KO E VAKAI ʻA E TOHI TAPÚ
Naʻe ʻAloʻi ʻAnefē ʻa Sīsū?
“KO E ʻaho pau ʻo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi,” ko e lau ia ʻa e Encyclopedia of Early Christianity. Neongo ia, ʻoku kātoangaʻi ʻe he laui miliona ʻo e kau Kalisitiane lau pē takatakai ʻi he foʻi kolopé ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú ʻi Tīsema 25. Kae kehe, ko e ʻaho ko ení, ʻoku ʻikai hā ia ʻi he Tohi Tapú. Naʻe ʻaloʻi moʻoni ʻa Sīsū ʻi Tīsema?
Neongo ʻoku ʻikai ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha ʻaho pau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsuú, ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni naʻe ʻikai ke ʻaloʻi ia ʻi Tīsema. Pehē foki, mei he fakamoʻoni taʻefakatohitapú ʻoku lava ke tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻe fili ai ʻa Tīsema 25 ko e ʻaho ia ke kātoangaʻi ai ʻa hono ʻaloʻí.
Ko e Hā ʻOku ʻIkai Lava Ai ke Pehē Naʻe ʻAloʻi ʻi Tīsemá?
Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he kolo Siuta ko Pētelihemá. ʻOku līpooti ʻi he Kōsipeli ʻa Luké: “Naʻe ʻi he fonua ko ia ha kau tauhi sipi naʻe mohe vao, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipi ʻi he poʻuli.” (Luke 2:4-8) Naʻe ʻikai ko ha meʻa ngalikehe eni. “Naʻe pau ke fakamoleki ʻe he tākangá ʻa e konga lahi ange ʻo e taʻú ʻi tuʻa,” ko e lau ia ʻa e tohi ko e Daily Life in the Time of Jesus. Ka ʻe ʻi tuʻa ʻa e kau tauhi-sipí mo ʻenau fanga sipí ʻi ha pō momoko ʻi Tīsema? ʻOku pehē ʻe he tohí: “Naʻa nau ʻi fale ʻi he taimi momokó; pea mei he meʻá ni pē taha ʻe hā nai ai ko e ʻaho talatukufakaholo ki he Kilisimasí, ʻi he taimi momokó, ʻoku ʻikai ngali tonu ia, koeʻuhi ʻoku pehē ʻe he Kōsipelí naʻe ʻi tuʻa ʻa e kau tauhi-sipí.”
Ko e fakamulituku ko ení ʻoku poupou ki ai ha toe līpooti ʻi he fakamatala Kōsipeli ʻa Luké: “ʻI he kuonga ko ia tokua, naʻe ʻalu atu ha fekau meia Sisa Akosito, ke tohi kakai ʻa māmani katoa. Pea naʻe fuofua fai ʻa e tohi kakai ko ia, lolotonga naʻe kovana ʻi Silia ʻa Sailinio. Pea naʻe ʻalu ʻa e kakai kotoa pē, taki taha ki hono kolo oʻona ke tohi ai.”—Luke 2:1-3.
ʻOku ngalingali naʻe tuʻutuʻuni ʻe ʻAkosito ʻa e tohi kakai ko ení ko ha saveaʻi ia ʻo e tokolahi ʻo e kakaí koeʻuhi ke tānaki ha fakamatala ke ngāueʻaki ki he tukuhaú pea mo e ngāue fakakautaú. Ke fai ki he tuʻutuʻuní, ko Mele neongo ʻa e mei hoko hono taimi fāʻelé, naʻá ne ʻalu mo hono husepānití, ʻa Siosefa, ʻi he fononga kilomita ʻe 150 mei Nasaleti ki Pētelihema. Sai fakakaukau angé ki he meʻá ni. ʻOku hā ngali ʻe fiemaʻu ʻe ʻAkosito—ko ha pule ʻa ia naʻe tātātaha ke ne kaunoa ʻi he founga-pule fakafeituʻú—ʻa e kakai ʻa ia ne nau ʻosi hehema ke angatuʻú ke nau fai ha fononga lōloa pehē ʻi he taimi momokó?
Ko e meʻa mahuʻingá, ko e tokolahi taha ʻo e kau faihisitōliá mo e kau mataotao Tohi Tapú ʻoku nau talitekeʻi ʻa e pehē ko Tīsema 25 ʻa e ʻaho ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke maʻu ha fakamatala pehē ʻi ha ʻenisaikolopētia kuó ke maʻu. ʻOku pehē ʻi he Our Sunday Visitor’s Catholic Encyclopedia: “ʻOku ʻi ai ʻa e felotoi lahi naʻe ʻikai ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema 25.”
ʻUhinga Ne Fili Ai ʻa Tīsema 25
ʻI he laui teau taʻu hili e pekia ʻa Sīsuú, naʻe toki fili ai ʻa Tīsema 25 ko e ʻaho ʻo hono ʻaloʻí. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku tui ʻa e kau faihisitōlia tokolahi ko e taimi ʻo e taʻú naʻe hoko ko e faʻahitaʻu Kilisimasí ko ha vahaʻa taimi moʻoni ia naʻe kātoangaʻi ai ʻa e ngaahi kātoanga fakapanganí.
