Ko ha ʻApi Maʻa—Ko e Tafaʻaki ʻOku Tau Tokoni Kotoa Aí
Mei he tokotaha-tohi ʻĀ Hake! ʻi Mekisikou
HE MEʻA fakafiefia ē ke nofo ʻi ha ngaahi ʻātakai maʻa mo taʻeʻuliʻi! Kae kehe, ʻi he tupulaki ʻa e vevé mo e kinohaʻá ʻi he ngaahi kolo lalahí, ʻoku toe faingataʻa ange ai pē ke tauhi ʻa hotau ʻātakaí ke maʻa mo maau.
ʻOku feinga ʻa e ngaahi founga-pule fakalotofonuá ke tauhi ʻa e ngaahi halá ke maʻa ʻaki hono fokotuʻutuʻu ha ngaahi founga tānakiʻanga veve, ka neongo ʻení, ʻoku fokotuʻunga ʻa e vevé ia ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻo hoko ai ʻa e feituʻu ia ko iá ʻo matamatakovi pea ko ha meʻa fakatuʻutāmaki ia ki he moʻui lelei ʻa e kakaí. Ko e fokotuʻunga ʻa e vevé ʻoku lava ke fakatupunga ai ha tupulaki ʻi he tokolahi ʻo e fanga kumaá, fanga mongomongá pea mo e fanga kiʻi manu maumau kehe ʻoku fakatupu mahakí. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke ke fai fekauʻaki mo e tuʻunga ko ʻení? ʻIo, tauhi ho ʻapí mo e ngaahi ʻātakaí ke maʻa mo maau.
Ko e Anga ʻo e Fakakaukau Totonú
ʻOku fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi ko e ngaahi feituʻu takatakai ofi maí pe ngaahi ʻapi ʻulí ʻoku ʻalu fakataha ia mo e masivá. Kae kehe, ʻoku ʻikai pau ia ke pehē. Ko e moʻoni, ko e hala ko ia ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié ʻoku malava ke ne ʻai ke faingataʻa ange ke tauhi hotau ngaahi ʻātakaí ke maʻa. Kae hangē ko e lau ʻa ha foʻi palōveepi faka-Sipeini, “ʻoku ʻikai faifai ange pea fepaki ʻa e masivá mo e maʻá.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono maʻu ʻe ha taha ha ngaahi koloa fakamatelie feʻungá ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi ia ai te ne tauhi hono ngaahi ʻātakaí ke maʻa.
Ko e maʻa ʻi loto mo takatakai ʻi he ʻapí ʻoku fakatuʻunga ia ʻi ha anga ʻo e fakakaukaú ʻa ia ʻokú ne ueʻi kita ke te fai ha meʻa. Ko hono moʻoní, ko hono tauhi ʻa e ʻapí ke maʻá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi ha tuʻunga lahi ʻi he anga ʻo e fakakaukau ʻa e fāmilí fakakātoa. ʻI he ʻuhinga ko ʻení ʻoku lelei ke sivisiviʻi ʻa e meʻa ʻoku malava ʻe kitautolu kotoa ʻo fai ke tokoni ki he maʻa ʻa hotau ngaahi ʻapí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi feituʻu takatakai ʻoku tau nofo aí.
Ko ha Polokalama Fakamaʻa
ʻOku hā ngali ko e ngāue fakaʻapi ʻa ha faʻeé heʻikai pē toe ʻosi ia. Tuku kehe hono teuteu ʻo e meʻakaí pea mo hono teuteuʻi ʻo e fānaú ki he akó, kuo pau ke ne toe ngāue ke tauhi ʻa e ʻapí mo hono ʻātakaí ke maʻa. Kuó ke fakatokangaʻi ko e meʻa ia ʻoku faʻa hokó ko e faʻeé ʻokú ne tānaki mai ʻa e vala ʻulí pe ngaahi meʻa fakafoʻituitui ko ia ʻoku tuku ʻe he fānaú ki tuʻa mei honau ngaahi lokí? Ko ha polokalama fakamaʻa mahino ʻoku fakakau ki ai ʻa e fāmilí fakakātoa ʻe malava ke tokoni ia ke fakamaʻamaʻa ai ʻa e kavenga ʻa e faʻeé.
