LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 11/15 p. 30-31
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Kahaʻu Fakaofo
    Laumālie ʻo e Kau Maté—ʻOku Malava Ke Nau Tokoniʻi Koe pe Uesia Koe? ʻOku Nau ʻI Ai Moʻoni?
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ko e Hā ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo e Kau ʻĀngeló?
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
  • Kau Fakatupunga ʻo e Fulikivanú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 11/15 p. 30-31

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

ʻE ʻi fē ʻa e kau tēmenioó he lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí?

ʻOku ʻikai ke tali papau ʻe he Tohi Tapú ʻa e fehuʻi ko ení. Kae kehe, ʻe lava ke tau hoko ki ha fakamulituku totonu fekauʻaki mo e feituʻu ʻe ʻi ai ʻa e kau tēmenioó he lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí.

ʻI hono fai ha tomuʻa vakai ki he meʻa ʻe hoko ʻi he kamataʻanga pea ʻi he ngataʻanga ʻo e Mileniume ko ení, ʻoku fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Pea u vakai ha angelo ʻoku ʻalu hifo mei he langi, ʻoku ʻiate ia ʻa e kī ʻo e Luo Taʻehanotakele, pea ʻoku ne toʻo ha fuʻu seini. Pea ne puke ʻa e Talakoni, ʻa e Ngata ʻo onoʻaho, ʻa ia ko e Tevolo foki mo Setane, pea ne haʻi ia ke ʻosi ha taʻu ʻe afe, pea ne li ia ki he Luo, ʻo ne tapuni ia ʻo silaʻi mei ʻolunga; koeʻuhi ke ʻoua te ne toe kākāʻi ʻa e kakai kaeʻoua ke kakato ʻa e [t]aʻu ʻe taha afe: hili ia kuo pau ke veteange ia ʻo fuoloa siʻi.” (Fakahā 20:​1-3) ʻOku lau ʻa e ngaahi vēsí ni ʻo fekauʻaki pē mo hono lī ʻa Sētane ki he luo taʻehanotakelé pea fekauʻaki mo hono tukuange fakaʻosi mai ʻi ha taimi siʻi. Neongo ʻoku ʻikai ke lave ki he kau tēmenioó, ʻoku ʻuhinga lelei ko e taimi ko ia ʻe puke ai ʻa e Tēvoló ʻe he ʻāngelo ʻoku ʻi ai ʻa e kī ki he luo taʻehanotakelé—ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakalāngilangiʻí—ʻo lī ki he luo taʻehanotakelé, te ne fai ʻa e meʻa tatau ki he kau tēmenioó.​—Fakahā 9:​11.

ʻI heʻene hoko ko e Tuʻi ʻi hēvani ʻi he 1914, naʻe fai ai ʻe Sīsū Kalaisi ha ngāue naʻe ʻi ai hono kaunga lahi kia Sētane pea pehē ki he kau tēmenioó. ʻOku fakamatala ʻa e Fakahā 12:​7-9: “Naʻe hoko ha tau ʻi he langi: ko Maikeli mo ʻene kau ʻangelo naʻa nau fai tau mo e Talakoni, pea naʻe tau ʻa e Talakoni mo ʻene kau ʻangelo aʻana [kau tēmenioó], ka naʻe ʻikai te nau lava; ʻio, naʻe ʻikai kei maʻu hanau potu ʻi he langi. Pea naʻe kapusi ʻa e Talakoni lahi, ʻa ia ko e Ngata ʻo ono ʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane, ʻa e toko taha ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa: naʻe li ia ki mamani, pea li mo ia ʻene kau ʻangelo.” Talu mei ai, kuo tuku ai ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó ki he feituʻu ʻi he māmaní. ʻOku lava moʻoni ke tau pehē ʻi he taimi ʻe fakangatangata lahi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngāue ʻa Sētané koeʻuhi ke fakaʻatā ʻa e māmaní mei heʻene tākiekina fulikivanú, te Ne fai ʻa e meʻa tatau ki he kau tēmenioó.

