Vakai ʻa e Tohi Tapú
ʻOku ʻi he Potu Kotoa Pē ʻa e ʻOtuá?
ʻOKU tui e kakai tokolahi ko e ʻOtuá ʻoku ʻi he potu kotoa pē, ʻo ʻuhinga iá ʻokú ne ʻi ai moʻoni he feituʻu kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē. Ko e tuʻi poto ko Solomoné naʻá ne fai e kole ko ení kia Sihova ʻi he lotu: “Ke fanongo ʻa e ʻAfiona mei langi ko ho ʻafioʻanga.” (1 Tuʻi 8:30, 39) Fakatatau leva ki he Tohi Tapú, ko e ʻOtua ko Sihová ʻoku ʻi ai hono ʻafioʻanga. Naʻe lave ʻa Solomone ki he feituʻu ko iá ko “langi.” Ka ko e hā hono ʻuhingá?
ʻOku ngāueʻaki he taimi ʻe niʻihi ʻe he Tohi Tapú e foʻi lea ko e “langi” mo e “ngaahi langi” ki he ʻuniveesi matelie ʻokú ne takatakaiʻi e foʻi māmaní. (Senesi 2:1, 4) Kae kehe, talu mei hono fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa peé, ko hono ʻafioʻangá kuo pau pē naʻe ʻi ai ia ki muʻa ke ne faʻu e ʻuniveesi matelié. Mei hení, kuo pau ʻoku ʻi ha nofoʻanga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻikai faʻuʻaki ha meʻa fakamatelie. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku lau ai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e langí ko e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtua ko Sihová, ʻoku ʻuhinga iá, ʻo ʻikai ki ha feituʻu he ʻataá pe ʻi he vavaá, ka ki ha nofoʻanga laumālie.
Vīsone Fakatoʻoaloto
ʻOku tokonaki mai ʻe he Tohi Tapú ha fakamatala fakatoʻoaloto ki he ʻafioʻanga ʻo Sihová fakafou ʻi ha vīsone ʻa ia ne ʻoange ki he ʻapositolo ko Sioné. ʻI he vīsone ko iá naʻe mamata ai ʻa Sione ki he matapā ʻoku ava ʻi he ngaahi langí peá ne fanongo leva ki ha leʻo ʻoku pehē mai kiate ia: “Haʻu ki ʻolunga ni.”—Fakahā 4:1.
Ko hono hokó, naʻe fakaʻaliʻali ange kia Sione ha vīsone fakatoʻoaloto ʻo Sihova ko e ʻOtuá tonu. ʻI hano konga, ko e meʻa eni naʻá ne mamata aí: “Tā ko e taloni naʻe tuʻu ʻi langi, . . . ko Ia [naʻe] ʻafio ai naʻa ne hā hangē ko e maka ko e siasipa, mo e satio: pea naʻe takatakai ki he taloni ʻa e ʻumata, ʻo hā hangē ko e emalata. . . . Naʻe ʻalu atu maʻu pē mei he taloni ha ngaahi ʻuhila, mo e ngaahi leʻo, mo e ngaahi mana: . . . Pea ko e ʻao ʻo e taloni naʻe hā ʻo hangē ko e tahi sioʻata ia, ʻo tatau mo e kilisitala.”—Fakahā 4:2-6.
Ko ha fakamatala maeʻeeʻa eni ʻo e fakaʻofoʻofa lāngilangiʻia ʻo Sihová mo e fisifisimuʻa taʻehanotatau. Pea fakatokangaʻi ange ʻa e ʻātakai ʻokú ne takatakaiʻi e taloni ʻo Sihová. Ko e ʻūmatá ʻoku fakahuʻunga mai ai ʻa e nonga mo e melino. Ko e ʻuhilá, leʻó, mo e maná ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko e tahi sioʻatá ʻoku tohoakiʻi ai e tokangá ki he tuʻunga maʻa ʻo e faʻahinga kotoa ko ē ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtuá.
Neongo ko e fakamatala ʻoku ʻomai hení ʻoku fakaefakatātā, ʻoku tala mai ai kia kitautolu ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku tauhi maʻu ʻe Sihova ʻa e tuʻunga maau haohaoa ʻi langi. Ko hono ʻafioʻangá ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha moveuveu.
ʻOku ʻi he Potu Kotoa Pē ʻi he Taimi Kotoa Pē?
Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e ʻi ai e ʻafioʻanga ʻo Sihová ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai te ne ʻi he potu kotoa pē ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku lava fēfē leva ke ne lāuʻilo ki he meʻa ʻoku hokó? (2 Kalonikali 6:39) Ko e founga ʻe taha ʻoku fakafou ia ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, pe ivi ngāué. Ne tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Te u ʻalu ki fe mei ho Laumalie na? Pea te u hola ki fe mei ho Fofonga? Kapau te u kaka ki langi, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻAfiona: Kapau te u mohe ʻi Lolofonua, uoke, ko koe ena.”—Sāme 139:7-10.
