Founga ke Fetaulaki Ai mo e Pole Fakaeʻulungaangá ʻi he Hoko ʻo Masivá
“ʻOKU masiva ʻa e kakaí koeʻuhi ʻoku nau fakapikopiko,” ko e lau ia ʻa ha toketā ʻAfilika ʻe taha. “ʻOku fonu ʻa e loto koló ʻi he faʻahinga ʻoku ʻalu noa holo pē. Kapau ʻoku nau fiemaʻu moʻoni ke nau ngāue, te nau malava ke maʻu ia. ʻOku ʻikai ha fiemaʻu ki ha taha ke ne hoko ʻo masiva he ʻahó ni.”
ʻOku ʻikai toe fehuʻia ʻoku fakapikopiko ʻa e kakai ʻe niʻihi pea ʻoku malava ke taki atu ʻa e fakapikopiko ko iá ki he masiva. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Kau mohe siʻi atu pe, kau kiʻi kemo hifo muʻa, haʻaku kiʻi mohe fehulunaki. Ta ʻe hoko kiate koe ha masiva hange ha papani; mo e fusimoʻomo hange ha tangata toʻo mahafu.” (Palōvepi 24:33, 34) Kaekehe, ʻoku tokolahi ʻa e kakai masiva ʻoku ʻikai ʻaupito te nau fakapikopikó. Ko e fakatātā, fakakaukau ange ki he tangata ko eni naʻá ne tohi ʻo pehē: “Naʻa mo e houa ni, pea ʻoku ʻikai ko e toki meʻa, ʻoku mau masiva meʻakai, masiva meʻa inu, masiva kofu; ʻoku tautea kovia kimautolu, ʻoku mau hēhētuʻu pe.” (1 Kolinitō 4:11) Ko ha tokotaha ʻalu noa holo pē eni ʻo ʻikai ke toe ala fai ha fakalelei ki ai? ʻIkai. Ko e ngaahi leá ni naʻe hiki ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne fili ke moʻui ʻi ha founga moʻui ʻoku fakangatangata fakaʻikonōmika koeʻuhi kae malava ke ne tulimui lelei ange ki he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe fakamasivaʻi aí naʻe toe hoko foki ia mei he ngaahi tuʻunga naʻe makehe atu ia mei heʻene malavá, ʻo hangē ko e fakatanga fakalotu.
ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi taha ʻo e kau masiva ʻi he māmaní ʻoku tupu ia mei he ngaahi tuʻunga ʻoku makehe atu mei heʻenau malavá—hangē nai ko e masiva fakaeako, taʻe malava fakaʻikonōmika fakalotofonua, pe liliu lahi ʻi he tuʻunga fakapolitikalé. ʻOku fakaongosia ʻa e tokolahi mei he hengihengí ʻo aʻu ki he tuʻuapō mo e ʻikai meimei fakalato ai ʻa e moʻuí. ʻOku hā ngali fakamānako leva pea mo totonu ʻa e ngaahi faingamālie ke maʻu ai ha paʻanga fou ʻi ha ngaahi founga taʻefaitotonu. ʻOku pehē nai leva ʻe he niʻihi ʻoku fakatonuhiaʻi ʻe he Tohitapú ha hala fakaeʻulungaanga ʻi he taimi ʻe niʻihi! He ʻokú ne pehē: “Oku ikai fehia ae kakai ki ha kaihaa, o kabau kuo ne kaihaa ke fakafiemalie hono loto i he ene feiga fiekaia.” Pea naʻe lotu ha tangata poto ʻo pehē: ‘Naʻa ʻiloange te u masiva, ʻo kaihaʻa.’—Palōvepi 6:30, PM; Pal 30:8, 9.
