ʻAPENITIKI
Naʻe ʻAloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema?
ʻOKU ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻa e taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. Kae kehe, ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki ai ko hono ʻaloʻí naʻe ʻikai hoko ia ʻi Tīsema.
Fakakaukau angé ki he ngaahi tuʻunga ʻo e ʻeá ʻi he taimi ko ia ʻo e taʻú ʻi Pētelihema, ʻa ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. Ko e māhina faka-Siu ko Kisileú (feʻunga mo Nōvema/Tīsema) ko ha māhina ia ʻoku ʻea momoko mo ʻuhoʻuha. Ko e māhina hili iá ko Tīpeti (Tīsema/Sanuali). Naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga māʻulalo taha ʻo e fua māfana ʻo e taʻú, ʻo sinou ai ʻi he taimi ki he taimi ʻi he ngaahi feituʻu māʻolungá. Tau sio angé ki he meʻa ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu fekauʻaki mo e ʻea ʻo e feituʻu ko iá.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi Tohi Tapu ko ʻĒselá ko Kisileú ko ha māhina moʻoni ia naʻe ʻiloa ʻi heʻene ʻea momokó mo ʻuhoʻuhá. Hili hono fakahaaʻi naʻe fakatahataha ha fuʻu kakai ʻi Selusalema ʻi “hono hiva mahina ia [Kisileu], ko e ʻaho uofulu ʻo e mahina” ʻoku fakamatala ai ʻa ʻĒsela ʻo pehē ko e kakaí naʻa nau “tete honau kakano koeʻuhi ko e . . . ʻuha lahi.” ʻI he fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e ʻeá ʻi he taimi ko ia ʻo e taʻú, naʻe pehē ʻe he kakai ko ia naʻa nau fakatahatahá: “Ko e taimi ʻuha eni, pea ʻoku ʻikai ke lava ke nofo ʻi tuʻa.” (Esela 10:9, 13; Selemaia 36:22) Tā neʻineʻi ke fakapapauʻi ʻe he kau tauhi-sipi naʻe nofo ʻi he konga ko ia ʻo e māmaní ko kinautolu mo ʻenau ngaahi tākangá naʻe ʻikai te nau kei ʻi tuʻa ʻi he poʻulí ʻi he taimi naʻe hoko mai ai ʻa Tīsemá!
Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻo pehē, ko e kau tauhi-sipí naʻa nau ʻi he vaó ʻo tokangaʻi ʻenau ngaahi tākangá ʻi he pō ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Ko hono moʻoní, ko e tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Luké ʻokú ne fakahaaʻi ʻi he taimi ko iá, ko e kau tauhi-sipí naʻa nau “mohe vao, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipi ʻi he poʻuli” ofi ki Pētelihema. (Luke 2:8-12) Fakatokangaʻi ange ko e kau tauhi-sipí naʻa nau nofo moʻoni ʻi tuʻa, ʻo ʻikai ko e lue holo pē ʻi tuʻa ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó. Naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi tākangá he vaó ʻi he poʻulí. ʻOku feʻungamālie ʻa e fakamatala ko ia ki he nofo ʻi tuʻá mo e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻea moko ʻīʻī mo ʻuhoʻuha ʻo Pētelihema ʻi Tīsemá? ʻIkai, ʻoku ʻikai pehē. Ko ia, ko e ngaahi tuʻunga takatakai ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsuú ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ke ʻaloʻi ia ʻi Tīsema.a
ʻOku tala tonu mai kiate kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e taimi naʻe pekia ai ʻa Sīsuú, ka ʻokú ne ʻomai ʻa e fakahinohino siʻisiʻi pē fekauʻaki mo e taimi naʻe ʻaloʻi ai iá. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ki he fakakaukaú ʻa e ngaahi lea ʻa Tuʻi Solomoné: “ʻOku ngangatu ange ʻa e hingoa lelei ʻi he lolo takai, mo e ʻaho ʻo e pekia ʻi he ʻaho ʻo hoto fanauʻi.” (Koheleti 7:1) ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻi hono tokonaki mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakaikiiki lahi fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau pea mo e pekia ʻa Sīsuú ka ko e ngaahi fakaikiiki siʻi pē fekauʻaki mo e taimi ʻo hono ʻaloʻí.
ʻI he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú, ko e kau tauhi-sipí mo ʻenau ngaahi tākangá naʻa nau ʻi he vaó he poʻulí
a Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he peesi 176-9 ʻo e Reasoning From the Scriptures, ko e pulusi ʻe he Kau fakamoʻoni ʻa Sihová.