LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w92 7/1 p. 25-29
  • Ko ha Fiefia ē ke Nofo ʻi he Tēpile ʻa Sihová!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ha Fiefia ē ke Nofo ʻi he Tēpile ʻa Sihová!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Inumia ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahi
  • Meʻakai Fakalaumālie ʻi he Loto ʻApitangá
  • Mateaki ʻo Aʻu ki he Mate
  • Ngaahi Tokonaki Fakalaumālie ʻi Neuengamme
  • Hulu ʻa e Ngaahi Tāpuaki Fakalaumālie
  • ʻI he Tokoni ʻa Sihová, Naʻa Mau Hao Moʻui Ai ʻi he Founga-Pule Fakaaoaó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Neongo ʻa e Vaivaí, ʻOku Ou Mālohi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
w92 7/1 p. 25-29

Ko ha Fiefia ē ke Nofo ʻi he Tēpile ʻa Sihová!

Ko e fakamatala ia ʻa Ernst Wauer

ʻI he ʻahó ni ʻoku faingofua kiate au ke kau ki he ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke ako ʻa e Tohitapú, pea mo malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Kaekehe, naʻe ʻikai ke pehē maʻu ai pē ia ʻi Siamané ni. ʻI he taimi naʻe pule fakatikitato ai ʻa ʻĀtolofi Hitilā, mei he 1933 ki he 1945, ko e kau ki he ngaahi ngāue faka-Kalisitiane peheé naʻe ʻai ai ʻa ʻete moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki.

ʻI HE taʻu ki muʻa pea hoko ʻa Hitilā ʻo takí, ʻa ia naʻá ku taʻu 30 ai, naʻá ku ʻuluaki fetaulaki ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Dresden. ʻI Sānuali 1935, naʻá ku fakatapui ai ʻeku moʻuí kia Sihova mo fakahā ai ʻa ʻeku fie papitaiso. Naʻe ʻosi tapui pē ʻa ʻemau ngāué ʻi he 1933, ko ia naʻe ʻeke kiate au: “ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ke fili ki aí? ʻOkú ke ʻai ho fāmilí, ngāué, tauʻatāiná, pea naʻa mo hoʻo moʻui fakaesinó ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki!”

Naʻá ku tali: “Kuo u ʻosi ʻilo ia ʻe au, pea ʻoku ou loto-lelei ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea ke mate maʻá e meʻa ko iá.”

Naʻa mo e ki muʻa pē ia ke u papitaisó naʻá ku kamata ke malanga mei he fale ki he fale. ʻI ha fale ʻe taha naʻá ku fetaulaki ai mo ha taki kei talavou SS kuo ʻosi tui teunga (ko e kau Kaate Fungani mo Teunga Sote ʻUliʻuli ʻa Hitilā), ʻa ia naʻá ne kaila: “ʻOku ʻikai te ke ʻilo kuo tapui ʻa e meʻa ko ʻení? Te u ʻalu ʻo tā ki he kau polisí!”

Naʻá ku tali anga-mokomoko: “Tā pē koe. ʻOku ou lea pē au ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú, pea ʻoku ʻikai fepaki ia mo ha lao.” Naʻá ku ʻalu leva ki he matapā hono hoko maí pea naʻe tali fakavave leva au ki loto ki he falé ʻe ha tangata anga-fakakaumeʻa. Naʻe ʻikai ke hoko ha meʻa ia kiate au.

Naʻe tuku leva kiate au ke u tokangaʻi ha kulupu ako naʻe kau ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko nima ki he toko fitu ʻa ia naʻa nau fakataha fakauike. Naʻa mau ako ʻa e ngaahi ʻīsiu ʻo e Ko e Taua Leʻo naʻe fakahū fakafufū mai ki Siamane mei he ngaahi fonua takatakaí. Ko ia, neongo ʻa e tapuí, naʻa mau tangutu maʻu pē ʻi he ‘tepile ʻa Sihová’ koeʻuhi ke maʻu ha mālohi fakalaumālie.​—1 Kolinitō 10:21.

Inumia ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahi

ʻI he 1936, ko J. F. Rutherford, ko e palesiteni ia ʻo e Watch Tower Society, naʻá ne ʻaʻahi mai ki ha fakataha ʻi Lucerne, ʻi Suisalani, pea naʻá ne fakaafeʻi ʻa e ngaahi tokoua naʻa nau ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e tauhi fakateokalati ʻi Siamané ke nau kau ki ai. Koeʻuhi ko e ngaahi paasipooti ʻa e tokolahi ʻo e ngaahi tokouá ne ʻosi faʻao fakapuleʻanga ia pea ko e ngaahi tokoua ʻe niʻihi naʻe mātuʻaki leʻohi ofi ia ʻe he kau polisí, ko e tokosiʻi pē naʻe lava ke kau ki he fakatahá. Ko e tokoua naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngāué ʻi Dresden naʻá ne kole mai ke u fakafofongaʻi ia ʻi Lucerne.