Faitotonu—Ko e Tuʻunga ʻa e Tohitapú
ʻOku ʻomai ʻe he ongo konga Tohitapú ni ha tali lelei taʻe leaʻaki ki he taʻefaitotonú? Tau vakaiʻi muʻa kinaua ʻi he lau ʻa e potutohí. ʻI he hili ʻa hono fakahā ʻoku ʻikai ke fehiʻa ʻa e kakai ki ha tokotaha kaihaʻa ʻokú ne kaihaʻa koeʻuhi ko ʻene fiekaiá, ʻoku hoko atu ʻa e Palōvepi 6:31, PM: “Ka oka ilo ia, e totogi eia ke liuga fitu; e atu eia ae mea kotoabe o hono fale.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻi hono maʻu ʻa e tokotaha kaihaʻá, te ne fehangahangai leva mo e tautea fakaʻaufuli ʻi he laó. Te ne totongi leva ki heʻene hiá! Ko ia ai, ʻi he ʻikai ko ha fakaʻaiʻai ke kaihaʻá, ʻoku fakatokanga mai ʻa e ngaahi leá ni ki he kakai masivá ʻoku malava ke iku ʻa e kaihaʻá ki ha toe mole lahi fakaʻikonōmika, fakamāʻanga kiate kinautolu pea mo honau ngaahi fāmilí, pea mole ai mo hono tokaʻi kitá.
Kae fēfē ʻa e lotu ʻa e tangata potó? Naʻá ne kole ke ʻoua naʻá ne hoko ʻo masiva pea “kaihaʻa; pea u talakaaʻi ʻa e huafa ʻo [hono] ʻOtua.” (Palōvepi 30:9) ʻIo, ko e taʻefaitotonu ʻa ha taha ʻokú ne taukaveʻi ʻokú ne tauhi ʻa Sihova ʻoku malava ke ne ʻomai ai ʻa e manuki ki he huafa ʻo e ʻOtuá pea ki he fakatahaʻanga ʻo Hono kakaí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko e toko taha koe ʻoku ke fanongonongo ke ʻoua naʻa kaihaʻa, ka ke kaihaʻa ʻe koe?” Kapau ʻe kaihaʻa ha faʻahinga ʻoku nau taukaveʻi ko e kau Kalisitiane ʻa kinautolu, ʻe malava ke hoko ʻa e meʻá ni ʻo ‘lauʻi kovi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Senitailé.’—Loma 2:21, 24.
Ko ia ai, ʻi he ʻuhinga lelei ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Oku lelei hake aia oku majiva ka oku eveeva i he ene agatonu, iate ia oku koloaia ka oku bikobiko hono gaahi hala.” (Palōvepi 28:6, PM) Neongo naʻe tō lalo ʻa e ngaahi tokonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he taimi lahi, naʻe ʻikai te ne teitei fakamolemoleʻi pe hanga atu ke taʻefaitotonu. Ka, naʻá ne tohi: “Ke ʻoua naʻa kei kaihaʻa ʻe he kaihaʻa: ka ne fakafitefitaʻa muʻa, ʻo ngaueʻaki ʻa e ongo nima ko ia ki he meʻa ʻoku lelei, koeʻuhi ke ai haʻane meʻa ke foaki ki he masiva.”—ʻEfesō 4:28.
Ko e Fakaleleiʻangá: Ko e Falala ki he ʻOtuá
Fēfē ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāue mālohi ka ʻoku ʻikai malava ke nau maʻu ha meʻa feʻunga ke tokangaʻi ʻaki honau ngaahi fāmili ʻonautolú? ʻE fakatonuhiaʻi ai ʻa e taʻefaitotonú pe kaihaʻá ʻi he meʻa ʻo fekauʻaki mo kinautolu, tautefito ʻo kapau ʻoku puke ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha hoko ha fakatamaki fakatuʻupakē kehe? ʻOku fakakaukau pehē ʻa e kakai ʻe niʻihi. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻi ha fonua ʻAfilika: “ʻI homau fonuá, kapau ʻokú ke faitotonu, te ke mate. Kapau ʻokú ke fie moʻui, kuo pau ke ʻi ai haʻo ngaahi femamioʻaki ʻi hoʻo founga moʻuí.”
