LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lr vahe 18 p. 97-101
  • ʻOkú Ke Manatuʻi ke Lea Fakamālō?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Manatuʻi ke Lea Fakamālō?
  • Ako mei he Faiako Lahí
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakamoʻui ʻa e Kilia ʻe Toko Hongofulu Lolotonga ʻa e Fononga Fakaʻosi ʻa Sīsū ki Selusalemá
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • ʻOku Fakamoʻui ʻa e Kau Kilia ʻe Toko Hongofulu Lolotonga ʻa e Fononga Fakaʻosi ʻa Sīsū ki Selusalemá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Manavaʻofa ki ha Kilia
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • ʻOku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova
    Hiva Fakahīkihiki kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ako mei he Faiako Lahí
lr vahe 18 p. 97-101

VAHE 18

ʻOkú Ke Manatuʻi ke Lea Fakamālō?

NAʻÁ KE kai ha meʻakai he ʻahó ni?— ʻOkú ke ʻilo pe ko hai naʻá ne teuteu iá?— Mahalo nai ko hoʻo faʻeé pe ko ha taha kehe, ka ko e hā ke ta fakamālō ai ki he ʻOtuá koeʻuhi ko e meʻa ko iá?— Koeʻuhi ko e ʻOtuá ʻa e tokotaha ʻokú ne ʻai ke malava ʻo tupu ʻa e meʻakaí. Kae kehe, ʻoku totonu ke ta toe fakamālō ki he tokotaha naʻá ne teuteu ʻa e meʻakaí pe ko e tokotaha naʻá ne ʻomai ia kia kitauá.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ngalo ʻia kitaua ke lea fakamālō ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ʻe he niʻihi kehé ha ngaahi meʻa lelei maʻa kitaua, ʻikai ko ia? ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa e Faiako Lahí, naʻe ʻi ai ʻa e kau kilia naʻe ngalo ʻia kinautolu ke lea fakamālō.

ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he tokotaha ʻoku kiliá?— Ko e mahaki ko iá ʻoku aʻu ʻo malava ke ne ʻai ʻa e kili ʻo e tokotahá ke ngangana. ʻI he taimi naʻe moʻui ai ʻa Sīsū ʻi he māmaní, ko e kau kiliá naʻe pau ke nau nofo mavahe mei he kakai kehé. Pea kapau naʻe sio ha tokotaha kilia ki ha taha kehe ʻoku haʻu, naʻe pau ke ne kaila leʻo-lahi ke fakatokanga ki he tokotaha ko iá ke fakamamaʻo meiate ia. Naʻe fai ʻa e meʻá ni koeʻuhi ke ʻoua naʻa fuʻu ofi atu ʻa e kakai kehé pea maʻu nai ai ʻa e mahaki ʻo e tokotaha kiliá.

Naʻe anga-lelei ʻaupito ʻa Sīsū ki he kau kiliá. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi heʻene fononga ki Selusalemá, naʻe pau ke fou ʻa Sīsū ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi. ʻI heʻene fakaofiofi ki he koló, naʻe ʻalu atu ha kau kilia ʻe toko hongofulu ke fakafetaulaki kiate ia. Naʻa nau fanongo naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e mālohi mei he ʻOtuá ke fakamoʻui ʻa e faʻahinga mahaki kotoa pē.

Naʻe ʻikai ke ofi ʻa e kau kiliá kia Sīsū. Naʻa nau tuʻu pē mei he mamaʻó. Ka naʻa nau tui ʻe malava ʻe Sīsū ke ne toʻo honau kiliá. Ko ia, ʻi he sio ʻa e kau kiliá ki he Faiako Lahí, naʻa nau kaila atu kiate ia: ‘Sīsū, Faiako, tokoni mai!’

ʻOkú ke fakaʻofaʻia ʻi he kakai ʻoku puké?— Naʻe pehē ʻa Sīsū. Naʻá ne ʻilo ʻa e fakamamahi moʻoni ʻo e hoko ko ha kiliá. Ko ia, naʻá ne tali kia kinautolu ʻo ne pehē: “Mou ō pe, ʻo fakaha kimoutolu ki he kau taulaʻeiki.”—Luke 17:​11-14.

