Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú
Ko ha Tokotaha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?
KO E hā ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá? ʻI hono ngaahi lea kamatá, ʻoku lave ai ʻa e Tohi Tapú ki he laumālie māʻoniʻoní—ʻa ia ʻoku toe ui ko e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá—ʻoku ‘ʻōʻōfaki ki he fukahi vaí.’ (Senesi 1:2) ʻI he fakamatala ki hono papitaiso ʻo Sīsuú, lolotonga hono fakamatalaʻi mai ai ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ʻi he “langi,” ʻoku hā mai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ia “ʻoku ʻalu hifo ʻi he tatau ʻo ha lupe” kia Sīsū. (Mātiu 3:16, 17) Tānaki atu ki ai, naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko ha “Taukapo.”—Sione 14:16.
Ko e ngaahi vēsí ni mo e ngaahi veesi kehe ʻi he Tohi Tapú kuo taki atu ai ʻa e niʻihi ke nau fakamulitukuʻaki ʻo pehē ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha, ʻo hangē pē ko e ʻOtuá, Sīsū mo e kau ʻāngeló ko e ngaahi laumālie tāutaha. Ko hono moʻoní, ʻi ha ngaahi laui senituli, ko e niʻihi ʻo e ngaahi lotu faitākiekina lahi taha ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané kuo nau ʻai ha ngaahi angaʻitangata ki he laumālie māʻoniʻoní. Neongo ʻa e fuoloa mai ʻa e tokāteline ko ení, ʻoku kei puputuʻu pē ʻa e tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻi he siasí, pea ʻoku aʻu ʻo ʻikai loto-tatau ʻa e niʻihi mo ʻenau kau taki lotú. Hangē ko ení, fakatatau ki ha savea ki muí ni mai, ko e peseti ʻe 61 ʻo e faʻahinga naʻe fakaʻekeʻeké ʻoku nau tui ko e laumālie ʻo e ʻOtuá “ko ha fakaʻilonga [ia] ʻo e ʻi ai ʻa e ʻOtuá pe ko hono mālohí ka ʻoku ʻikai ko ha meʻamoʻui mavahe.” Ko e hā leva ʻoku leaʻaki ia ʻe he Tohi Tapú?
Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú
Ko ha tokotaha lau Tohi Tapu loto-moʻoni ʻe ueʻi nai ia ke ne fakamulitukuʻaki ʻo pehē ʻoku kehe ʻa e laumālie māʻoniʻoní ia mei hono fakamatalaʻi fakaʻofisiale ia ʻe he siasí ko ha tokotahá. Fakakaukau angé ki he ngaahi fakamatala ko eni ʻa e Tohi Tapú ʻoku hoko haké.
1. ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa Mele, ko e faʻē ʻa Sīsuú, kia ʻIlisapesi naʻá ne tokouaʻakí, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe hopohopo ʻa e kiʻi tama teʻeki fanauʻí ʻi he manava ʻo ʻIlisapesí, “pea fonu ʻa Ilisapesi ʻi he Laumālie Maʻoniʻoni.” (Luke 1:41) ʻE ʻuhinga lelei nai ke pehē ʻoku ‘fakafonu’ ha tokotaha ʻaki ha tokotaha kehe?
2. ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Sione Papitaiso ki heʻene kau ākongá ʻo kau kia Sīsū ko e tokotaha ia te ne fetongi iá, naʻe pehē ʻe Sione: “Ko au ʻoku ou papitaiso vai kimoutolu . . . , ka ko ia ʻoku muimui mai ʻoku ne malohi ʻiate au, ko e toko taha ia ʻoku ʻikai te u tāu ke takitaki hono topuvaʻe: ʻe papitaiso kimoutolu ʻe ia ʻi he ‘Laumalie Maʻoniʻoni mo e afi.” (Mātiu 3:11) Naʻe ʻikai moʻoni ke ʻuhinga ʻa Sioné ia ki he laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha ʻi he taimi naʻá ne lea ai ʻo kau ki hono papitaiso ʻaki ia ʻa e kakaí.