Ka, ʻi ʻAfilika kotoa ʻoku faʻa matā ai ʻe ha taha ʻa e ngaahi leá ni “Falala ki he ʻOtua” ʻoku tohi ʻi ha ngaahi loli, fakahāhā ʻi ha tā ʻi he holisi, pea tā ʻi ha ngaahi lauʻi pepa mo e ngaahi laʻi sitika ʻo fakapipiki he kaá. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa.” (Palōvepi 3:5, PM) ʻOku ʻikai ʻaupito malava ke fehoanakimālie ʻa e taʻefaitotonú pea mo e akonaki ko eni ʻa e Tohitapú. Ka ko ha tali ʻaonga moʻoni ʻa e falala ki he ʻOtuá ki he pole fakaeʻulungaangá ʻi he hoko ʻo masivá?
ʻI he hoko ko ha faifekau ʻa e ʻOtuá, naʻe aʻusia ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi faingataʻa pehé ni ʻo hangē ko e ‘fiekaia mo e fieinua, faʻa ʻaukai, mokosia, mo e telefua.’ (2 Kolinitō 11:27) Ko hono moʻoní, naʻe pau pē ke fifili ʻa Paula pe ʻe anga-fēfē ke ne hao moʻui atu mei ai! Ka ʻi he hili ʻa e taʻu nai ʻe 25 ʻo ʻene hokosia ia ʻi hono tuʻunga ko e Kalisitiané, naʻe malava ke ne tohi: “ʻOku ou lava ʻa e nofo moʻulaloa, pea ʻoku ou lava foki ʻa e mohu meʻa. Ne akoʻi au, ʻi heʻeku meʻa tāu taha mo hono kotoa, kau potopotoʻi ʻi he nofo makona mo e nofo fiekaia, mo e nofo mohumeʻa mo e nofo masiva. ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.” (Filipai 4:12, 13) ʻIo, naʻe falala ʻa Paula ki he ʻOtuá.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻoku ʻikai ko e ngaahi lea taʻeʻaonga mo ngeʻesi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. Ko e ngaahi fakahinohino ia mei ha ʻOtua moʻui ʻoku lototō ke tokoni mo poupou ki he faʻahinga ʻoku nau fekumi ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakahinohino ko iá. Naʻe pehē ʻe ha palōfita ʻi he kuonga muʻá: “He oku lele fetoutou mo liliuaki ae fofoga o Jihova i mamani kotoabe, ke fakaha malohi a ene afio ke kau mo kinautolu oku tokaga totonu ho nau loto kiate ia.”—2 Kalonikali 16:9, PM.
Kuo Tāpuakiʻi Koeʻuhi ko e Falala ki he ʻOtuá
Ko e hā ʻoku faingataʻa lahi ai ki he tokolahi taha ʻo e kakaí ke falala ki he ʻOtuá? ʻOku ʻikai toe veiveiua koeʻuhi ko e lotu ʻoku nau kau ki aí kuo ʻikai malava ke ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga feʻungamālie ke fai ai iá. Kuo ʻai ʻe he ngaahi siasí ia ʻa e ʻOtuá ke hā ʻoku ʻikai hano huafa, ko ha anga pē, pea ʻikai ko ha taha, ʻo mamaʻo atu ia mei he mahino ʻa e tangatá. Kae fakafou ʻi hono ako ʻo e Tohitapú, kuo hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo ʻikai ko ha foʻi mālohi pē, ka ko ha Tokotaha ʻoku ʻi ai hono huafa. (Sāme 83:18; Hepelū 9:24) Kuo nau ako ʻo ʻilo ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne ʻai ai ia ke taau ke tau falala ki ai. Hangē ko ení, fakatatau kia ʻEkisoto 34:6, ko Sihová ko ha “ʻOtua, ʻaloʻofa mo anga lelei, tuai ki he houhau, pea fonu ʻi he kelesi mo e moʻoni.” ʻOku falala ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ʻOtuá mo ʻiloʻi ʻokú ne ‘fonu ʻi he moʻoni.’ Ko ia ai, kuo nau falala kakato ki heʻene talaʻofa ke ʻomai ha māmani foʻou ʻoku ʻataʻatā mei he masiva ʻa ia ʻoku lolotonga faingataʻaʻia lahi ai ʻa e matakali ʻo e tangatá.—2 Pita 3:13.