ʻOku fakapapauʻi ʻe he ngaahi uaifi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke fai ha tokanga ki ai mo fakamaʻa fakaʻaho, lolotonga iá ko e ngaahi ʻēlia kehe ʻo e falé ʻoku lava ke fakamaʻa tuʻo taha ia ʻi he uike, pea ko e feituʻu ʻe niʻihi ke tuʻo taha ia ʻi he māhina. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ke fakataimitēpileʻi ke fakamaʻa tuʻo taha ia he taʻu. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi ʻApi Pētelí, ʻi he ngaahi fale ʻo e vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fonua taki taha, ʻoku fai tuʻo taha ʻi he taʻu ʻa hono fakamaʻa fakaʻāuliliki ʻo e loki tukuʻanga-meʻá. Ko ha taimi ia ke fakaʻauha atu ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ngāueʻakí pea fakamāʻopoʻopo ʻa e loki tukuʻanga-meʻá. ʻOku toe ʻi ai ha polokalama tuʻumaʻu ke fakamaʻa ʻa e ngaahi holisí.
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi feituʻu ʻi he ʻapí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e maʻá ki he moʻui leleí, hangē ko e fale kaukaú. Neongo ʻoku totonu ke fai hano fakamaʻa maʻamaʻa fakaʻaho, ko ha fakamaʻa fakaʻāuliliki ange, ʻo tuʻo taha nai ʻi he uike, te ne taʻofi ʻa e siemú mei heʻene tupu ʻo lahí. ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ko e melo ko ia ʻoku tātānaki ʻi he foʻi pō falemālōloó ʻoku ʻikai ala taʻofi pea ʻoku taʻemalava ke fakamaʻa ia. Kae kehe, te ke ʻilo ʻa e ngaahi ʻapi ʻoku maʻa fakaʻaufuli mo ngingila maʻu pē ʻa e falemālōloó ia. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú ia ko hono fakamaʻa tuʻumaʻu pea mo hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamaʻa totonú.
ʻOku toe fiemaʻu foki hano fakamaʻa fakalelei ʻo e peitó. Neongo hoʻo fufulu ʻa e ʻū ipú mo fakamaʻa ʻa e sitoú mo e ngaahi funga meʻa aí ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo meimei hokohoko maʻu pē—ʻikai toe siʻi hifo nai ʻi he tuʻo tahá he māhina—ʻoku fiemaʻu ke fai ai ha fakamaʻa fakaʻāuliliki ange, hangē ko ia ʻi he ngaahi tuʻa meʻá mo e lalo singí. Ko hono toutou fakamaʻa ʻa e loki tukuʻanga meʻakaí pe kōpaté te ne taʻofi maʻu pē ʻa e fanga mongomongá mo e fanga ʻinisēkite maumau kehé mei heʻenau nofo aí.
Ngāue Fakataha Fakafāmili
ʻOku fokotuʻu ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ki heʻenau fānaú pea kuo nau akoʻi kinautolu koeʻuhi ʻi he taimi te nau mavahe ai mei honau lokí ʻi he pongipongí ki he akó, ʻoku maau pē honau mohengá, ko honau vala ʻulí ʻoku ʻi hono feituʻu totonu, pea ʻoku maau ʻenau ngaahi meʻa fakafoʻituituí. Ko ha tuʻutuʻuni ʻaonga ʻeni ki he tokotaha kotoa pē, “ʻOku ʻi ai ha feituʻu ki he meʻa kotoa pē pea ko e meʻa kotoa pē ke ʻi hono feituʻu.”
