LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 7/11 p. 4-5
  • Ako ke Tali ʻa e Maté

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ako ke Tali ʻa e Maté
  • ʻĀ Hake!—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “ʻIkai ha Taimi kiate Au Ke U Mamahi Ai”
  • “Naʻe Lōngonoa ʻa e Falé ʻi he ʻIkai Te Ne ʻi Aí”
  • Tokoni ki he Faʻahinga ʻOku Mamahí
    ʻĀ Hake!—2011
  • ʻE Anga-Fēfē ʻEku Fekuki mo Hoku Loto-Mamahí?
    ʻI he Mate ha Taha ʻOkú Ke ʻOfa Ai
  • ʻOku Totonu ke Ongoʻi Peheni?
    ʻI he Mate ha Taha ʻOkú Ke ʻOfa Ai
  • ʻOku Fakanatula Ke U Mamahi Peheni?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2011
g 7/11 p. 4-5

Ako ke Tali ʻa e Maté

“Ko e ongoongo fekauʻaki mo e mate ʻa ʻeku tamaí naʻá ne ʻai au ke u ʻohovale mo siva ʻeku ʻamanakí. Naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻi he halaia koeʻuhí ko e ʻikai te u ʻi hono tafaʻakí ʻi he taimi naʻá ne mate aí. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke fakahoa ki he mamahi lahi ʻi he mole ʻa ha tokotaha ʻofeina. ʻOku ou ongoʻi lahi e puli ʻa ʻeku tamaí!”—Sara.

KO E maté ʻoku faingataʻa ke talanoa ki ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻenau anga fakafonuá pe lotú. Ko e ngaahi lea ʻe niʻihi ʻoku ʻomai ai ha lea fakaʻapaʻapa ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e taʻefiemālié. ʻI he lea faka-Tongá, ʻi he ʻikai pehē ʻoku “mate” ha tahá, ʻe pehē ʻe he kakaí kuó ne “mālōlō,” “hiki atu,” pe “ʻoku ʻikai te ne kei ʻi heni mo kitautolu.”

Neongo ia, naʻa mo e kupuʻi lea anga-ʻofa tahá ʻoku siʻi ʻene lava ke fakasiʻisiʻi e mamahi lahi ʻa ia ʻoku faʻa ongoʻi ʻe he faʻahinga ko ia kuo mole meia kinautolu ha tokotaha ʻofeina. Ki he niʻihi, ʻoku fuʻu lahi e mamahí ʻo ʻikai ai pē ke nau lava ʻo tali ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo e meʻa kuo hokó.

Kapau kuo mole ha tokotaha ʻofeina ʻi he maté, ko koe foki te ke ʻiloʻi ʻokú ke fāinga ke tali ʻa e mole ʻoku hoko kiate koé. Mahalo pē ʻe aʻu ʻo ke fakangalingali ʻokú ke sai pē, lolotonga ia ʻi lotó ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai pehē. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai mamahi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he founga tatau, ko ia kapau ʻoku ʻikai te ke fakahāhā ki tuʻa hoʻo mamahí, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻokú ke kukuta hoʻo ongoʻí.a Kae kehe, ʻoku lava ke malanga hake ʻa e ngaahi palopalema kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ke fakangalingali ki he niʻihi kehé—mahalo pē ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ē ʻoku nau mamahí.

“ʻIkai ha Taimi kiate Au Ke U Mamahi Ai”

Fakakaukau angé ki he hokosia ʻa Nathaniel, ko ha talavou ʻa ia ʻi heʻene taʻu 24 naʻe mate ai ʻa ʻene faʻeé. “ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku puputuʻu,” ko ʻene laú ia. “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe pau ke u hoko ko ha poupou ki heʻeku tamaí pea ki he tokolahi ʻo e ngaahi kaungāmeʻa mamahi ʻo ʻeku faʻeé. Naʻe ʻikai ha taimi kiate au ke u mamahi ai.”

