ʻE Lava Ke Ke Lavameʻa ko ha Mātuʻa Taʻehoa
KUO ʻalu ki he siʻi ange ʻa e fāmili ʻa ia ʻoku nofo fakataha ai ʻa e ongo mātuʻá. Fakakaukau angé: ʻOku laka hake he mātuʻa taʻehoa ʻe toko 13 miliona ʻi ʻAmelika pē taha, ko e fuʻu tokolahi aí ko e ngaahi faʻē taʻehoa. ʻOku fakahaaʻi ʻi he fakatotoló ko e vaeua nai ʻo e fānau kotoa ʻi he fonua ko iá te nau fakamoleki ʻa honau tuʻunga talavoú ʻi ha ʻapi mātuʻa taʻehoa.
Kapau ko ha mātuʻa taʻehoa koe, fakapapauʻi ange ʻe lava ke lavameʻa ʻa hoʻo moʻui fakafāmilí. Feinga ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ení.
◼ Fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau ʻikai leleí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻaho kotoa pe ʻo siʻi taʻaliekina ʻoku kovi: Ka ko ia ʻoku fakatuʻalelei ʻoku ne kai katoanga maʻu pe.” (Palovepi 15:15) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai nai hā ngali ko ha kai kātoanga ʻa hoʻo moʻuí. Kae hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he veesi ko ení, ko e fiefiá ʻoku mei he lotó ia ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga ʻo ha taha. (Palovepi 17:22) ʻOku siʻi hono lavaʻi ha lelei ʻi he fakakaukau ʻoku ʻosi pau ke taʻelavameʻa ʻa hoʻo fānaú pe ko ho ʻapí kuo movete ʻo ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki. Ko e fakakaukau peheé ʻe fakalotosiʻi ai pē kiate koe pea ʻai ke toe faingataʻa ange ke ke fakahoko ho fatongia fakaemātuʻá.—Palovepi 24:10.
Fokotuʻu: Hiki ha lisi ʻo ha lea ʻikai lelei pē ʻokú ke ngāueʻaki ke fakamatalaʻi ʻaki ho tuʻungá, pea hikiʻi hifo leva hoko atu ʻi he lea taki taha ha lea lelei ke fetongi ia. Ko e fakatātaá, fetongi ʻa e “Heʻikai te u lava ʻe au eni” ʻaki ʻa e “ʻOku ou malava ke fakahoko ʻa hoku fatongia ko ha mātuʻa taʻehoá pea ʻe lava ke u maʻu ʻa e tokoni ʻoku ou fiemaʻú.”—Filipai 4:13.
◼ Levaʻi ʻa hoʻo paʻangá. Ko e palopalema fakapaʻangá ʻa e tuʻunga ʻa ia ko e mātuʻa taʻehoa tokolahi—tautefito ki he ngaahi faʻē taʻehoá—ʻoku uesia lahi taha ai kinautolú. Neongo ia, ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi ʻe lava ke fakasiʻisiʻi ʻa e faingataʻaʻia fakapaʻangá ʻaki ʻa e pōtoʻi ola lelei ʻi hono levaʻí. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú: “Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi.” (Palovepi 22:3) Ke fakaʻehiʻehi mei he “kovi” ʻi he tuʻunga fakapaʻangá ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e palani mo e tomuʻa fakakaukau.
Fokotuʻu: Levaʻi hono ngāueʻaki ʻo e paʻangá pea tohiʻi ʻi ha pepa. Tauhi ha lēkooti ʻa hoʻo fakamolé ʻi ha māhina pea sio pe ʻoku ngāueʻaki ki he hā ʻa hoʻo paʻangá. Sivisiviʻi ʻa hoʻo fakamole ʻoku faí. ʻOkú ke falala tōtuʻa ki he fakamoʻuá? ʻOkú ke fakatau ha meʻa maʻa hoʻo fānaú ke fetongiʻaki ʻa e ʻikai haʻane mātuʻa ʻe tahá? Kapau ʻoku lalahi feʻunga ʻa hoʻo fānaú, tangutu hifo mo kinautolu ʻo fakakaukauʻi ʻa e founga ʻe lava ke maluʻi ai ʻa hoʻomou paʻangá. ʻE hoko ia ko e ako lelei kia kinautolu. Pea ʻe aʻu nai ʻo ʻi ai ʻenau fakakaukau ʻaonga!