Ke mahinoʻi e ngāue hūhū takai holo ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, sioloto atu ki he laʻaá. ʻOku ʻi ha feituʻu pau ia ka ʻokú ne tufaki mai e ivi ki ha konga lahi kāfakafa ʻo e māmaní. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻOtua ko Sihová ʻoku ʻi ai hono ʻafioʻanga. Ka ʻoku lava ke ne fakahoko ha meʻa pē ʻokú ne finangalo ki ai ʻi ha feituʻu pē he ʻunivēsí. ʻIkai ngata aí, ʻoku lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke ne ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻoku hokó ʻi ha feituʻu pē pea ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ko ia ai, ʻoku fakahaaʻi ʻi he 2 Kalonikali 16:9: “Ko e ongo foʻi fofonga ʻo e ʻEiki ʻoku feleleaki ʻi mamani katoa, ke taukapoʻi ʻa e kakai ʻoku haohaoa loto kiate ia.”
ʻOku toe ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e ʻOtuá ha kautaha ʻo e meʻamoʻui laumālie ʻoku ui ko e kau ʻāngelo. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi laumālie ko iá ko honau tokolahí nai ʻoku ʻi he laui teau miliona—mahalo pē ʻoku laui piliona pe lahi ange.a (Taniela 7:10) Ko e lēkooti ʻo e Tohi Tapú ʻoku ʻi ai e fakatātā lahi ʻa ia naʻe ngāue ai ʻa e kau ʻāngeló ko e kau fakafofonga ʻo e ʻOtuá pea nau haʻu ki māmani, lea ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pea toe foki ʻo līpooti ia ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻaho ʻo ʻĒpalahamé, naʻe vakaiʻi ai ʻe ha ongo ʻāngelo ha tangi lāunga fekauʻaki mo Sōtoma mo Komola. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ke fakaʻauha e ongo kolo ko ení, ʻo hā mahino ʻi he hili ʻene maʻu ʻa e līpooti mei he ongo ʻāngelo ko iá.—Senesi 18:20, 21, 33; 19:1, 13.
Ko ia ai, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ki he ʻOtua ko Sihová ke ne ʻi ai moʻoni he feituʻu kotoa pē. Fakafou he ngāue ʻa hono laumālie māʻoniʻoní pea fakafou heʻene kongakau fakaeʻāngeló, ʻokú ne malava ai ke lāuʻilo kakato ki he meʻa ʻoku hoko fekauʻaki mo ʻene fakatupú.
ʻOku hā mahino, ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau maheni lelei ange mo hotau Tokotaha-Fakatupú. ʻOku tau ʻiloʻi ai ko e ʻOtuá ʻoku ʻafio ʻi ha feituʻu pau ʻoku ui ko langi, ko ha nofoʻanga laumālie ʻi tuʻa mei he langi matelié. ʻOku ʻiate ia e laui mano ʻo e meʻamoʻui laumālie mālohi ʻa ia ʻoku nau toe nofo foki he nofoʻanga laumālié. Pea ko hono ʻafioʻangá ʻoku fakamatalaʻi ia ʻaki e nonga, mālohi, mo e maʻa. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi kotofá ʻe maʻu ai ʻe he tangatá ʻi he māmaní ha tuʻunga melino hangē ko ia ʻoku ʻi ai ʻi he ngaahi langí.—Mātiu 6:10.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e Fakahā 5:11 ʻoku fakamatala ai ki he “mano laui mano” ʻo e kau ʻāngeló ʻoku nau takatakai he taloni ʻo e ʻOtuá. Ko e taha mano liunga ʻaki e taha mano (10,000 x 10,000) ʻoku maʻu ai e 100 miliona. Neongo ia, ko e konga Tohi Tapu ko ení ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e “mano laui mano,” ʻo malava leva ai ke pehē ko e meʻamoʻui laumālie ʻe laui piliona.
KUÓ KE FIFILI?
● ʻOku ʻi he potu kotoa pē ʻa e ʻOtuá?—1 Tuʻi 8:30, 39.
● Ko e hā e mamaʻo ʻoku aʻu ki ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá?—Sāme 139:7-10.
[Fakamatala ʻi he peesi 22]
Ko e laʻaá ʻoku ʻi ha feituʻu pau, ka ko hono iví ʻoku lava ke aʻu ia ki ha feituʻu lahi fakaʻulia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hono ʻafioʻanga, ka ko hono laumālie māʻoniʻoní ʻoku lava ke aʻu ia ki ha feituʻu pē ʻokú ne fili ke ʻi ai ʻi he ʻunivēsí