Sīsū—Ko ʻEne Moʻuí mo ʻEne Ngāue Fakafaifekau
ʻOku Fakamoʻui ʻa e Kau Kilia ʻe Toko Hongofulu Lolotonga ʻa e Fononga Fakaʻosi ʻa Sīsū ki Selusalemá
ʻOKU fakataʻeʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi feinga ʻa e Sanetalimí ke tāmateʻi iá ʻaki ʻene mavahe mei Selusalema peá ne fononga atu ki he kolo ko ʻIfalemi, ko ha kilomita nai ʻe 24 pe ofi ki ai ki he tokelau-hahake ʻo Selusalemá. Pea ʻokú ne nofo ai mo ʻene kau ākongá ʻo mamaʻo mei hono ngaahi filí.
Ka neongo ia, ko e taimi ki he Lakaatu ʻo e 33 T.S. ʻoku ofi mai, pea ʻe vave pē ha toe ʻalu ʻa Sīsū. ʻOkú ne fononga atu ʻo fou atu ʻi Samēlia ʻo fai atu ki Kāleli. Ko ʻene ʻaʻahi fakaʻosi ʻeni ki he feituʻu ko ʻení ki muʻa peá ne pekiá. Lolotonga ʻa ʻene ʻi Kālelí, ngalingali ko ia mo ʻene kau ākongá ʻoku nau kau mo e niʻihi kehe ʻoku nau fononga atu ki Selusalema ki he kātoanga ʻo e Lakaatú. ʻOku nau ʻalu ʻi he hala ʻoku fou atu ʻi he vahefonua ʻo Pēleá, ki he hahake ʻo e Vaitafe Sioataní.
ʻI he kamataʻanga ʻo e fonongá, lolotonga ʻa e hū atu ʻa Sīsū ki ha kolo ʻi Samēlia pe ʻi Kāleli, ʻokú ne fetaulaki ai mo e kau tangata ʻe toko hongofulu ʻoku nau kilia. Ko e mahaki fakalilifú ni ʻokú ne keina māmālie ʻa e ngaahi konga ʻo e sino ʻo ha taha—hono ngaahi louhiʻi nimá, hono louhiʻi vaʻé, hono telingá, hono ihú, mo hono loungutú. Ke maluʻi ʻa e niʻihi kehé ke ʻoua te nau puké, ʻoku pehē ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo ha kilia: “Pea te ne uʻufi hono ngutu, pea te ne kaila, Taʻemaʻa! taʻemaʻa! Lolotonga ʻoku ʻiate ia ʻa e mala, te ne taʻemaʻa; . . . te ne nofo toko taha pe.”
ʻOku tauhi ʻe he kau kilia ʻe toko hongofulú ʻa e ngaahi fakangatangata ʻo e Lao ki he kau kiliá pea nau nofo mamaʻo ʻaupito meia Sīsū. Ka ʻoku nau kalanga leʻo lahi kia Sīsū: “ʻEī Sīsū, ʻaloʻofa mai.”
ʻOku sio atu ʻa Sīsū kiate kinautolu ʻi he mamaʻó peá ne fekau atu: “Mou ō pe, ʻo fakaha kimoutolu ki he kau taulaʻeiki.” ʻOku leaʻaki ʻeni ʻe Sīsū koeʻuhi ʻoku fakamafaiʻi ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá ʻa e kau taulaʻeikí ke nau fakahā ʻoku sai ha kau kilia mei he mahaki naʻa nau puke aí. ʻI he founga ko iá ʻe tali lelei ai ʻa e faʻahinga peheé ke nau toe nofo fakataha mo e kakai moʻui leleí.
ʻOku tui pau ʻa e kau kilia ʻe toko hongofulu ki he ivi fakaemana ʻo Sīsuú. Ko ia ʻoku nau fakatoʻotoʻo atu ke sio ki he kau taulaʻeikí, neongo ʻoku teʻeki ai ke fakamoʻui kinautolu. Lolotonga ʻenau fonongá, kuo fakapaleʻi ʻa ʻenau tui kia Sīsuú. ʻOku kamata ke nau sio mo nau ongoʻi kuo fakamoʻui kinautolu!
Ko e toko hiva ʻo e kau kilia naʻe fakamoʻuí ʻoku nau hoko atu pē ʻa e fonongá, ka ko e kilia ʻe taha, ko ha Samēlia, ʻokú ne foki ʻo kumi ʻa Sīsū. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻokú ne fuʻu houngaʻia ki he meʻa kuo hoko kiate iá. ʻOkú ne fakamālō leʻo lahi ki he ʻOtuá, pea ʻi heʻene maʻu ʻa Sīsuú, ʻokú ne tō mapeʻe atu ki hono vaʻé ʻo fakamālō kiate ia.
ʻI he talí ʻoku pehē ai ʻe Sīsū: “ʻIkai naʻe toko hongofulu naʻe fakamaʻa? pea kofaʻā ʻa e toko hiva? ʻOku ʻikai ʻiloa mai koā hanau taha kuo foki ke fai ha fakafetaʻi ki he ʻOtua; ka ko siʻi muli ni pe?”
Ko ia ʻokú ne tala ki he Samēliá: “Tuʻu ʻo ʻalu; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.”
ʻI heʻetau lau ʻo kau ki he fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e kau kilia ʻe toko hongofulú, ʻoku totonu ke tau tukulotoʻi ʻa e lēsoni ʻoku fakahuʻu ki ai ʻi heʻene fehuʻí: “Pea kofaʻā ʻa e toko hiva?” Ko e taʻehoungaʻia naʻe fakahāhā ʻe he toko hivá ko ha tō nounou mafatukituki ia. Te tau hangē kitautolu ko e tangata Samēliá, ʻo fakahā ʻoku tau houngaʻia ki he ngaahi meʻa ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá, kau ai mo e talaʻofa pau ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá? Sione 11:54, 55; Luke 17:11-19; Livitikō 13:16, 17, 45, 46; Fakahā 21:3, 4.
◆ ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakataʻeʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi feinga ke tāmateʻi iá?
◆ Ko fē ʻoku hoko atu ki ai ʻa e fononga ʻa Sīsuú, pea ko ʻene fononga ki fē?
◆ Ko e hā ʻoku tuʻu ai pē ʻa e kau kiliá mei he mamaʻó, pea ko e hā ʻoku tala ai ʻe Sīsū kiate kinautolu ke nau ʻalu ki he kau taulaʻeikí?
◆ Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku totonu ke tau ako mei he meʻa ʻoku hokosia ko ʻení?
[Fakatātā peesi kakato ʻi he peesi 9]