Pehē foki, ko e ngaahi mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fāmilí ʻoku malava ke nau maʻu ha ngafa pau pe ko ha konga ʻo e falé ke ne fakamaʻa. Ko e fakatātaá, ʻoku ngāue ʻa e tamaí ki hono tauhi ke maau ʻa e fale kaá pea fakamaʻa fakaʻāuliliki ia ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he tuʻo tahá ʻi he taʻu? ʻE lava ha taha ʻi he fānaú ke tokoni kiate ia ʻi he meʻá ni? Ko hai ʻoku vaheʻi ki ai ke ne huo ʻa e vao ʻi he tafaʻaki ki muʻá pe kosi ʻa e musié? Kuo pau ke tuʻo fiha hono fai ʻení koeʻuhi ke hā matamatalelei ai ʻa e tuʻa falé? ʻOku ʻi ai ha loki ʻi he vahaʻa ʻo e ʻató mo e ʻaofí pe ko ha loki tukuʻanga koloa ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke vakaiʻi koeʻuhi ke toʻo mei ai ʻa e fele ʻoku ʻikai fiemaʻú pea tauhi ʻa e feituʻu ko iá ke maau? Kapau ʻoku pehē, ko hai te ne fai iá? ʻOku vaheʻi ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e ngaahi ngafa ko iá ki he fānaú, ʻo vilohi takai ʻa e ngaahi ngāue ko iá ʻiate kinautolu.
Ko ia ai, ʻai ha polokalama lelei ki hono tauhi ho ʻapí. Tatau ai pē pe ʻokú ke fai ʻe koe ʻa e fakamaʻá pe fai fakataha ia mo ho fāmilí pe ʻokú ke fiemaʻu ha taha ngāue totongi ke tokoni kiate koe, ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ha polokalama mahino. Ko ha faʻē ʻe taha ʻa ia ʻokú ne tauhi ʻo maʻa ʻaupito hono ʻapí ʻokú ne tala mai ʻa e founga ʻo e ngāue fakataha ʻa e fāmilí fakakātoa ke tauhi ia ke maʻá: “ʻOku ou vahevahe mo ʻeku tamaiki fefine ʻe toko tolú ʻa e ngāue fakaʻapí. ʻOku fakamaʻa ʻe Norma Adriana ʻa e loki talanoá, ongo loki mohe ʻe ua, ko e fakafaletoló, mo e hala ʻi muʻá. ʻOku tokangaʻi ʻe Ana Joaquina ʻa e peitó. ʻOku ou fai ʻe au ʻa e foó mo tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa kehe lolotonga iá ʻoku fufulu ʻe María del Carmen ia ʻa e ʻū ipú.”
Ko ha Hā Matamatalelei Mai ʻa Tuʻa
Fēfē ʻa e tuʻa falé? Pe ʻokú ke nofo ʻi ha fuʻu fale lahi pe ko ha kiʻi fale feʻunga pē, ʻoku fiemaʻu ha polokalama fakamaʻa mo tauhi ʻo tuʻa. Ko e fakatātaá, ko ha matapā ʻi he ʻā ʻo e ʻapí ʻoku ngatōtō nai ʻa e taha ʻo hono hīnisí. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e hā matamatakovi ʻe ʻi ai ʻa e matapaá kapau ʻoku tuku taʻengaahi ai pē ʻo aʻu ki heʻene holofa ʻosi atu. ʻOku lava nai ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau ki he veve ʻoku tuku ʻo fokotuʻunga ʻi he hūʻanga ʻo e ʻapí pe ʻi he fanga kiʻi ʻaluʻanga ofi maí. Pehē foki, ko e ngaahi ngeʻesi kapa mo e ngaahi meʻangāue, mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku tuku pē ia he taimi ʻe niʻihi ʻo fokotuʻunga taʻemaau ʻi he tuʻa falé, pea ʻoku malava ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ko ha toitoiʻanga ia ki he fanga kiʻi manu maumaú.