3. Lolotonga ʻene ʻaʻahi ki ha ʻōfisa fakakautau Loma mo hono fāmilí, naʻe lea ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻo kau kia Sīsū naʻe pani ia ʻe he ʻOtuá “ʻaki ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni, mo e mafai.” (Ngāue 10:38) Hili mei ai ha taimi nounou, naʻe “hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni” ʻi he ʻapi ʻo e ʻōfisa fakakautaú. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá naʻe ofoofo ʻa e tokolahi “koeʻuhi ko e huaʻi ki he Senitaile foki ʻa e Meʻaʻofa ko e Laumālie Maʻoniʻoni.” (Ngāue 10:44, 45) ʻI heni foki, ko e ngaahi foʻi lea ʻoku ngāueʻaki aí ʻoku ʻikai fehoanakimālie ia mo e foʻi fakakaukau ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha.
ʻOku ʻikai ko ha meʻa ngalikehe ia ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne fakasino mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ko ha tokotahá. ʻOku kau heni ʻa e potó, ʻiloʻiló, angahalá, maté mo e ʻofa maʻataʻataá. (Palovepi 8:1–9:6; Loma 5:14, 17, 21; 6:12) Naʻe pehē tonu ʻe Sīsū ʻoku “fakatonuhia ʻa Poto ʻe he fanau kotoa pē aʻana,” pe ko hono ngaahi ola leleí. (Luke 7:35) ʻOku hā mahino mei ai, ko e potó ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia ʻoku ʻi ai haʻane fānau moʻoni! ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ʻa e laumālie māʻoniʻoní koeʻuhi pē ko hano fakasino mai ia ʻi ha ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi.
Ko e Hā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?
ʻI he Tohi Tapú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ʻoku ngāue. Ko ia ai, ko hano liliu totonu ʻo e potutohi faka-Hepelū ʻi he Tohi Tapú ʻoku lave ai ki he laumālie ʻo e ʻOtuá ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá. (Senesi 1:2) Ko e foʻi fakakaukau ko ení ʻoku poupouʻi lelei ia ʻi he Tohi Tapú kotoa.—Maika 3:8; Luke 1:35; Ngāue 10:38.
ʻI he ʻikai ke tatau mo e tui manakoá, ʻoku ʻikai ke ʻafio ʻa e ʻOtuá ia ʻi he feituʻu kotoa pē he taimi kotoa pē. Ka ko hono kehé, ʻokú ne ʻafio ʻi ha feituʻu fakalaumālie, ʻi ha “ʻafioʻanga,” pe nofoʻanga. (1 Tuʻi 8:39; 2 Kalonikali 6:39) ʻOku toe lave ʻa e Tohi Tapú ki ha feituʻu papau ʻa ia ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai hono “taloni.” (1 Tuʻi 22:19; Aisea 6:1; Taniela 7:9; Fakahā 4:1-3) Kae kehe, ʻoku lava ke ne ngāueʻaki hono ivi ngāué mei hono “ʻafioʻanga” ke aʻu ai ki he feituʻu kotoa pē fakatouʻosi ʻa e feituʻu fakalaumālié mo e feituʻu fakamatelié.—Sāme 139:7.
ʻI he 1879, naʻe fakatātaaʻi feʻungamālie ai ʻe he mataotao Tohi Tapu ko Charles L. Ives ʻa e malava ko ia ʻa e ʻOtuá ke ne ngāueʻaki hono mālohí mei ha feituʻu pau. Naʻá ne tohi: “Ko e fakatātaá, ʻoku tau leaʻaki ʻo pehē ‘Fakaava ʻa e matapā sioʻatá, pea tuku ke hū mai e laʻaá ki he lokí.’ ʻOku ʻikai ke tau ʻuhingá ki he foʻi laʻaá moʻoni, ka ko e huelo ʻa ia ʻoku haʻu mei he laʻaá.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ki he ʻOtuá ke ne fononga ki he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻokú ne fakataumuʻa ke ngāueʻaki ai hono ivi ngāué. ʻOkú ne ngāueʻaki pē hono laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe lava ke aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e fakatupú. Ko hono mahinoʻi ko ia pe ko e hā moʻoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní—ʻa e ivi ngāue mālohi ʻo e ʻOtuá—ʻe lava ke ʻai ai koe ke ke falala papau ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá.
KUÓ KE FIFILI?
◼ ʻOku akoʻi nai ʻe he Tohi Tapú ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha?—Ngāue 10:44, 45.
◼ Ko e hā ʻa e laumālie māʻoniʻoni?—Senesi 1:2.
◼ ʻOku lahi fēfē ʻa e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní?—Sāme 139:7.