Kau Sevāniti Toʻutupu ʻi he Taimi ʻo e Tohitapú
ʻOKU fakahā ʻe he Tohitapú ʻo kau ki he kau talavou tokolahi naʻa nau fai fakamātoato ʻenau tauhi ki he ʻOtuá pea naʻe fai tāpuekina lahi kinautolu ʻi heʻenau fai peheé. Tatau ai pē pe ʻoku tau kei talavou pe motuʻa mo hinā, ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga faka-Tohitapu lelei ko ʻení ʻoku malava ke ne ʻomai ha fakalototoʻa lahi.
Ko Siosifa naʻe taʻu 17 pē ʻi hono fakatau pōpula ia ki ʻIsipité. ʻI aí, ʻi he mamaʻo mei hono fāmilí pea mo e faʻahinga ʻoku nau ʻilo iá, naʻe fakamoʻoniʻi pē ʻe Siosifa ʻene tauhi angatonú. ʻI he feinga ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke fakataueleʻi ʻa Siosifa, naʻá ne pehē: “Pea fefe ai haʻaku fai ʻa e fuʻu angahala lahi ni, ʻo te hia ai ki he ʻOtua?” Naʻa mo ʻene ʻi he ʻao ʻo e mafimafi ko Feló, ko e Tuʻi mālohi lahi taha ia ʻi he ʻaho ko iá, naʻe ngāueʻaki ʻe Siosifa ʻa e faingamālie ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e ʻOtuá ki hono fakaʻuhinga ʻo e ongo misi ʻa Feló. Naʻe tāpuakiʻi lahi ia. Naʻe ngāueʻaki ia ʻe he ʻOtuá ke fakahaofi fakatouʻosi ʻa e kau ʻIsipité mo hono fāmilí mei he mate ʻi he honge pea ke ʻomai ʻene tamaí, ʻa Sēkope, mo hono falé ki ʻIsipite.—Sēnesi 37:2; 39:7-9; 41:15, 16, 32.
Ko Mōsese mo e Niʻihi Loto-Tōnunga ʻi he Kei Toʻutupú
Naʻe ʻave ʻe he ʻofefine ʻo Feló ʻa Mōsese ʻo hangē pē ko haʻane tama pē ʻaʻana, ka ko e faʻē mo e tamai ʻa Mōsesé naʻá na malava ke akoʻi ia ʻo kau ki he ʻOtua moʻoní. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú “naʻe fakataleʻi ai ʻe Mosese ʻi heʻene tangata hono lau ko e tama ʻa e ʻofefine ʻo Felo; heʻene fili muʻa ke kaungā-ngaohikovia mo e kakai ʻa e ʻOtua, ʻi haʻane maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala.” Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ke ʻomai hono kakaí mei ʻIsipite, pea ke maʻu ʻa e Laó ʻi Sainai, pea mo hiki foki ʻa e konga lahi ʻo e Tohitapú. Tatau ai pē pe ko e hā ho taʻumotuʻá, ʻokú ke fakatupu ha fakapapau ke tauhi ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Mōsesé?—Hepelū 11:23-29; ʻEkisoto 2:1-10.
ʻOku fakahā mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻo kau ki he “tamaiki” naʻa nau fanongo fakataha mo e toenga ʻo e puleʻangá ʻi hono lau ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí. (Teutalōnome 31:10-13) “Mo ia fuape ʻe fanongo ki ai ʻo ʻuhinga” naʻa nau tuʻu “mei he hengihengi ki he hoʻata” ke nau fanongo ki he Laó ʻi he ʻaho ʻo Nehemaiá. (Nehemaia 8:1-8) Neongo kapau naʻe ʻikai ke mahino ki he tamaikí ia ʻa e meʻa kotoa pē, naʻe malava ke nau ʻilo kuo pau ke nau ʻofa, lotu, mo talangofua ki he ʻOtua ko Sihová. Tatau ai pē pe ko e hā ho taʻumotuʻá, kuó ke fanongo ʻi he ngaahi fakataha lalahi mo iiki ʻa ia naʻe lau ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? Kuó ke ako ki he mahuʻinga ʻo e talangofua kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tamaiki ʻIsilelí?
Ko Tēvita, Siosaia, mo Selemaia
Naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Tēvita, ko e siʻi taha ia ʻi he fanga tokoua ʻe toko valu, ki he ngāue makehe peá ne pehē ʻo fekauʻaki mo ia: “Kuou ilo a Tevita koe foha o Jese, koe tagata tatau mo hoku loto, bea e fai eia a hoku loto kotoabe.” Naʻe fili ia ʻe he ʻOtuá ko ha “tauhi sipi” ki heʻene kakaí, pea naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e ngāue ko iá, lolotonga ʻo ʻene fakamoʻoniʻi ʻene ʻofa kia Sihová ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻe lahi hake ʻi he Sāme ʻe 70 naʻá ne hiki peá ne hoko ko e kui ʻa Sīsū Kalaisi. Tatau ai pē pe ko e talavou koe pe motuʻa, ʻokú ke houngaʻia ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne loto ki aí, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvitá?—Ngāue 13:22, PM; Sāme 78:70, 71, NW; 1 Sāmiuela 16:10, 11; Luke 3:23, 31.