Kuo fili ʻa e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ke tuʻo taha he ʻaho pe ʻi he uike kotoa pē, ʻo fakatatau ki he fiemaʻú, ʻenau tafi mo fakamaʻa ʻa e ngaahi ʻēlia takatakai ʻi honau tuʻa falé, ʻo kau ai ʻa e ʻaluʻangá pea naʻa mo e hala puleʻanga ʻi muʻa ʻi honau falé. Ko e moʻoni ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻoku ʻai ai ʻe he puleʻangá ha founga lelei ʻaupito ki hono tauhi ʻo e ngaahi feituʻu takatakaí ke maʻá, ka ʻi he ngaahi feituʻu kehe ia ʻoku ʻikai ha polokalama fakapuleʻanga ia ai. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ko e ngaahi ʻātakai ʻoku tau nofo aí ʻe hā lelei lahi ange pea ʻe fakatupu moʻui lelei ange kapau te tau fai kotoa ʻetau tafaʻakí ke tauhi ia ke maʻa.
Ko e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau maʻu ha polokalama ʻoku kau ai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku lave ki ai ʻi ʻolungá ka ʻoku nau toe tohi ʻi ha lauʻipepa pea fakapipiki ia ʻi he feituʻu ʻe malava ʻa e fāmilí ke sio mo muimui ki aí. ʻE malava ke ʻomai ʻe he meʻá ni ha ngaahi ola lelei ʻaupito. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke mau fakakau atu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke ke ʻilo ki ai fekauʻaki mo e fakamaʻá. Hangē ko ʻení, ʻoku fiemaʻu ke ke fili ʻe koe pe ko fē ʻa e naunau fakamaʻa ʻoku feʻungamālie taha ʻi ho feituʻú pea ko fē ʻa e ngaahi naunau mo e ngaahi meʻangāue ʻe lava ke ke maʻu ʻo fakatatau ki hoʻo maʻuʻanga paʻangá.
Ko e ngaahi fokotuʻu nounou ko ení ʻoku ʻikai ha veiveiua te ne ʻai ʻa e fāmilí fakakātoa ke nau lāuʻilo ki he fiemaʻu ke tauhi ho ʻapí mo ho ngaahi ʻātakaí. Manatuʻi, ko hono tauhi ʻo ha ʻapi mo hono ngaahi ʻātakaí ke maʻá ʻoku fakatuʻunga ia, ʻo ʻikai ʻi ho tuʻunga fakapaʻangá, ka ʻi he anga ʻo hoʻo fakakaukaú.
[Puha ʻi he peesi 22, 23]
Ko ha Polokalama Fakamaʻa ʻApi ʻAonga
Ngāueʻaki ʻa e konga ʻataá ke tānaki mai ʻa hoʻo ngaahi poini pē ʻaʻau ki he fakahokohokó
Fakatokanga mahuʻinga: Ko hono huʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamaʻá ʻoku malava ke mātuʻaki fakatuʻutāmaki, tautefito ki hono huʻi ʻa e meʻa fakahinehiná mo e ʻamōniá
✔ Fakaʻaho
❏ Loki mohe: Ngaahi ʻa e mohengá pea ʻai ʻa e ngaahi meʻá ke maau
❏ Peito: Fufulu ʻa e ʻū ipú mo e singí. Tauhi ʻa e ngaahi kānitá mo e tēpilé ke ʻoua ʻe felefele. Tafi pe mopi ʻa e falikí kapau ʻoku fiemaʻu
❏ Fale kaukau: Fufulu ʻa e singí mo e falemālōloó. Fakamaau ʻa e ngaahi meʻá
❏ Loki talanoa mo e ngaahi loki kehe: Fakamaau ʻa e ngaahi meʻá. Fai hano fakamaʻa maʻamaʻa ʻa e naunau falé. Tafi, mopi pe vekiume ʻa e falikí kapau ʻoku fiemaʻu
❏ Kotoa ʻo e falé: Fakaʻauha totonu ʻa e vevé
✔ Fakauike
