Fakatātā ʻo e Lavameʻá—Konga ʻUluaki
Hangē ko ia kuo ʻosi fakahaaʻi ʻi he ʻīsiu makehe ko eni ʻo e ʻĀ Hake!, ʻoku ʻikai hao ʻa e fāmili lavameʻá mei he palopalemá. Ko e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻoku ʻikai ʻaupito fakaʻohovale, he ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e “taimi faingataʻa.” (2 Timote 3:1) ʻOku pau ke malanga hake ʻa e palopalema kehekehe ʻi he fāmili kotoa pē.
Kae kehe, manatuʻi ko e lavameʻá ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi hono maʻu ʻa e tuʻunga ʻoku lau ʻoku haohaoá. ʻI hono kehé, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumalie.” (Mātiu 5:3) Ko e ngaahi fāmili ʻoku nau fakalato ʻa ʻenau fiemaʻu fakalaumālié ʻaki ʻa e muimui he tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú kuo nau maʻu ha fakapulipuli ki he lavameʻá—neongo honau tuʻunga ʻikai leleí. Fakakaukau angé ki ha fakatātā ʻe niʻihi.
Tokangaʻi ʻo ha tama faingataʻaʻia fakaesino. ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he Tohi Tapú ʻa e tokanga ki he mēmipa ʻo e fāmilí, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻu makehé. ʻOku fakamatala ai: “Kabau oku ikai ke tokonaki e ha toko taha ki hono kaiga, bea kiate kinautolu tonu i hono fale, kuo jiaki eia ae lotu, bea lahi hake ene kovi aana iate ia oku taelotu.”—1 Timote 5:8, PM.
ʻI he peesi 15, ʻoku fakamatala ai ha tamai ko Victor ʻi ʻAfilika Tonga ki he founga ʻo ʻene tokangaʻi mo hono uaifí ha tama faingataʻaʻia fakaesino ʻo laka hake he taʻu ʻe fānoa.
Tupu hake naʻe pusiakiʻi. ʻOku lava ke tokoniʻi ʻe he tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ha tokotaha ke ne maʻu ha ongoʻi mafamafatatau ʻo hono mahuʻinga fakaeiá—neongo kapau naʻe liʻaki ia ʻe heʻene ongo mātuʻa totonú. Ko e moʻoni ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko Sihova ko e ʻOtuá ko ha “tokoni” ki he tamai-maté.—Sāme 10:14.
ʻI he peesi 16, ko Kenyatta, ko ha finemui ʻi ʻAmelika, ʻoku fakamatala ai ki he founga kuó ne ako ai ke fekuki mo e ngaahi nunuʻa fakaeongo ʻo e ʻikai ʻaupito te ne feʻiloaki mo ʻene ongo mātuʻa totonú.
Fekuki mo e mate ʻa ha mātuʻa. Ko e mole ʻa ha faʻē pe ko ha tamai ʻe fakatupunga ai ke ʻi ai e lavea fakaeongo ʻoku faingataʻa ke faitoʻo. ʻE lava ke tokoni ʻa e Tohi Tapú. Ko hono Faʻu-Tohí, ʻa Sihova, ʻa e “Otua oe fiemalie kotoabe.”—2 Kolinito 1:3, PM.
ʻI he peesi 17, ʻoku fakamatala ai ʻa Angela, ko ha finemui ʻi ʻAositelēlia ki he anga ʻo hono tokoniʻi ia ʻe hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá ke ne fekuki ai mo ha mole fakamamahi.
Ko e fāmili kotoa pē ʻoku ʻi ai e palopalema ke nau fekuki mo ia. Hangē ko ia ʻe fakahaaʻi ʻi he talanoa he ngaahi peesi hokó, ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú kuo nau maʻu ha fakapulipuli mātuʻaki mahuʻinga ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau fekuki lavameʻa mo e palopalema ʻoku nau fehangahangai mo iá.
