Angatuʻu ʻi he Nofoʻanga Laumālié
ʻI he ngāueʻaki ʻe Sētane ha ngata ke lea kia ʻIví, naʻe kau ai ʻa ʻIvi ʻi heʻene angatuʻu ki he ʻOtuá
Naʻe lelei ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻi he laumālié ʻa ia naʻe fakatupu ʻe Sihová. Ka naʻe hoko ha ʻāngelo ʻe taha ʻo kovi. Ko Sētane ia ko e Tēvoló. Naʻe fiemaʻu ʻe Sētane ke lotu ange kiate ia ʻa e kakai ʻi māmaní kae ʻikai kia Sihova. Ko e meʻa ʻeni naʻe hokó:
Naʻe lahi ʻa e ʻuluʻakau naʻe fua ifo ʻaupito ʻi he ngoue ko ʻĪtení. Naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻĀtama mo hono uaifí, ko ʻIvi, ke na kai tauʻatāina mei ai. Ka naʻe ʻi ai ha fuʻu ʻakau ʻe taha naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē ke ʻoua te na kai mei ai. Naʻá ne folofola ʻo pehē kuo pau ke na mate ʻo kapau te na kai mei ai.—Sēnesi 2:9, 16, 17.
ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe toko taha pē ai ʻa ʻIvi pea naʻe lea kiate ia ha ngata. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ko e ngatá naʻe leá; ko Sētane ia ko e Tēvoló ʻa ia naʻá ne ʻai ke hangē naʻe lea ʻa e ngatá. Naʻe talaange ʻe Sētane kia ʻIvi te ne hoko ʻo poto ʻo hangē ko e ʻOtuá ʻo kapau te ne kai ʻa e fuaʻi ʻakau naʻe tapuí. Naʻá ne toe pehē ʻe ʻikai te ne mate. Naʻe fakatou loi ʻa e ongo fakamatala ko ʻení. Ka neongo ia, naʻe tui ʻa ʻIvi kia Sētane peá ne kai ʻa e fuaʻi ʻakaú. Ki mui mai ai, naʻá ne ʻoange ha konga kia ʻĀtama pea naʻá ne toe kai mo ia foki.—Sēnesi 3:1-6.
ʻOku tau ako mei he talanoa moʻoni ko ʻení, ko Sētané ko ha tokotaha angatuʻu pea ko ha tokotaha loi. Naʻá ne tala kia ʻIvi ʻe ʻikai te ne mate ʻo kapau te ne talangataʻa ki he ʻOtuá. Ko e foʻi loi ia. Naʻe mate ʻa ʻIvi pea pehē foki mo ʻĀtama. Naʻe ʻikai ke mate ai ʻa Sētane ʻi he taimi ko iá, ka ʻe faifai atu pē pea ʻe mate mo ia koeʻuhi naʻá ne faiangahala. Kae kehe, ʻi he lolotongá ni, ʻokú ne moʻui pea ʻokú ne hokohoko atu ʻa hono takihalaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ne kei hoko ko ha tokotaha loi, pea ʻokú ne feinga ke ʻai ʻa e kakaí ke nau maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá.—Sione 8:44.
Angatuʻu ʻa e Kau ʻĀngelo Kehe
Ki mui mai, naʻe toe hoko ʻa e kau ʻāngelo kehe ʻo kovi. Naʻe fakatokangaʻi hifo ʻe he kau ʻāngelo ko ʻení ʻa e kau fefine hoihoifua ʻi māmaní pea nau loto ke fai ʻa e fehokotaki fakasino mo kinautolu. Ko ia naʻa nau haʻu ki māmani pea nau ʻai ʻa e ngaahi sino fakaetangatá. Naʻa nau nofo leva mo e kau fefiné. Naʻe fepaki ʻeni mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá.—Sēnesi 6:1, 2; Siutasi 6.
Naʻe haʻu ʻa e kau ʻāngelo anga-fulikivanú ki he māmaní ke fai ʻa e fehokotaki fakasino mo e kau fefiné
Naʻe toe fakatupunga ʻe he meʻá ni ha ngaahi palopalema lahi ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe fanauʻi ʻe he ngaahi uaifi ʻo e kau ʻāngelo ko ʻení ʻa e ngaahi fānau, ka naʻe kehe ʻa e ngaahi fānau ia ko ʻení. Naʻa nau tupu hake ʻo fakamālohi pea hoko ko e kau saiāniti anga-fakamamahi. Naʻe faifai atu pea naʻe fonu ngutungutu ʻa e māmaní ʻi he fakamālohí pea fakapapauʻi ai ʻe Sihova ke fakaʻauha ʻa e kakai anga-fulikivanú ʻaki ha fuʻu lōmaki. Ko e niʻihi pē ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá naʻe hao moʻui ʻi he Lōmakí ko e tokotaha māʻoniʻoni ko Noá mo hono fāmilí.—Sēnesi 6:4, 11; 7:23.
Kae kehe, naʻe foki ʻa e kau ʻāngelo anga-fulikivanú ki he nofoʻanga laumālié; naʻe ʻikai te nau mate. Ka naʻe tautea kinautolu. Naʻe ʻikai fakangofua ke nau toe hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai ke toe fakangofua ʻe Sihova ke nau ʻai ʻa e ngaahi sino fakaetangatá. Pea ʻe faifai atu pē pea te nau mate ʻi he fakamaau lahí.—2 Pita 2:4; Siutasi 6.
Naʻe Lī Hifo ʻa Sētane mei Hēvani
Naʻe lī hifo ʻa Sētane mo ʻene kau ʻāngelo koví mei hēvani
ʻI he konga ki muʻa ʻo hotau senitulí, naʻe fai ai ha tau ʻi hēvani. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi Fakahā ʻi he Tohitapú ʻa e meʻa naʻe hokó: “Pea naʻe hoko ha tau ʻi he langi: ko Maikeli [ko Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú] mo ʻene kau ʻangelo [lelei] naʻa nau fai tau mo e Talakoni [ko Sētane], pea naʻe tau ʻa e Talakoni mo ʻene kau ʻangelo [kovi] aʻana, ka naʻe ʻikai te nau lava; ʻio, naʻe ʻikai kei maʻu hanau potu ʻi he langi. Pea naʻe kapusi ʻa e Talakoni lahi, ʻa ia ko e Ngata ʻo onoʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane, ʻa e toko taha ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa: naʻe li ia ki mamani, pea li mo ia ʻene kau ʻangelo [koví].”
Ko e hā hono olá? ʻOku hoko atu ʻa e fakamatalá: “Ko ia mou fiefia ʻa e ngaahi langi, mo kimoutolu ʻoku nofo tapanekale ʻi ai”! Naʻe malava ke fiefia ʻa e kau ʻāngelo leleí koeʻuhi naʻe ʻikai ke kei ʻi hēvani ʻa Sētane pea mo e kau ʻāngelo pe ngaahi laumālie koví. Kae fēfē ʻa e kakai ʻi he māmaní? ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ka ʻoiaue ʻa e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo ʻa e Tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.”—Fakahā 12:7-9, 12.
ʻIo, ʻoku takihalaʻi pea ʻoku fakatupunga ʻe Sētane mo hono ngaahi kaungāmeʻa fulikivanú ʻa e ngaahi palopalema lahi ki he kakai ʻi he māmaní. ʻOku ui ʻa e kau ʻāngelo anga-fulikivanu ko ʻení ko e kau tēmeniō. Ko e kau fakafili kinautolu ki he ʻOtuá. ʻOku nau anga-fulikivanu kātoa.