Toe vakai foki ki he ʻuluaki kikite tonu ʻa e Tohi Tapú. ʻOku pehē ai: “Te u [ʻOtuá] ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe [Sētane] mo e fefine [kautaha fakahēvani ʻa Sihová], pea ko ho hako [ʻo Sētané] mo hono hako [Sīsū Kalaisi]; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Senesi 3:15) Ko e laiki ʻo e ngatá ʻi he ʻulú ʻoku kau ki ai ʻa hono lī ʻo Sētane ki he luo taʻehanotakelé lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí. ʻOku toe fakamatalaʻi ʻe he kikité ʻoku ʻi ai ʻa e fetāufehiʻaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e Tokotaha ʻokú ne fai ʻa e laikí pea mo e hako ʻo Sētané. Ko e hakó ni, pe kautahá, ʻoku kau ki ai ha konga taʻehāmai ʻoku faʻuʻaki ʻa e kau ʻāngelo fulikivanú, pe kau tēmenioó. Ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki ʻi he taimi ʻe lī ai ʻe Sīsū ʻa Sētane ki he luo taʻehanotakelé, te ne toe haʻi mo tuku ʻa e kau tēmenioó ki he luo taʻehanotakelé. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia hono fakahaaʻi ʻe he kau laumālie fulikivanú ʻa e manavahē lahi ki he luó ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku nau lāuʻilo ki he fakangatangata ko eni ka hoko maí.​—Luke 8:​31.

Ko ia ai, ʻoku malava ke pehē ko e Fakahā 20:​1-3 ʻoku ʻikai ke lave ai ki he kau tēmenioó koeʻuhi ʻe fakaʻauha kinautolu ʻi ʻĀmaketone fakataha mo e konga hāmai ʻo e hako ʻo Sētané? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ngalingali ʻe ʻikai hoko eni. Fekauʻaki mo e ikuʻanga fakaʻosi ʻo Sētané, ʻoku fakamatala ai: “Ko e tevolo naʻe kākāʻi kinautolu, naʻe li ia ki he ano afi mo sulifa, ʻa ia ʻoku ʻi ai foki ʻa e manu fekai mo e palofita loi; pea ʻe fakamamahiʻi kinautolu ʻi he ʻaho mo e po, ʻo lauikuonga pea taʻengata.” (Fakahā 20:10) Ko e manu fekaí mo e palōfita loí ko e ongo meʻa fakapolitikale mavahevahe ia pea ko ha konga kinaua ʻo e kautaha hāmai ʻa Sētané. (Fakahā 13:​1, 2, 11-​14; 16:​13, 14) ʻE fakaʻauha kinaua ʻi ʻĀmaketone, ʻi he taimi ʻe laiki ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea fakangata ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní. (Taniela 2:​44) ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he “afi taʻengata ʻa ia ne teuteu ma ʻa e Tevolo mo ʻene kau angelo.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 25:41) Ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó ʻe lī ki he “ano afi mo[e] sulifa” tatau mo e manu fekaí pea mo e palōfita loí he ʻe fakaʻauha taʻengata mo kinaua foki. Kapau naʻe fakaʻauha ʻa e konga taʻehāmai laumālie mālohi ange ʻo e hako ʻo Sētané ʻi ʻĀmaketone, ʻe lave papau ki he kau tēmenioó kuo nau ʻosi ʻi he ano afi fakaefakatātā ko iá fakataha mo e manu fekaí pea mo e palōfita loí. Ko e ʻikai te nau ʻi he Fakahā 20:10 ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ke fakaʻauha ʻa e kau tēmenioó ʻi ʻĀmaketone.

Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke lave papau ki he kau tēmenioó ʻoku lī ki he luo taʻehanotakelé, ʻoku ʻikai foki ke lave papau ki hano tukuange kinautolu mei ai. Kae kehe, ko honau ikuʻangá ʻoku tatau ia mo e ikuʻanga ʻo e Tēvoló. Hili hono tukuange fakataha mo e Tēvoló pea kau fakataha mo ia lolotonga ʻa hono ʻahiʻahiʻi fakaʻosi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe taha afé, ʻe lī foki mo e kau tēmenioó ki he ano afí pea te nau hokosia ai ʻa e fakaʻauha taʻengatá.​—Fakahā 20:​7-9.

Ko ia ai, neongo ʻoku lau ʻa e Fakahā 20:​1-3 fekauʻaki mo Sētane ko ia pē ʻoku puke pea lī ki he luo taʻehanotakele ʻo e ʻikai ke toe ngāué, ʻoku lava moʻoni ke tau fakaʻosiʻaki ko ʻene kau ʻāngeló ʻe haʻi foki mo kinautolu pea lī ki he luó. ʻE ʻikai fakaʻatā ʻa Sētane pe ko ʻene kongakau tēmenioó ke nau kaunoa ʻi hono fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke liliu ʻa e foʻi māmaní ki ha palataisi pea fakafoki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he haohaoá lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share