◼ Feangainga ʻi he melino ki ho mali ki muʻá. Kapau ʻokú mo vahevahe ʻa e tauhi fakalao ʻo e fānaú, lāuʻilo ko e ngutu kovi fekauʻaki mo ho mali ki muʻá ki hoʻo tamá—pe ngāueʻaki ia ko ha sipai ke ne fakasio ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻa ho mali ki muʻá—ʻoku ʻikai lelei.a ʻOku lelei mamaʻo ange ke fokotuʻu ha vā fakangāue mo ho mali ki muʻá ʻi he akonakí pe ko ha ʻīsiu kehe pē ʻoku kaunga ki he lelei ʻa hoʻo tamá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe”—pea ʻoku kau ai ʻa ho mali ki muʻá.—Loma 12:18.
Fokotuʻu: ʻI he taimi hoko mai ʻoku malanga hake ai ha taʻefelotoí, fai ki ho mali ki muʻá ʻo hangē ko hoʻo fai ki ha kaungāngāué. ʻI he ngāué, te ke feinga lahi ai ke melino mo e tokotaha kotoa—naʻa mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito te ke oliʻia aí. Fai ʻa e founga tatau ki ho mali ki muʻá. Heʻikai nai ke mo felotoi maʻu pē, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke iku ʻa e meʻa iiki kotoa pē ki ha fakakikihi.—Luke 12:58.
◼ Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻEke hifo kiate koe: ‘Ko e hā e ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻoku ou loto ke maʻu ʻe heʻeku fānaú? ʻOku tapua atu ʻi heʻeku moʻuí tonu ʻa e ʻulungaanga mo e tōʻonga ko iá?’ Ko e fakatātaá, ʻokú ke fiefia ʻi he tuʻunga lahi, neongo ʻa ho tuʻunga mātuʻa taʻehoá? Pe ʻokú ke ʻai ʻi ho tuʻungá ke ke fakakaukau kovi ai ki he meʻa kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke nōfoʻi ʻi he loto-mamahi ʻi he anga ʻo e tōʻonga kiate koe ʻa ho mali ki muʻá? Pe ʻokú ke malava ke ikuʻi ʻa e fakamaau taʻetotonu ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke ke fai ha meʻa ki aí? (Palovepi 15:18) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ko e ʻīsiu faingofua ia, pea heʻikai haohaoa hoʻo fehangahangai mo iá. Neongo ia, ʻoku ngalingali ʻe maʻu ʻe hoʻo fānaú ʻa e fakakaukau tatau fekauʻaki mo e moʻuí ʻa ia ʻoku nau sio ʻokú ke fakahāhaá.
Fokotuʻu: Tohiʻi ʻi ha pepa ʻa e ʻulungaanga ʻe tolu te ke saiʻia ke taki taha fakahāhā ʻe hoʻo fānaú ʻi he taimi te nau hoko ai ko e kakai lalahí.b Tohiʻi hoko atu ki he ʻulungaanga taki taha ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fai he taimi ní ke fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga ʻa ia ʻe tokoniʻi ai hoʻo tamá ke ne fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga ko iá.
◼ Tokangaʻi lelei koe. ʻI he tuʻunga fakavavevave ʻo e moʻuí, ʻoku fuʻu faingofua ke tuku ke hōloa ʻa ho tuʻunga lelei fakaesinó mo fakaeongó. ʻOua ʻe tō ʻi he tauhele ko iá! Ko hono tokangaʻi ʻa hoʻo ‘ongoʻi masiva fakalaumālié’ ko ha meʻa pau ia! (Mātiu 5:3) Manatuʻi—ko ha kā ʻoku ʻikai ha penisiní heʻikai lōloa ʻene lelé. Pehē pē mo koe kapau heʻikai te ke vaheʻi ha taimi ke “ʻutu” ai.
ʻOku ʻi ai foki ʻa e “ʻaho ke kata” mo e “ʻaho ke meʻe.” (Koheleti 3:4) Ko e vaʻingá ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakamole taimi. ʻOkú ne fakaivifoʻou koe mo fakafoʻou ho mālohí koeʻuhi ke ke kātaki ai ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻa taʻehoá.
Fokotuʻu: Talanoa ki he ngaahi mātuʻa taʻehoa kehé fekauʻaki mo e anga ʻo ʻenau tokangaʻi kinautolú. Lolotonga hoʻo “sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi,” ʻoku toe lava ke ke fakamoleki ha taimi ʻi he uike taki taha ʻi hono fai ha meʻa ʻokú ke fiefia ai? (Filipai 1:10) Tohiʻi ʻi ha pepa ʻa e meʻa te ke saiʻia ke faí mo e taimi te ke fai nai aí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he kupu “Ko ha ʻApi Māvahevahe—Uesia ʻe he Veté ʻa e Kau Talavoú,” ʻi he peesi 18-21 ʻo e makasini ko ení.
b Ko e niʻihi ko e “fakaʻapaʻapa,” “fakaʻatuʻi,” mo e “fakamolemole,” ʻa ia ʻoku lāulea ki ai ʻi he peesi 6-8 ʻo e makasini ko ení.