Ko ha Kahaʻu Fakaofo
ʻE vavé ni ʻa hono toʻo atu ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó
He ʻikai ke hoko atu ʻo fuoloa ʻa hono kākaaʻi ʻe Sētane mo ʻene kau tēmenioó ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Kuo ʻosi lī hifo ʻe Sihova ʻa kinautolu mei hēvani. (Fakahā 12:9) ʻI he kahaʻu ofi maí, ʻe toe fai ʻe he ʻOtuá ha ngāue kia Sētane mo ʻene kau tēmenioó. ʻI ha vīsone mei he ʻOtuá, naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Sioné: “Pea u vakai ha angelo ʻoku ʻalu hifo mei he langi, ʻoku ʻiate ia ʻa e kī ʻo e Luo Taʻehanotakele, pea ʻoku ne toʻo ha fuʻu, seini. Pea ne puke ʻa e Talakoni, ʻa e Ngata ʻo onoʻaho, ʻa ia ko e Tevolo foki mo Setane, pea ne haʻi ia ke ʻosi ha taʻu ʻe afe, pea ne li ia ki he Luo, ʻo ne tapuni ia ʻo silaʻi mei ʻolunga; koeʻuhi ke ʻoua te ne toe kākāʻi ʻa e kakai kaeʻoua ke kakato ʻa e [t]aʻu ʻe taha afe.” (Fakahā 20:1-3) ʻI he hili iá, ʻe fakaʻauha ʻo taʻengata ʻa e Tēvoló pea mo ʻene kau tēmenioó.—Fakahā 20:10.
ʻE toe ʻauha mo e kakai kovi ʻi he māmaní.—Sāme 37:9, 10; Luke 13:5.
ʻE Toe Moʻui Mai ʻa e Kau Maté!
ʻE toe moʻui ʻa e kau maté ʻi māmani
ʻI he hili ʻa hono toʻo atu ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó, ʻe fakahoko mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ke manatuʻi, ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau moʻui, ʻo ʻikai te nau ʻi ai. Naʻe fakatatauʻi ʻe Sīsū ʻa e maté ki he mohe—ko e mohe maʻu ʻo ʻikai ha misi. (Sione 11:11-14) Naʻá ne fai pehē koeʻuhi naʻá ne ʻilo ʻe hoko ʻa e taimi ʻe ʻā hake ai ʻo moʻui ʻa e faʻahinga ʻoku mohe ʻi he maté. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia . . . [ko e] kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, . . . te nau ʻalu atu mei ai.”—Sione 5:28, 29; fakafehoanaki mo Ngāue 24:15.
Te nau toe moʻui ʻi heni ʻi māmani. ʻI he ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fanongonongo ʻoku fakahā ai kuo mate ha taha, ʻe fakahā ʻa e ngaahi fakamatala fakafiefia ʻo fekauʻaki mo kinautolu kuo fakafoki mai ke moʻuí! Ko ha toki meʻa fakafiefia ē ke talitali lelei ʻa e faʻahinga ʻofeina ʻe fakafoki mai mei he faʻitoká!