LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • my talanoa 44
  • Naʻe Fūfuuʻi ʻe Lēhapi ʻa e Ongo Sipai

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻe Fūfuuʻi ʻe Lēhapi ʻa e Ongo Sipai
  • Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻe Tui ʻa Lēhapi kia Sihova
    Akoʻi Hoʻo Fānaú
  • Fufū ʻe Lēhapi ʻa e Ongo Asiasí
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Ko e Ngaahi ʻĀ ʻo Sielikō
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • ʻOku Totonu Ke Ke ʻi Fē ʻi he Hoko Mai ʻa e Ngataʻangá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
my talanoa 44
Ko Lēhapi mo e taha he ongo sipaí he ve‘e matapā sio‘atá mo ha afo kulokula

TALANOA 44

Naʻe Fūfuuʻi ʻe Lēhapi ʻa e Ongo Sipai

KO E ongo tangatá ni ʻokú na faingataʻaʻia. Kuo pau ke na hola, pe ʻe tāmateʻi kinaua. Ko e ongo sipai kinaua mei ʻIsileli, pea ko e fefine ʻokú ne tokoni kiate kinauá ko Lēhapi. ʻOku nofo heni ʻa Lēhapi ʻi ha fale ʻi he ʻā ʻo e kolo ko Sielikō. Tau vakai ange pe ko e hā naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e ongo tangatá ni.

Naʻe teuteu ʻa e kau ʻIsilelí ke kolosi ʻi he Vaitafe Sioataní ki he fonua ko Kēnaní. Ka ki muʻa ke nau fai ʻení, naʻe fekau atu ʻe Siōsiua ha ongo sipai. Naʻá ne tala kiate kinaua: ‘Mo ʻalu ʻo vakai ki he fonua mo e kolo ko Sielikō.’

Hifo e taha he ongo sipaí he ‘aá ‘i he afo kulokula ‘a Lēhapí

ʻI he aʻu atu ʻa e ongo sipaí ki Sielikoó, naʻá na ʻalu ki he fale ʻo Lēhapí. Ka naʻe ʻi ai ʻa e tokotaha naʻá ne tala ki he tuʻi ʻo Sielikoó: ‘Naʻe haʻu ha ongo ʻIsileli he efiafí ni ke mataki ʻa hotau fonuá.’ ʻI he fanongo ʻa e tuʻí ki he meʻa ko ení, naʻá ne fekau ha kau tangata kia Lēhapi, pea naʻa nau tuʻutuʻuni kiate ia: ‘Ko e ongo tangata ʻoku ʻi ho falé, ʻomai kinaua ki tuʻa!’ Ka naʻe fūfuuʻi ʻe Lēhapi ʻa e ongo sipaí ʻi he funga falé. Ko ia naʻá ne pehē: ‘Naʻe ʻi ai ha ongo tangata naʻe haʻu ki hoku falé, ka ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ko ʻena haʻu mei fē. Naʻá na ʻalu mei heni ʻoku teʻeki ke fakapoʻuli, ki muʻa ke tāpuni ʻa e matapā ʻo e koló. Kapau te mou fakavavevave atu te mou maʻu kinaua!’ Ko ia naʻe tulimui atu leva ʻa e kau tangatá kiate kinaua.

Ko ʻenau mavahé atu pē, naʻe fakavavevave atu leva ʻa Lēhapi ki he funga falé. Naʻá ne tala ki he ongo sipaí: ‘ʻOku ou ʻilo ʻe ʻoatu ʻe Sihova ʻa e fonuá ni kiate kimoutolu. Kuo mau fanongo he anga ʻene fakamaha ʻa e Tahi Kulokulá ʻi hoʻomou mavahe mei ʻIsipité, pea mo e anga hoʻomou tāmateʻi ʻa e ongo tuʻi ko Sīhoni mo ʻOkí. Kuó u fai lelei kiate kimoua, ko ia, mo kātaki ʻo talaʻofa mai kiate au, te mo fai lelei mai kiate au. Fakahaofi ʻa ʻeku tamaí mo ʻeku faʻē, pea mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané.’

Naʻe talaʻofa ange ʻa e ongo sipaí te na fai ia, ka kuo pau ke fai ʻe Lēhapi ha meʻa. Naʻe pehē ʻe he ongo sipaí: ‘Toʻo ʻa e afo kulokula ko ʻení pea haʻi ia ʻi ho matapā sioʻatá, pea fakatahatahaʻi kotoa mai ho kāingá ki ho falé mo koe. Pea ʻi heʻemau foki mai ke maʻu ʻa Sielikō, te mau sio ki he afo ko ʻeni ʻi ho matapā sioʻatá pea heʻikai te mau tāmateʻi ha taha ʻi ho falé.’ ʻI he foki atu ʻa e ongo sipaí kia Siōsiuá naʻá na fakahā kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē naʻe hokó.

Siōsiua 2:​1-24; Hepelū 11:31.

Ngaahi Fehuʻi Ako

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share