Naʻe hoko ʻa Siosaia ko e tuʻi ʻi hono taʻu valú pē. ʻI hono taʻu 15 nai, “lolotonga ʻene kei talavou, naʻa ne kamata ke feinga ki he ʻOtua o ʻene kui ko Tevita.” Ki muʻa ke ne aʻu ki hono taʻu 20, naʻe kamata ʻe Siosaia ha feingatau ke fakaʻauha ʻa e lotu loí. Ki mui mai, naʻá ne fekau ke monomono ʻa e temipalé, peá ne toe fokotuʻu ʻa e lotu moʻoní ʻi he fonuá. ʻOku tau lau: “Lolotonga ʻene moʻui naʻe ʻikai te nau afe mei he angimui kia Sihova ko e ʻOtua ʻo honau tupuʻanga.” ʻE ʻikai te tau lava kotoa ke tuʻi ʻo hangē ko Siosaiá, ka ʻe lava ke tau tauhi ʻa e ʻOtuá mo tuʻumaʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e lotu loí, tatau ai pē pe ko e hā ʻa hotau taʻumotuʻá.—2 Kalonikali 34:3, 8, 33.
Naʻe fakahā ʻe he ʻOtua mafimafiʻiá kia Selemaia: “Teʻeki ke u fatu koe ʻi he kete naʻa ku ʻiloʻi koe, pea teʻeki ke ke ʻalu atu mei he manava kuo u fakatapuʻi koe; ne u tuku ke ke palofita ki he ngaahi puleʻanga.” Naʻe fakamatematē ange ʻa Selemaia naʻá ne kei siʻi ke hoko ko ha palōfita: “ʻOiaue, Atonai Sihova, meʻa mai ʻoku ʻikai te u poto ʻi he lea: he ko e tamasiʻi pe au.” Naʻe tali ʻe Sihova: “ʻOua te ke pehe ko e tamasiʻi koe; he te ke ʻalu kiate kinautolu kotoa ʻoku ou tuku atu koe ki ai, pea ko e meʻa kotoa te u fekauʻi ai koe, te ke leaʻaki.” Ne lahi ange ʻi he taʻu ʻe 40 ʻa hono fai pē ʻe Selemaia ʻa e meʻa pē ko iá, pea naʻa mo ʻene loto ke tuku ā, naʻe ʻikai te ne malava ke tuku. Ko e folofola ʻa e ʻOtuá naʻe “hange ko e afi vela kuo loki ʻi [hono] hui.” Kuo pau pē ke ne lea! Tatau ai pē pe ko e hā ho taʻumotuʻá, ʻokú ke fakatupu ha faʻahinga tui ʻo hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Selemaiá, ʻo ʻunu atu ai pē ki muʻa ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he founga naʻá ne faí?—Selemaia 1:4-8; 20:9.
Ko Tāniela, Sīsū, mo Tīmote
ʻIkai kuó ke fanongo ʻo kau kia Tāniela? Naʻe teʻeki ai ke taʻu 20 nai ʻi hono ʻave ia mo e “fānau” ʻe niʻihi ko e kau pōpula ki he lotoʻā ʻo e mafimafi ko Nepukanesá, ko e tuʻi ʻo Pāpiloné. Neongo ʻa e kei toʻutupu ʻa Tānielá, ka naʻe pau hono lotó ke talangofua ki he ʻOtuá. Ko Tāniela mo hono ngaahi kaungāmeʻá naʻa nau fakafisi ke ʻuliʻi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻakai naʻe maumauʻi nai ai ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá pe kuo fakaʻuliʻi ʻe he ngaahi ouau fakapanganí. Lahi hake ʻi he taʻu ʻe 80, naʻe ʻikai ʻaupito ke toumoua ʻa Tāniela, naʻá ne tauhimaʻu ʻene angatonú ki he tuʻunga ʻo ne fakafisi ai ke ʻoua ʻe tuku ʻene lotu ki he ʻOtuá, neongo ʻe hoko eni ke lī ai ia ki he fanga laioné. ʻOkú ke fakakaukau ke fakamātoato pehē ʻa hoʻo tauhi ki he ʻOtuá mo hoʻo ngaahi lotú? ʻOku totonu ke ke pehē.—Tāniela 1:3, 4, 8, PM; Tan 6:10, 16, 22.