Kole ha kau kilia ‘e toko hongofulu kia Sīsū ke tokoni kiate kinautolu

Ko e hā ʻoku tala ʻe Sīsū ki he kau kilia ko ení ke nau faí?

Ko e hā naʻe tala ange ai ʻe Sīsū ke nau fai ʻa e meʻa ko ení? Koeʻuhí ko e lao naʻe foaki ʻe Sihova ki Hono kakaí ʻo fekauʻaki mo e kau kiliá. Naʻe pehē ʻi he lao ko ení ko e taulaʻeiki ʻa e ʻOtuá naʻe pau ke ne vakaiʻi ʻa e kakano ʻo ha tokotaha kilia. ʻE toki tala ʻe he taulaʻeikí ki he tokotaha kiliá ʻa e taimi kuo mole kotoa ai meiate ia ʻa hono mahakí. ʻI he taimi naʻá ne sai aí, ʻe toe lava leva ke ne nofo mo e kakai moʻui leleí.—Livitiko 13:​16, 17.

Ka ko e kau kilia ia ko ení naʻa nau kei puke pē. Ko ia, naʻa nau ʻalu nai ki he taulaʻeikí ʻo hangē ko hono tala ʻe Sīsū kia kinautolú?— ʻIo, naʻa nau fai pehē, ʻo ʻikai toe tatali. Kuo pau pē naʻe tui ʻa e kau tangatá ni ʻe fakamoʻui ʻe Sīsū honau mahakí. Ko e hā naʻe hokó?

Sai, lolotonga ʻenau kei fononga atu ki he taulaʻeikí, naʻe mavahe meiate kinautolu honau mahakí. Naʻe moʻui honau kakanó. Naʻa nau sai! Ko ʻenau tui ki he mālohi ʻo Sīsuú naʻe fakapaleʻi. Ko ha fiefia ē naʻa nau ongoʻí! Ka, ko e hā leva ʻa e meʻa naʻe totonu ke nau fai ke fakahaaʻi ai ʻenau fakamāloó? Ko e hā naʻá ke mei faí?—

Taha ‘i he kau tangata na‘e fakamo‘uí ‘okú ne fakatōmape‘e ‘i he ve‘e va‘e ‘o Sīsuú ‘o fakamālō kiate ia

Ko e hā naʻe manatuʻi ʻe he tokotaha kilia ko ení ke ne faí?

Ko e taha ʻi he kau tangata naʻe fakamoʻuí naʻe foki mai kia Sīsū. Naʻe kamata ke ne fakalāngilangiʻi ʻa Sihova, ʻo leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo e ʻOtuá. Ko e meʻa totonu ia ke faí koeʻuhi ko e mālohi ke fakamoʻui iá naʻe haʻu mei he ʻOtuá. Naʻe toe tō foki ʻa e tangatá ki lalo ʻi he vaʻe ʻo e Faiako Lahí ʻo ne fakamālō kiate ia. Naʻá ne houngaʻia ʻaupito ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú.

Kae fēfē ʻa e kau tangata ʻe toko hiva kehé? Naʻe ʻeke ʻe Sīsū: ‘ʻIkai naʻe toko hongofulu ʻa e kau kilia naʻe fakamoʻuí? Ko fē ʻa e toko hiva ko eé? Ko e toko taha pē naʻe foki mai ke fai ha fakalāngilangi ki he ʻOtuá?’

ʻIo, ko e moʻoni. Ko e tokotaha pē ʻo e toko hongofulú naʻá ne fai ha fakalāngilangi, pe fakamālō ki he ʻOtuá peá ne foki mai ke fakamālō kia Sīsuú. Pea ko e tokotahá ni ko ha Samēlia, ko ha tangata mei ha fonua kehe. Ko e kau tangata kehe ʻe toko hivá naʻe ʻikai te nau fakamālō ki he ʻOtuá, pea naʻe ʻikai te nau fakamālō kia Sīsū.—Luke 17:​15-19.