Naʻá ku ʻeke ange: “Ka, ʻikai ʻoku ou fuʻu kei taʻu siʻi mo ʻikai haʻaku taukei?”

Naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au: “Ko e meʻa mahuʻinga ʻi he taimi ní ko e tauhi mateaki. Ko e meʻa tefitó ia.”

Fuoloa siʻi pē mei heʻeku foki mei Lucerne, naʻe puke pōpula au pea fakafokifā hono fakamavaeʻi au mei hoku uaifí, ko Eva, pea mo ʻema ongo kiʻi fānau. ʻI he lolotonga hono ʻave au ki he ʻuluʻi ʻapitanga polisi ʻi Dresden, naʻá ku faʻala hoku ʻatamaí he kumi ha konga Tohitapu ke ne tataki au. Naʻá ku manatuʻi ʻa e Palōvepi 3:​5, 6, PM: “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou. Ke ke fakaogoogo kiate ia i ho hala kotoabe, bea e fakatonutonu eia ho gaahi aluga.” Naʻe fakatupu-ongoʻimālohi kiate au ʻa e fakamanatu ki he veesi ko ʻení ʻi he ʻuluaki taimi naʻe fai ai ʻa e fehuʻi fakafihí. Hili iá naʻe lokaʻi au ʻi ha loki ʻefiʻefi, pea ʻi ha mōmeniti siʻi pē mei ai naʻá ku ongoʻi mātuʻaki līʻekina. Ka ko e lotu faivelenga kia Sihová naʻá ne fakafonuʻaki au ʻa e nonga.

Naʻe tautea au ʻe he fakamaauʻangá ke u ngāue pōpula ʻi he māhina ʻe 27. Naʻe tuku pōpula toko taha pē au ʻi he taʻu ʻe taha ʻi he pilīsone ʻi Bautzen. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fetongi ai ha tokotaha kehe ʻe ha ʻōfisa fakamaau mālōlō, pea naʻá ne fakaava ʻa e matapā ʻo hoku pilisoné peá ne lea mai ʻi he kaungāongoʻi: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke fakangofua koe ke ke lau ha meʻa, ka mahalo ʻokú ke fiemaʻu ha meʻa ke ne toʻo hoʻo fakakaukaú mei he meʻá ni.” Pea naʻá ne lī mai kiate au ha ngaahi makasini motuʻa ʻoku kau ki he fāmilí peá ne pehē: “Te u toki haʻu ʻo ʻave ia ʻapō.”

Ko hono moʻoní naʻe ʻikai te u fiemaʻu ha meʻa ‘ke toʻo ʻeku fakakaukau mei he meʻá ni.’ Lolotonga ʻa hoku tuku pōpula toko taha pē, naʻá ku fakamanatu ʻa e ngaahi veesi Tohitapu pea fokotuʻuʻaki ha ngaahi malanga pea malanga he leʻo lahi ʻaki ia. Ka naʻá ku sio ki he ngaahi makasiní ke vakaiʻi pe naʻe ʻasi ha ngaahi veesi Tohitapu ai, pea naʻá ku maʻu ai ha niʻihi! Ko e taha ko e Filipai 1:​6, ʻa ia ʻoku pehē ʻa hono konga: “Oku ou matuʻaki tui ki ai, ko ia naʻa ne kamata ʻi homou loto ha ngaue lelei, te ne fai ai pe hono fakahaohaoa.” Naʻá ku fakamālō kia Sihova ki he fakalototoʻa ko ʻení.

Ki mui mai naʻe ʻave au ki he ʻapi pōpula ʻoku fai ai ʻa e ngāue mamafa. Pea ʻi he faʻahitaʻu matala ʻo e 1939, kuo mei ʻosi ai ʻa ʻeku nofo pōpulá, naʻe ʻeke mai ʻe he pule ʻo e ʻapitanga pōpulá pe kuo liliu ʻa e anga ʻo ʻeku fakakaukaú. Naʻá ku tali ʻo pehē: “ʻOku ou fakakaukau pau te u mateaki pē ki heʻeku tuí.” Pea naʻá ne fakahā kiate au ʻe ʻave au ki he ʻapitanga fakamamahi ko Sachsenhausen.