Hangē ko ení, ʻoku pehē ʻe he Encyclopædia Britannica: “Ko e fakamatala mafolalahia ʻe taha ʻo e tupuʻanga ʻo e ʻaho ko ení he ko Tīsema 25 naʻe ʻai ai ko ha lotu faka-Kalisitiane ʻa e dies solis invicti nati (‘ʻaho ʻo e fanauʻi ʻo e laʻā taʻealaikunaʻí’), ko ha ʻaho mālōlō manakoa ʻi he ʻEmipaea Lomá ʻa ia naʻe kātoangaʻi ai ʻa e puli ʻa e laʻaá he faʻahitaʻu momokó ko ha fakaʻilonga ʻo e toe foki mai ʻa e laʻaá, ko e mole atu ʻa e taimi momokó mo hono fanongonongo ʻo e toe fanauʻi ʻo e taimi failaú mo e taimi māfaná.”
ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Encyclopedia Americana: “Ko e ʻuhinga ki hono fokotuʻu ʻo Tīsema 25 ko ha Kilisimasí ʻoku ʻikai ke loko māʻalaʻala, ka ʻoku faʻa ʻi ai e tui ʻo pehē naʻe fili ʻa e ʻahó ke fehoanaki mo e ngaahi kātoanga fakapangani naʻe hoko takatakai ʻi he taimi ʻo e puli ʻa e laʻaá, ʻa ia ne kamata ke ʻaho loloa ai, ke kātoangaʻi ʻa e ‘toe fanauʻi ʻo e laʻaá.’ . . . Ko e Sātunalia faka-Lomá (ko ha kātoanga naʻe fakatapui kia Sātuna, ko e ʻotua ʻo e ngoué, pea ki he toe fakafoʻou ʻo e mālohi ʻo e laʻaá), naʻe toe fai foki ia ʻi he taimi ko ení.” Ko e ngaahi kātoanga ko iá naʻe faʻa kau ai ʻa e tōʻonga taʻetaau ʻa e faʻahinga naʻa nau fakahokó, ʻa ia naʻa nau kau ki he fakafiefia taʻemapuleʻi mo longoaʻa. ʻOku taau ke fakatokangaʻi, ko e ngaahi tōʻonga ko iá ʻoku fakaʻilongaʻiʻaki ia ʻa e ngaahi kātoanga Kilisimasi lahi he ʻaho ní.
Founga ke Fakalāngilangiʻi Ai ʻa Kalaisí
ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻaho totonú, ʻoku kei totonu pē ke fakamanatu ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻI heʻenau fakakaukaú, ko ha kātoanga pehē, ʻi hono fai ʻi ha founga fakangeingeiá, ko ha founga taau ia ke fakalāngilangiʻi ai ʻa Kalaisi.
Ko e ʻaloʻi ʻo Sīsuú ko e meʻa mahuʻinga moʻoni ia ʻi he fakamatala Tohi Tapú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú, naʻe ʻasi fakafokifā mai ai ha fuʻu kau ʻāngelo ʻo nau hiva fiefia ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo nau pehē: “Kolōlia ki he ʻOtua ʻi langi taupotu, pea ko e melino ki māmani ki he kakai kuo hoifua ki ai.” (Luke 2:13, 14) Kae kehe, ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ʻi he Tohi Tapú naʻa mo ha fakahuʻunga ʻoku totonu ke kātoangaʻi ʻa e ʻaho ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻI hono kehé, ʻoku ʻi ai ha fekau pau ke kātoangaʻi ʻa ʻene pekiá, ʻa ia ʻoku fai ia tuʻo taha he taʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (Luke 22:19) Ko e founga ia ʻe taha ke fakalāngilangiʻi ai ʻa Sīsū.
ʻI he pō fakaʻosi ʻo ʻene moʻui ko ha tangatá, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻakimoutolu ʻo kapau ʻoku mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atu.” (Sione 15:14) Naʻá ne toe pehē: “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau aʻaku.” (Sione 14:15) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha founga ʻe toe lelei ange ke fakalāngilangiʻi ai ʻa Sīsū Kalaisí ka ko e ako pea muimui ʻi heʻene ngaahi akonakí.
KUÓ KE FIFILI?
◼ Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke pehē naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsemá?—Luke 2:1-8.
◼ Ko e hā ʻoku mahuʻinga ange ʻi he ʻaho ʻo hoto fanauʻí?—Koheleti 7:1.
◼ Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke fakalāngilangiʻi ai ʻa Sīsuú?—Sione 14:15.
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakamoʻoni naʻe ʻikai ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Todd Bolen/Bible Places.com
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
ʻE nofo ʻa e kau tauhi-sipí ʻi tuʻa he poʻulí mo ʻenau fanga sipí ʻi he sinoú?