ʻI ha mahili atu ʻa e taʻu ʻe taha, naʻe ʻiloʻi ʻe Nathaniel ʻoku teʻeki ai pē te ne tali ʻa e mole naʻe hoko kiate iá. “ʻOku kei tā mai pē ʻa e tangataʻeikí he taimi ki he taimi ʻi hono fakahaaʻi ʻa ʻene mamahí,” ko ʻene laú ia, “pea ko ha meʻa lelei ia. ʻOku fiemaʻu ke ne talanoa fekauʻaki mo ia, pea ʻoku ou fiefia ke tokoni. Ko e meʻá pē ʻi he taimi ʻoku ou fiemaʻu ai ha poupoú, ʻoku ou ongoʻi ʻe au hangē ʻoku ʻikai ha feituʻu ke u hanga ki aí.”

Ko e kau tauhí—kau ai e faʻahinga ko ia ʻi he ngāue fakafaitoʻó ʻa ia kuo pau ke nau toutou fehangahangai mo e tuʻunga moʻoni ʻo e maté—te nau toe ʻiloʻi nai ʻoku fiemaʻu ke nau kukuta ʻenau ongoʻí. Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo Heloisa, ko ha toketā laka hake he taʻu ʻe 20. Naʻá ne ngāue ʻi ha feituʻu ʻoku maʻumaʻuluta ai ʻa e nofó pea naʻá ne vāofi mo ʻene kau mahakí. “Naʻá ku ʻi he tokolahi ʻo kinautolu ʻi he taimi ʻo ʻenau maté,” ko ʻene laú ia, “pea ko e niʻihi ʻo kinautolu ko siʻoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina.”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Heloisa ko e fakatōloʻimatá ko ha founga fakanatula ia ke maʻu ai ʻa e fiemālié. “Ka naʻá ku ʻilo naʻe faingataʻa ke u tangi,” ko ʻene fakamatalá ia. “Naʻá ku mātuʻaki tokanga ke u mālohi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻou fakakaukau ai naʻe pau ke fakamaʻumaʻu ʻeku ongoʻí. Naʻá ku tui naʻe ʻamanekina ia ʻe he niʻihi kehé meiate au.”

“Naʻe Lōngonoa ʻa e Falé ʻi he ʻIkai Te Ne ʻi Aí”

Ko e taʻelatá ʻa e taha nai ʻo e pole lahi taha kuo fehangahangai mo e faʻahinga ko ia kuo mole hanau tokotaha ʻofeiná. Ko e fakatātaá, ko Ashley naʻá ne taʻu 19 ʻi he taimi ne mate ai ʻene faʻeé ʻi he kanisaá. “Hili iá, naʻá ku ongoʻi tuēnoa mo taʻelata ʻaupito,” ko ʻene laú ia. “Ko ʻeku faʻeé ʻa hoku kaumeʻa lelei tahá. Naʻá ma feohi ʻi he taimi lahi!”

ʻOku lava ke mahino ʻa e faingataʻaʻia ʻa Ashley ʻi he foki ki ʻapi he ʻaho taki taha ʻo ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻi ai ʻene faʻeé. “Naʻe lōngonoa ʻa e falé ʻi he ʻikai te ne ʻi aí,” ko ʻene laú ia. “Ne tā tuʻo lahi ʻeku ʻalu pē ki hoku lokí ʻo tangi ai lolotonga ʻeku sio ʻi hono ngaahi taá mo fakakaukau ki he meʻa naʻá ma faʻa fai fakatahá.”

Fakapapauʻi ange tatau ai pē pe kuo mole ha mēmipa ʻi ho fāmilí pe ko ha kaumeʻa ʻofeina, ʻoku ʻikai ko koe tokotaha pē ʻoku hoko ki ai ʻa e mamahí. Kuo maʻu ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi founga ola lelei ke fekuki ai mo ia, hangē ko ia te tau sio ki aí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Koeʻuhi ʻoku kehe ʻa e tokotaha taki taha ʻi he taimi ʻo e mamahí, ʻe taʻetotonu ki he niʻihi kehé ke nau fai ha fakamulituku fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau fakahāhā ki tuʻa ʻenau ongoʻí hili e mate ʻa ha taha ʻofeina.

[Fakamatala ʻi he peesi 5]

“Naʻá ku ongoʻi tuēnoa mo taʻelata ʻaupito. Ko ʻeku faʻeé ʻa hoku kaumeʻa lelei tahá”—Ashley

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share