Ko fē ʻi he kau tangata ko iá ʻokú ke tatau mo iá? ʻOkú ta loto ke hangē ko e tangata Samēliá, ʻikai ko ia?— Ko ia, ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ʻe ha taha ha meʻa lelei kia kitaua, ko e hā ʻoku totonu ke ta manatuʻi ke faí?— ʻOku fiemaʻu ke ta fakahaaʻi ʻeta fakamāloó. ʻOku faʻa ngalo ʻi he kakaí ke lea fakamālō. Ka ʻoku lelei ke lea fakamālō. ʻI heʻeta fai iá, ko Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAló, ʻa Sīsū, ʻokú na fiefia ai.

Puke ‘e ha fa‘ē ‘a ‘ene tama ‘oku puké ‘o fakainu ‘ene vaí

ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki ki he tokotaha kilia naʻe toe foki kia Sīsuú?

Kapau te ke fakakaukau ki ai, te ke manatuʻi ai naʻe fai atu ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa lahi maʻau. Ko e fakatātaá, kuó ke puke nai ʻi ha taimi?— Kuo ʻikai ʻaupito nai ke hangē hoʻo puké ko e kau kilia ʻe toko hongofulú, ka kuó ke aʻusia nai ha fofonu lahi pe ko ha langa ho keté. Naʻe tokangaʻi koe ʻe ha taha?— Naʻa nau ʻoatu nai kia koe ha faitoʻo mo fai ha ngaahi meʻa kehe maʻau. Naʻá ke fiefia ʻi heʻenau tokoniʻi koe ke ke sai angé?—

Naʻe fakamālō ʻa e tangata Samēliá kia Sīsū ʻi hono ʻai ia ke ne saí, pea naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke fiefia ʻa Sīsū. ʻOkú ke fakakaukau ʻe fiefia ʻa hoʻo faʻeé pe tamaí kapau te ke fai ha lea fakamālō ʻi heʻena fai ha ngaahi meʻa maʻau?— ʻIo, te na fiefia.

Fiefia ha faiako ‘i he fakamālō kiate ia ha tamasi‘i[Fakatātā ‘i he peesi 101]

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi ke lea fakamāloó?

ʻOku fai ʻe he kakai ʻe niʻihi ha ngaahi meʻa maʻau ʻi he ʻaho kotoa pē pe uike kotoa pē. Ko ʻenau ngāué nai ia ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení. ʻOku aʻu nai ʻo nau fiefia ke fai ia. Ka ʻe ngalo nai ʻia koe ke ke lea fakamālō. ʻOku ngāue mālohi nai ʻa hoʻo faiakó ke tokoniʻi koe ke ke ako. Ko ʻene ngāué ia. Ka te ne fiefia kapau te ke fakamālō kiate ia ʻi hono tokoniʻi koe ke ke akó.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fai pē ʻe he kakaí ha fanga kiʻi meʻa iiki maʻau. Kuo fakaava nai ʻe ha taha ʻa e matapaá kia koe ʻi ha taimi? Pe kuo ʻoatu nai ʻe ha taha ʻa e meʻakaí kia koe ʻi he tēpile kaí? ʻOku lelei ke lea fakamālō ʻo aʻu ki he fanga kiʻi meʻa iiki ko ení.

Fā‘ofua ha ki‘i tamasi‘i ‘i he‘ene fa‘eé mo ‘oange kiate ia ha matala‘i‘akau

Kapau ʻokú ta manatuʻi ke fai ha lea fakamālō ki he kakai ʻi he māmaní, pea ʻoku ngalingali te ta manatuʻi ke fai ha lea fakamālō ki heʻeta Tamai ʻoku ʻi hēvaní. Pea he lahi moʻoni ko e ngaahi meʻa ke ta fakamālō ai kia Sihová! Naʻá ne foaki mai kia kitaua ʻa e moʻuí pea mo e ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻokú ne ʻai ke fakamānako ʻa e moʻuí. Ko ia, ʻokú ta maʻu ai ʻa e ʻuhinga kotoa pē ke fai ha fakalāngilangi ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e leaʻaki ha ngaahi meʻa lelei ʻo fekauʻaki mo ia ʻi he ʻaho taki taha.

Fekauʻaki mo hono fakahaaʻi ʻa e fakamāloó, lau ʻa e Sāme 92:1; Efeso 5:20; Kolose 3:17; mo e 1 Tesalonaika 5:18.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share