Ko ia ai, kuo fakamoʻoniʻi ʻe he laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku mātuʻaki ʻaonga ke falala ki he ʻOtuá. Ko e fakatātā, ko Losaline, ko ha tokotaha Fakamoʻoni ʻi Sierra Leone, ʻokú ne ngāue lahi mei he nimá hengihengi ʻo aʻu ki he tuʻuapō ke maʻu mai ha meʻakai mo ha vala kiate ia mo ʻene fānau ʻe toko ono. ʻOkú ne pehē: “ʻOku pehē ʻe he kakai tokolahi ʻoku ʻikai malava ke moʻui ʻi ha founga moʻui faitotonu, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai moʻoni ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻeku ngaahi palopalema pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ʻe fakaleleiʻi fēfē kinautolu. Ka ʻoku ou ʻilo kapau te u moʻui ʻi ha founga moʻui faitotonu, ʻe sai pē ʻa e meʻa kotoa kiate au. Ko ia ʻoku ou feinga mālohi ke ʻoua naʻá ku taʻefakahōifuaʻi ʻa Sihova.”
Naʻe pehē ʻe ha tokotaha: “Ko ha tangata masiva ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi hono keté ʻoku fiemaʻu kiate ia ʻa e ʻamanaki . . . ʻo lahi ange ia ʻi ha mā.” ʻIo, ko e taʻe ʻi ai ha ʻamanakí, ʻikai ha fakatuʻamelié, mo e loto mamahi lahí ko e ngaahi meʻa fakamamahi ia ʻoku malava ke langa mamahi lahi ange ia ʻi he fiekaiá. Ka ko ha taha ʻoku hoko ʻo ʻilo mo falala ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tō ia ki he taʻe ʻi ai ha fakatuʻamelié. ʻOku toe pehē ʻe Losaline: “ʻOku ou lolotonga ngāue mālohi, ka ʻoku ou fiefia koeʻuhi ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻunu mai ʻa e taimi ʻa ia heʻikai ke u toe fakaongosia ai ʻi he foungá ni. ʻOku ou ngāue he taimí ni ke maʻu ha meʻakai kiate au mo hoku fāmilí, ka ʻi he māmani foʻou ʻa Sihová, ʻe mahu ʻi he meʻa ke kai. Ko ia ʻoku ou maʻu he taimí ni ha ʻamanaki mo ha fiefia naʻe ʻikai te u teitei maʻu ki muʻa peá u toki ʻiloʻi ʻa Sihová.”—Fehoanaki mo ʻAisea 25:6; Fakahā 21:3, 4.
ʻOku moʻoni, ʻe kei hokosia nai ʻe he faʻahinga ʻoku nau falala ki he ʻOtuá ha ngaahi faingataʻaʻia fakaʻikonōmika, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki he ʻapositolo ko Paulá. Ka ʻoku ʻikai teitei fiemaʻu ke nau hanga atu ke maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ka nau hao atu fakaʻikonōmika. Naʻe pehē ʻe he tangata-tohi-sāme ko Tēvitá: “Naʻa ku talavou, pea kuo u motuʻa ni: ka kuo teʻeki te u mamata ki ha maʻoniʻoni kuo liʻaki, pe ko hono hako ʻoku nofo ke kole meʻakai.” (Sāme 37:25) ʻIo, ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá mo tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻi heʻenau moʻuí ʻa ʻEne mahuʻingaʻiá.—Mātiu 6:25-33.
Ko ia kapau ʻokú ke masiva, “ʻoua te mou fiu ʻi he fai lelei.” (2 Tesalonaika 3:13) ʻOua ʻaupito ʻe hanga atu ke fakangalokuloku ʻa ho tuʻunga fakaeʻulungaangá. Fokotuʻu ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea falala kiate ia ke tokoniʻi koe ke fekuki mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí pea mo e ngaahi faingataʻá. ʻOku naʻinaʻi ki he faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa Sihová mo falala kakato kiate iá: “Mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi: ʻo mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻene ʻafio; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.”—1 Pita 5:6, 7.
[Fakamatala ʻi he peesi 6]
“Ko ha tangata masiva ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi hono keté ʻoku fiemaʻu kiate ia ʻa e ʻamanaki . . . ʻo lahi ange ia ʻi ha mā”
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻOku tokoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he kakaí ke nau falala ki he ʻOtuá