❏ Loki mohe: Fetongi ʻa e tupenu ʻufiʻufi mohengá. Tafi, mopi pe vekiume ʻa e falikí kapau ʻoku fiemaʻu. Holo efu ʻa e nāunau falé
❏ Peito: Fufulu ʻa e sitoú, ngaahi funga meʻá, mo e kongokonga ʻo e singí. Mopi ʻa e falikí
❏ Fale kaukau: Fufulu ʻa e holisi ʻo e fale kaukaú mo e ngaahi meʻa kotoa aí. Fakamaʻa ʻa e falemālōloó, kapinetí, mo e ngaahi funga meʻa kehé ʻaki ʻa e faitoʻo tāmate siemú. Fetongi ʻa e ngaahi tauvelí. Tafi pe mopi ʻa e falikí
✔ Fakamāhina
❏ Fale kaukau: Fufulu fakaʻāuliliki ʻa e ngaahi holisí kotoa
❏ Kotoa ʻo e falé: Fakamaʻa ʻa e ngaahi kofu ʻo e ngaahi matapaá. Vekiume pe fakamaʻa fakaʻāuliliki ʻa e ngaahi meʻa ʻufiʻufi seá
❏ Ngoue, loto-ʻapi, fale kā: Tafi pea fakamaʻa kapau ʻoku fiemaʻu. Fakaʻehiʻehi mei hono fokotuʻuna ʻa e vevé pe ngaahi meʻa ʻoku ʻikai toe fiemaʻú
✔ Māhina ʻe Ono Kotoa Pē
❏ Loki mohe: Fakamaʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻufiʻufi mohengá ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ʻa e kautaha naʻe ngaohi mei aí
❏ Peito: Fakaʻataʻatā pea fufulu fakaʻāuliliki ʻa e ʻaisí
❏ Fale kaukau: Fakaʻataʻatā pea fakamaʻa ʻa e ngaahi funga laupapá mo e ngaahi toloá. Fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fiemaʻú pe kuo ʻosi hono taimí
❏ Kotoa ʻo e falé: Fakamaʻa ʻa e ngaahi māmá, ií, mo e ngaahi konga ʻo e māmá. Fakamaʻa ʻa e ngaahi matapaá. Fufulu ʻa e ngaahi matapā uaea namú, ngaahi matapā sioʻatá, mo e ngaahi kofu matapā sioʻatá
✔ Fakataʻu
❏ Loki mohe: Fakaʻataʻatā pea fakamaʻa fakaʻāuliliki ʻa e ngaahi loki tukuʻanga-meʻá. Fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fiemaʻú. Fō ʻa e ʻū sipi kafú. Vekiume pe tā efu fakaʻāuliliki ʻa e ngaahi fakamoluú. Fakamaʻa ʻa e ʻū piló ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ʻa e kautaha naʻe ngaohi mei aí
❏ Peito: Fakaʻataʻatā pea fakamaʻa fakaʻāuliliki ʻa e ngaahi funga laupapá, ngaahi kōpaté, mo e ngaahi toloá. Fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fiemaʻú. Ueʻi takai holo ʻa e ngaahi naunau ʻoku ngāueʻakí koeʻuhi ke ke lava ʻo fakamaʻa ʻa e funga meʻá pe faliki ʻi laló
❏ Kotoa ʻo e falé: Fufulu ʻa e ʻū holisí kotoa. Fakamaʻa ʻa e meʻa ʻufiʻufi seá mo e ngaahi puipuí ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ʻa e kautaha naʻe ngaohi mei aí
❏ Fale kā pe fanga kiʻi loki tukuʻanga meʻá: Tafi fakaʻāuliliki. Fokotuʻutuʻu maau pe fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fiemaʻú
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
“ʻOku ʻi ai ha feituʻu ki he meʻa kotoa pē pea ko e meʻa kotoa pē ke ʻi hono feituʻu”
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻE tokoni nai ke fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te ke kei ngāueʻakí