke ne fakatau ʻa e ngaahi totonu fakalao ki aí pea faʻu ia ko ha pepa fakamatala.

[Fakamatala ʻi he peesi 6]

“Heʻikai ʻaupito lava ke ke ʻiloʻi ʻi ha taimi pē ʻa e meʻa ʻe fakalotomāfana pe fakamānako fakaueʻiloto ki he kakaí.”—David Cook, palōfesa ʻo e fakatotolo ki he ngaahi faivá

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 6]

FAKAMĀKETIʻI HA FOʻI FAIVA TĀLĀ

ʻOku kakato ʻa e foʻi faivá. ʻOku maau ia ke mamata ai ʻa e laui miliona. ʻE lavameʻa? Fakakaukau angé ki ha ngaahi founga siʻi ʻoku feinga ai ʻa e kau faʻu faivá ke fakamāketiʻi ʻenau faʻú pea liliu ai ke hoko ʻo tālaá.

◼ MUHU: Ko e taha ʻo e ngaahi founga ola lelei taha ke fakatupunga ai ha fakatuʻotuʻa atu ki ha foʻi faivá ʻoku fakafou ia ʻi he lea ʻa e ngutú​—pe, hangē ko ia ʻoku uiʻaki ʻi he ngāueʻangá, ko e muhú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku kamata ʻa e muhú ʻi ha ngaahi māhina ki muʻa ke tukuange mai ai ha foʻi faivá. Mahalo pē ʻoku fanongonongo ʻe hoko atu ha foʻi faiva naʻe lavameʻa lahi ki muʻa. ʻE toe foki mai ʻa e muʻaki ongo sitaá? ʻE mālie (pe ʻe taʻeoli tatau pē) mo e ʻuluaki faivá?

ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku fakatupunga ʻa e muhú ʻi ha ʻelemēniti fakatupunga fekīhiaki ʻi ha foʻi faiva​—mahalo pē ko e ngaahi fakatātā ʻo e fehokotaki fakasino ʻa ia ʻoku faitaaʻi ʻo ʻikai anga-maheniʻaki ki ha foʻi faiva mamataʻi tokolahi. ʻOku kovi ʻaupito pehē ʻa e foʻi kongá? Kuo “fakalaka ʻi he tuʻunga ʻoku tāú” ʻa e foʻi faivá? ʻOku maʻu ʻe he kau faʻu faivá ʻa e ngaahi ʻaonga ʻi hono tuʻuaki taʻetotongi atu ʻo e foʻi faivá ʻi he tipeiti fakahāhā ʻi he ngaahi fakakaukau fepakipakí. ʻOku langaʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he fekīhiakí ha ngaahi fakapapauʻiʻanga ʻo e fuʻu kau mamata tokolahi ʻaupito ʻi he ʻuluaki hulu ʻo e foʻi faivá.

◼ MĪTIA: Ko e ngaahi founga anga-maheni lahi ange ʻo e tuʻuakí ʻoku kau ai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi fakatātā tuʻuakí, ngaahi tuʻuaki he nusipepá, ngaahi tuʻuaki he TV, ngaahi fakaʻaliʻali ʻo e foʻi faivá ʻa ia ʻoku hulu ʻi he ngaahi fale faivá ki muʻa ʻi he fai ʻo e faivá, mo e ngaahi fakaʻekeʻeke ʻa ia ʻoku tuʻuaki ai ʻe he kau sitaá ʻa ʻenau foʻi faiva fakamuimui tahá. ʻI he taimi ní ko e ʻInitanetí ko ha meʻangāue tefito ia ki hono tuʻuaki ʻo e faivá.

◼ TUʻUAKI: Ko e ngaahi meʻa ʻoku tuʻuakí ʻe lava ke ne fakaleleiʻi ʻa e tukuange ʻo ha foʻi faiva. Ko e fakatātaá, ko ha foʻi faiva naʻe fakatefito ʻi ha helo ʻo ha kōmiki naʻe ʻalu fakataha ia mo e ngaahi meʻa faʻoʻanga kai hoʻatā naʻe fekauʻaki mo e kaveinga ʻo e foʻi faivá, ko e ngaahi ipu lalahi, ngaahi meʻa teuteu, vala, ngaahi sēini loka, ngaahi uasi, ngaahi maama, ko ha papa vaʻinga mo e ʻū meʻa lahi ange. “ʻI he anga-mahení, ʻoku fakatau atu ʻa e peseti ʻe 40 ʻo e ngaahi meʻa tuʻuaki faivá naʻa mo e ki muʻa ke tukuange mai ha foʻi faiva,” ko e tohi ia ʻa Joe Sisto ʻi ha pepa ngāue ʻa e Kautaha Pā ʻa ʻAmeliká.

◼ VITIŌ ʻI ʻAPI: Ko ha foʻi faiva ʻoku ʻikai hano tupu fakapaʻanga ʻi he fakatau tikité ʻoku lava ke totongi huhuʻi ʻa ʻene molé ʻi hono fakatau atu ʻa e vitiō ʻi ʻapí. Ko Bruce Nash, ʻokú ne tauhi ʻa e lēkooti fakapaʻanga ʻo e ngaahi faivá, ʻokú ne pehē ko e “ngaahi māketi vitiō ʻi ʻapí ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e peseti ʻe 40 ki he 50 ʻo e paʻanga hū maí.”

◼ FAKAKALAKALASI: Kuo ako ʻa e kau faʻu faivá ke ngāueʻaki ʻa e fakakalakalasí ke ʻaonga kia kinautolu. Ko e fakatātaá, ʻe fakahū ʻosi fakakaukauʻi nai ha lea ki ha foʻi faiva koeʻuhí ke ne maʻu ai ha fakakalakalasi fefeka ange, ʻo ʻai ai ʻa e foʻi faivá ke hā ngali feʻunga ange ki he kakai lalahí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fai nai ha ngaahi toʻo feʻunga pē ʻo ha konga ke ʻai ha foʻi faiva ke hao mei hono fakakalakalasi ki he kakai lalahí pea ʻai ai ia ke ala fakamāketiʻi ki he kau taʻu hongofulu tupú. ʻOku tohi ʻe Liza Mundy ʻi he Washington Post Magazine ʻo pehē ko ha fakakalakalasi ki he taʻu hongofulu tupú “kuo tupu mei ai ha tuʻuaki: ʻOku ngāueʻaki ia ʻe he ngaahi fale faʻu faivá ke ʻoatu ai ha pōpoaki ki he kau taʻu hongofulu tupú​—mo e kau leka iiki ʻoku nau fakaʻamu ke hoko ko e kau taʻu hongofulu tupú—ko e foʻi faivá ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakalata.” Ko e fakakalakalasí ʻokú ne fakatupunga ha faʻahinga “vātamaki fakaetoʻutangata,” ko e tohi ia ʻa Mundy, “ʻi he fakatokanga ki he mātuʻá lolotonga ia hono fakataueleʻi ʻa e kiʻi tamá.”

[Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]

ANGA HONO FAʻU ʻO E FAIVÁ

PEPA FAKAMATALÁ

NGAAHI TĀ FAKATĀTĀ

TEUNGA

TEUTEU

HIKI FAIVA ʻI HA FEITUʻU

HIKI FAKATEKINIKALE MAKEHE

HIKI FASI

FIO ʻA E ONGÓ

ʻAI KE HĀ LONGOMOʻUI ʻE HE KOMIPIUTÁ

FAKALELEIʻI

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share