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Tokangaʻi ʻo ha Tama Faingataʻaʻia Fakaesino
Fakamatala fai ʻe Victor Maynes, ʻAfilika Tonga
“Talu pē mei hono fanauʻí, mo e fakafalala ʻa Andrew kia kimaua ke ma fakatui hono valá, kaukauʻi pea fafangaʻi ia he taimi ʻe niʻihi. ʻOkú ne taʻu 44 he taimí ni.”
NAʻÁ MA mahaloʻi naʻe ʻi ai e meʻa naʻe fehālaaki ʻi he taimi naʻe ʻikai lava ai ke ʻalu ʻa Andrew ʻi hono taʻu tahá. Pea ʻi he taimi nai ko iá, naʻá ne hamu. Naʻá ma leleakiʻi ia ki he falemahakí, ‘ʻo ma ʻiloʻi ai ʻokú ne mahaki-moa. Ka naʻe ʻikai ke ngata pē ai. Naʻe fakapapauʻi ʻi ha toe sivi naʻe puke fakaʻatamai ʻa Andrew.
Hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo e faitoʻo kehekehe, naʻá ma malava ai ke mapuleʻi ʻa e hamu ʻa Andrew. Naʻe pau ʻi ha taimi ke ne ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kehekehe ʻe fā, tuʻo tolu ʻi he ʻaho. Ko e moʻoni, ko ʻene puke fakaʻatamaí heʻikai lava ke fakaleleiʻi ia ʻe ha faitoʻo. Naʻa mo e taimí ni, ʻi hono taʻu 44, ʻoku maʻu ʻe Andrew ʻa e malava fakaʻatamai ʻa ha kiʻi leka taʻu nima pe ono.
Naʻe faleʻi kimaua ʻe he kau toketaá ke ʻave ʻa Andrew ʻo tauhi ʻi he feituʻu makehe ki he puke ko iá, ka naʻá ma fili ke ʻoua ʻe fai pehē. Naʻá ma ʻi ha tuʻunga ke fakalato e fiemaʻu ʻa Andrew, ko ia naʻá ma fili ai ke tokangaʻi ia ʻi ʻapi, neongo ʻa e palopalema taʻealakalofi ʻe hokó.
Ko ia ai, naʻá ma ʻai ke fai fakafāmili ʻa hono tokangaʻi iá. Ko ʻema fānau kehé—naʻe ʻi ai ʻema ongo tamaiki fefine mo ha tamasiʻi naʻa nau nofo ʻi ʻapi—naʻa nau tokoni lahi, pea ʻoku ou fakamālō lahi kia kinautolu! Pehē foki, ʻi he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻa mau maʻu ai ʻa e poupou lelei ʻaupito mei he ngaahi mēmipa ʻo ʻemau fakatahaʻangá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa nau ʻomai ai ʻa e meʻakai pe aʻu ʻo nau tokangaʻi ʻa Andrew ʻi heʻema kau ki he ngāue fakafaifekaú pe tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa kehe.
Kuó ma manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi lea ʻo e Aisea 33:24, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e palōmesi ʻa e ʻOtuá ʻe ʻi ai e ʻaho “ʻoku ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.” ʻOkú ma tui kakato ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene taumuʻa ke ʻomai ha māmani foʻou pea ke toʻo ʻosi ʻa e mahaki kotoa pē. (2 Pita 3:13) Ko ia ʻokú ma fakatuʻotuʻa atu ai ki he ʻaho ʻa ia ʻe sai ai ʻa Andrew. ʻI he lolotonga ní, ʻokú ma tui ki he lea ʻa Sīsū ʻo pehē kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻe tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú. (Mātiu 6:33) Kuó ma faʻa ʻiloʻi ko e tuʻungá ia. Kuo ʻikai ʻaupito te ma masiva ʻi ha meʻa.
Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai malava ʻa e tokotaha kotoa ke ne tokangaʻi ʻi ʻapi ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku puke. Ki he faʻahinga ʻoku nau fai iá, ʻoku ou ʻuluaki fakaongoongoleleiʻi ke nau fai ha lotu lahi pea fai maʻu pē. (1 Pita 5:6, 7) Uá, fai ha tokanga ʻofa lahi ki hoʻo tamá, pea ʻoua ʻaupito ʻe fakafuofuahalaʻi ʻa ʻene malava ke ako ke ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá. (Efeso 6:4) Tolú, fakakau ki ai ho fāmilí kotoa, pea tuku ke nau fai ha tokoni. Faá, manatuʻi ko ho ʻapí ʻa e feituʻu ʻe maʻu ai ʻe hoʻo tamá ʻa e ʻofa lahi tahá. Ko e moʻoni, ʻoku kehekehe ʻa e tuʻungá. ʻI heʻema tafaʻakí, kuo ʻikai ʻaupito haʻama fakaʻiseʻisa ʻi hono tokangaʻi ʻi ʻapi ʻa Andrew. Kiate au—ʻoku ou ʻiloʻi ko ʻeku tama ia mo e tangata lahi—ʻoku ou ʻofa lahi ai.
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Tupu Hake Naʻe Pusiakiʻi
Fakamatala fai ʻe Kenyatta Young, ʻAmelika
“Kapau ko ha fānau-ua koe, ʻoku ʻi ai hoʻo fehokotaki mo e taha ʻi he ongo mātuʻá. Ka ʻi hono pusiakiʻi aú, ʻoku ʻikai te u maʻu ia. ʻOku ʻikai foki ke u ʻiloʻi pe ʻoku ou hokó kia hai.”
ʻOKU ʻikai haʻaku ʻiloʻi pe ko hai ʻa ʻeku tamaí, pea kuo ʻikai ʻaupito te u feʻiloaki mo ʻeku faʻē totonú. Naʻá ne ngāuekoviʻaki ʻa e kava mālohí mo e faitoʻo kona tapú ʻi heʻene feitamaʻi aú. Naʻe tuku au ʻi hoku fāʻeleʻí he ʻapi ʻo e kau paeá pea ʻi he ʻapi paea kehekehe ki muʻa ke pusiakiʻi au ʻi he ki muʻa siʻi pē ke u taʻu uá.
Ko ʻeku tamai naʻá ne pusiakiʻi aú ʻokú ne pehē ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ange ai kiate ia ʻe he tokotaha naʻe ngāue ki he keisí ʻa hoku taá, naʻá ne loto ai pē ke pusiakiʻi au. Naʻá ku saiʻia he taimi pē ko iá ʻi heʻeku faʻē foʻoú. Naʻá ku tala ange ki ai ko ʻeku faʻeé ia pea ʻoku ou loto ke ʻalu mo ia ki ʻapi.
Neongo ia, ʻoku ou manatuʻi ʻi heʻeku kei siʻí, naʻá ku ilifia ai naʻa faifai peá u fai ha meʻa ʻoku hala pea toe fakafoki ai au ki he ʻapi ʻo e kau paeá. Naʻá ku ongoʻi heʻikai lava ke u ʻiteʻita pe puke ʻo hangē ko e kau leka kehé. Naʻe aʻu ʻou feinga ke fakaʻehiʻehi mei he fofonú! Naʻe toutou tala mai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻokú na ʻofa ʻiate au pea heʻikai te na liʻaki au.
Naʻa mo e ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha lahí, ʻoku ou fāinga he taimi ʻe niʻihi mo e ongoʻi ʻoku ʻikai te u mahuʻinga tatau mo e faʻahinga ko ia naʻe ʻohake ʻe heʻenau mātuʻa totonú. ʻI heʻeku tali pē hoku tuʻungá, ʻoku pehē mai ʻe ha taha, “ʻOku totonu ke ke fakamālō lahi ʻi he tali ʻe hoʻo ongo mātuʻa leleí ke pusiakiʻi koé!” ʻOku ou houngaʻia, ka ʻoku ʻai au ʻe he lea ko iá ke u ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku fehālaaki ʻiate au pea ʻoku fai ʻe ha taha ʻi ha tuʻunga ʻa e feinga lahi ke ne ʻofa ʻiate au.