ʻI hono taʻu 12, naʻe ʻilo ʻa Sīsū ʻoku tangutu ʻi he lotolotonga ʻo e kau faiako fakalotú ʻi he temipalé ʻi Selusalema, “ʻo ne fakafanongo kiate kinautolu mo fakafehuʻi kiate kinautolu. Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo [ki he talavou ko Sīsū], naʻa nau fakatumutumu ʻi he anga ʻo ʻene fakakaukau mo ʻene ngaahi tali.” ʻE hoko ha fetalanoaʻaki faka-Tohitapu ʻa e kau mātuʻa ʻi he temipale ko e meʻa te ke mahuʻingaʻia ai ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú? ʻE fakatumutumu ha niʻihi ʻi he meʻa kuó ke ʻiló mo hoʻo ngaahi talí? ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo e kau talavou Fakamoʻoní ʻoku nau ako, fanongo tokanga, mo kau ki he ngaahi fakataha Kalisitiané ʻoku nau maʻu ha ʻilo faka-Tohitapu ʻo ʻohovale ai ʻa e kakai taʻumotuʻa angé.—Luke 2:42, 46, 47.
ʻOkú ke hangē ko Tīmoté, ʻi heʻene kei siʻí naʻe akoʻi ki he “Tohitapu”? ʻI he taimi naʻe kei talavou ai ʻa Tīmoté, “naʻe fakaongolelei ʻe he kainga” ʻi he ongo fakatahaʻanga. Naʻe fili ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Tīmote ke na fononga, ʻo ʻikai ko ha tangata fekau pē, ka ke ne tokoni kia Paula ki he akoʻi ʻo e niʻihi kehé. ʻE fili koe ki ha faingamālie pehē? Ko hoʻo ngāue ʻoku ‘fakaongoongoleleiʻi,’ ʻo ʻikai ʻi hoʻo fakatahaʻanga pē ka ki he niʻihi kehe foki?—2 Tīmote 3:15; Ngāue 16:1-4.
Ko e Kahaʻu Fēfē ʻOkú Ke Fiemaʻú?
ʻOku malava ki he kau talavou ʻo e ʻaho ní ke angatonu ʻo hangē ko Siosifa, Mōsese, Tāniela, mo e niʻihi kehé? ʻIo, ʻoku malava. Ko e moʻoni, ko e tokolahi ʻo e toʻutupú kuo nau mahuʻingaʻia pē ke ʻi ai ha taimi fakafiefia. Ka ko e niʻihi ʻoku nau ngāueʻaki fakapotopoto ʻa e kei toʻutupú, ʻo ʻilo ki he ʻOtuá mo hono finangalo kiate kinautolú. ʻOku fakahoko heni ʻa e kikite ʻi he Tohitapú: “ʻI he ʻaho ʻoku ke fakate tau, ʻe tali ko au ʻe he kakai na . . . Hange ko e fanauʻi ʻe he pongipongi ʻa e hahau, ʻe pehe ʻa e haʻu kiate koe hoʻo kau talavou.”—Sāme 110:3.
Ko e kau talavou pehē ʻoku nau fakahā ʻa e poto ʻoku mahulu atu ia ʻi honau taʻumotuʻá, koeʻuhi ʻoku lava ʻa e ʻOtuá ke tokoni kiate kinautolu ke lavameʻa ʻi heʻenau moʻui lolotongá pea pehē ki hono ʻoatu kiate kinautolu ha kahaʻu lāngilangiʻia ʻi he māmani foʻou ka hoko maí. (1 Tīmote 4:8) ʻE malava fēfē ʻe ha toʻutupu ʻi onopooni ke ne fakatupu ha tui ʻo hangē ko e kau talavou kuo lave ki ai ʻi he Tohitapú? Kapau ʻokú ke loto ke ke ʻilo, ʻoku mau fakaafeʻi koe ke ke lau ʻa e kupu ko e “Ko e Toʻutupu ʻOku Fiefia ʻi he Ngāue ʻa Sihová,” kamata ʻi he peesi 10 ʻo e makasini ko ʻení.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Naʻe ʻikai ke fakatauveleʻi ʻe he koloa ʻo ʻIsipité ʻa e talavou ko Mōsesé
Naʻe tatau mo e loto ʻo Sihová ʻa Tēvita ʻi heʻene kei toʻutupú
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Neongo naʻe ongoʻi ʻe Selemaia “ko e tamasiʻi pe” ia, ka naʻá ne lototoʻa ʻo malangaʻi ʻa e pōpoaki naʻe ʻikai ke manakoa
ʻI hono taʻu 12, naʻe ofo ʻa e kau matuʻá ʻia Sīsū ʻi he lahi ʻo ʻene ʻilo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Naʻa mo e fānau iiki ʻi ʻIsilelí naʻa nau fanongo ki hono lau ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ke pehē?