ʻOku ou faingataʻaʻia ke fekuki mo e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku ngalingali heʻikai ʻaupito ke u ʻiloʻi ʻa ʻeku tamai totonú. ʻOku ou mamahi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he ʻikai moʻui ʻi ha tuʻunga lelei ʻa ʻeku faʻē totonú koeʻuhi ke lava ʻo ne tauhi au, ʻo hangē ia ai ʻoku ʻikai te u tuha au mo ha feingá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate ia. ʻOku ou faʻa fakakaukau kapau ʻe faifai ange peá u fetaulaki mo ia, te u loto ke ʻai ke ne ʻiloʻi kuó u lavameʻa ʻi he moʻuí pea ʻoku ʻikai totonu ke ne ongoʻi fakatomala ʻi heʻene liʻaki aú.
Ko ʻeku mātuʻa ʻokú na pusiakiʻi aú ko e Ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova, pea ko e taha ʻo e meʻaʻofa lelei taha kuó u maʻu meia kinauá ko ha ʻiloʻi ʻo e Tohi Tapú. ʻOku ou ʻiloʻi maʻu pē ʻoku fakafiemālie ʻa e Sāme 27:10: “Neongo e liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe, ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe.” ʻOku hoko moʻoni ia ʻi hoku tuʻungá. Pea ʻoku ʻi ai ʻa e ola lelei ʻo e pusiakiʻí. Ko e fakatātaá, ʻoku ou mālieʻia ʻi he kakaí—ʻi honau puipuituʻá mo ʻenau moʻuí—ngalingali koeʻuhi ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ʻe au ʻa hoku fāmili totonú. ʻOku ou ʻofa ʻi he kakaí, pea ʻoku mahuʻinga moʻoni ia ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. Ko e hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e talanoa ki he Tohi Tapú ʻoku ʻomai ai kiate au ʻa e ngeia mo e taumuʻa. ʻI he taimi ʻoku ou loto-mafasia aí, ʻoku ou ʻalu ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI hono akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo e Tohi Tapú, ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻoku lava moʻoni ke u fetuʻutaki mo kinautolu. Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻene meʻa mahuʻinga ke talanoa ki ai.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 17]
Fekuki mo e Mate ʻa ha Mātuʻa
“ʻI he mate ʻa ʻeku tamaí, naʻá ku ongoʻi ai ʻo hangē kuo kosi ʻe ha taha ha fuʻu foʻi ava ʻi hoku kupenga malú. Ko e tokotaha naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea naʻe lava ke ne fakaleleiʻi ha meʻa pē ʻi heʻeku moʻuí kuo ʻikai ke kei ʻi ai.”
Fakamatala fai ʻe Angela Rutgers, ʻAositelēlia
NAʻE mālōlō ʻa ʻeku tamaí ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo maliu atú ʻi heʻeku taʻu hongofulu tupú. ʻI he māhina ʻe ono ki muʻa aí, naʻe fai ai ʻa hono tafa, pea ʻi he lolotonga ʻene kei ʻi he loki fakaakeaké, naʻe tala mai ai ʻe he toketaá heʻikai toe felave ha meʻa. Naʻe fiemaʻu vavale ʻe heʻeku faʻeé ha fakamatala lahi ange, naʻe pongia ʻa hoku tuongaʻané, pea naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻi ha ongo kehekehe naʻe ʻikai lava ke u kalo mei ai. ʻI he māhina ʻe ono ki mui ai, naʻe mate ai ʻa ʻeku tamaí.
Naʻá ku hokosia ha vahaʻa taimi ʻo e ongoʻi fetōʻaki. Naʻá ku loto ke mahinoʻi ʻe hoku kaungāmeʻá ʻa e meʻa naʻe hoko kiate aú, ka naʻe ʻikai te u loto ke nau fakafeangai kiate au ko ha taha maʻukovia. Ko ia naʻá ku feinga ai ke ʻoua ʻe fakahaaʻi kia kinautolu ʻa e anga ʻo ʻeku ongoʻí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ku ongoʻi ai kapau te u ʻai ke u fiefia ʻi he feohi mo kinautolú ʻe fakahuʻunga ai kuo ʻi he tuʻunga anga-maheni ʻa ʻeku moʻuí, ʻa ia naʻe ʻikai. ʻOku ou fifili he taimí ni ki he kātaki kuo pau naʻe ʻi ai ʻa hoku kaungāmeʻá!
ʻOku ou faingataʻaʻia ʻi he ongoʻi halaia fekauʻaki mo e mate ʻa e tangataʻeikí? ʻIo, ʻoku ou pehē! ʻOku ou fakaʻamu ange naʻá ku toutou tala ange “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe!” ʻOku ou fakaʻamu ange naʻá ku toutou fāʻofua mo ia pe fakamoleki ʻa e taimi lahi ange mo ia. Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo ʻeku pehē ʻiate au, ‘Heʻikai te ne loto ke ke fakakaukau peheé,’ ʻoku ou kei hohaʻa pē.
ʻI he tuʻunga ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ou maʻu ʻa e fiemālie lahi ʻi he ʻamanaki ʻo e toetuʻú makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. (Sione 5:28, 29) ʻOku ou feinga ke sioloto atu ko e folau pē ʻa ʻeku tamaí ki muli pea te ne foki mai ʻi ha ʻaho ki ʻapi, ka ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻa e ʻaho pau ko iá. Ko e meʻa faikehé, ʻi he taimi naʻe pehē mai ai ʻa e kakaí, “ʻE toe foki mai ʻa hoʻo tamaí ʻi he toetuʻú,” naʻe ʻikai ke ʻuluaki fakalototoʻaʻi ai au. Naʻá ku ongoʻi, ‘ʻOku ou loto ke foki mai ʻeku tamaí he taimí ni pē!’ Ka ko e fakatātā ki he folau ki mulí naʻe tokoni ia. Naʻe fakatātaaʻi ai ʻa e toetuʻú, lolotonga ʻene ʻai ke u malava ʻo fekuki mo e mole ʻoku hokó.
Kuo hoko ʻa e kaungā Kalisitiané ko ha tokoni lahi fakaʻulia. ʻOku ou manatuʻi tautefito ʻa e toko taha naʻá ne tala mai naʻe ʻikai ʻaupito faingofua kiate ia ke talanoa ki he mate ʻa ʻeku tamaí, ka naʻá ne pehē naʻá ne fakakaukau mai kiate au mo hoku fāmilí he taimi kotoa pē. Naʻá ku fakakaukau maʻu pē ki he lea ko iá. Naʻá ne tokoniʻi au ʻi he ngaahi ʻaho naʻe ʻikai leaʻaki mai ai kiate au ha meʻa ʻe ha tahá, koeʻuhi naʻe ʻai ai au ke u ʻiloʻi neongo kapau naʻe ʻikai te nau talanoa mai, naʻa nau fakakaukau mai kiate au mo hoku fāmilí. Naʻe maongo lahi ia kiate au!
ʻI he māhina ʻe fā hili e mate ʻa e tangataʻeikí, naʻe kau lahi ange ʻa e fineʻeikí ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea naʻe lava ke u sio naʻá ne fiefia lahi ʻi he meʻa ko iá. Ko ia naʻá ku ʻalu fakataha mo ia. ʻOku fakaofo ʻa e anga hono tokoniʻi koe ke ke fekuki mo ia ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Kuo fakaivimālohiʻi ai ʻeku tui ki he Folofola ʻa Sihová mo ʻene ngaahi palōmesí, pea ʻoku tokoniʻi ai au naʻa mo e ʻi he taimí ni ke u fakakaukau ki he meʻa lahi ange kae ʻikai ki heʻeku mamahí pē.