ʻI ai naʻá ku toʻo kotoa ʻa hoku valá, naʻá ku kaukau, pea naʻe tele ʻa e fulufulu hono kotoa pē ʻi hoku sinó, pea naʻe ʻomai ʻa e vala pilīsoné. Pea naʻe toe ʻave au ke kaukau, kae kei tui vala kakato, ko ha meʻa naʻe ui ʻe he kau SS ko e “papitaiso.” Hili iá naʻe fakamālohiʻi au ke u tuʻu ʻi tuʻa, mo e viku pīponu, ʻo aʻu ki he efiafi poʻuli.

ʻI he ngaahi ʻapitangá ni naʻe moʻua ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha fakamamahi makehe mei he kau SS. ʻI he ngaahi taimi lahi naʻe pau ke mau tuʻu ʻo laulau houa ʻi he malaʻe faiʻanga fakatahá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko ha taha ʻiate kimautolu ʻe māpuhoi ʻo pehē: “ʻIkai ko ha meʻa lelei ia ke lava ʻo maʻu ha meʻakai lelei moʻoni?” ʻE tali ʻe ha taha kehe: “ʻOua ʻe tuku hoʻo fakakaukaú ki he ngaahi meʻa peheé pē. Fakakaukau ki he lāngilangi lahi ke kau mo e huafa ʻo Sihová mo hono Puleʻangá.” Pea ʻe tānaki atu ki ai ʻe ha tokotaha kehe: “ʻE ʻai ʻe Sihova ke tau ongoʻi mālohi!” Naʻa mau fefakalototoʻaʻaki ʻi he founga ko ʻení. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e kamo pē ʻo e ʻulú naʻe feʻunga pē ia ke pehē: “ʻOku ou loto ke u mateaki; pehē pē mo koe!”

Meʻakai Fakalaumālie ʻi he Loto ʻApitangá

Naʻe takimuʻa ha faʻahinga ʻe niʻihi ʻi hono fafangaʻi fakalaumālie ʻa e ngaahi tokouá, pea naʻe fili au ke tokoni kiate kinautolu. Ko ha Tohitapu Lūtelo matolu pē naʻa mau maʻú. Ko hono moʻoní, naʻe tapui ke maʻu ia. Ko ia ko e koloa ko ʻení naʻe fūfuuʻi pē, pea ʻi he loki taki taha ko e tokoua ʻe taha pē naʻe vaheʻi ke sio ki ai ʻo taimi siʻi pē. ʻI he hoko hoku taimí, naʻá ku hū ki he lalo mohengá mo ha kiʻi maama ʻo lautohi ʻo feʻunga mo ha miniti ʻe 15 nai. Naʻá ku maʻu-loto ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻa ia ʻe lava ke u fetalanoaʻaki ki ai mo e ngaahi tokoua ʻi homau lokí. Ko ia, naʻe fokotuʻutuʻu maau ʻa e tufaki ʻo e meʻakai fakalaumālié ki ha tuʻunga siʻi pē.

Naʻe fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi tokouá hono kotoa ke nau lotu ʻo kole kia Sihova ki ha toe meʻakai fakalaumālie, pea naʻe ongo kiate ia ʻa ʻemau kolé. ʻI he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1939/40 ko ha tokoua nofo pōpula foʻou naʻá ne malava ke fakahū fakafufū mai ha ngaahi ʻīsiu foʻou ʻo e Ko e Taua Leʻo ki he loto ʻapitangá ʻi loto ʻi hono vaʻe loi. Naʻe hā ʻeni hangē ha maná, koeʻuhi he ko e tokotaha kotoa pē naʻe sivi fakalelei.

ʻI he ngaahi ʻuhinga ke malu ai, ko e ngaahi makasini ko ʻení naʻe fakafaingamālieʻi ia ki he ngaahi tokoua kuo ʻosi fili ʻo taki ʻaho ʻe taha pē. ʻI he taimi ʻe taha, lolotonga ʻo hono langa ʻo ha fale tauʻanga meʻalele, naʻá ku toi ʻi ha luo ʻo lau tohi kae fakasio takai ha tokoua ʻe taha. ʻI ha toe taimi ʻe taha naʻá ku tuku ʻa e Ko e Taua Leʻo ʻi hoku fungá lolotonga ʻa homau “houa tuitui” (ʻi he ngaahi efiafi poʻulí naʻa mau nofo ʻi homau nofoʻangá ʻo monomono ʻa e ngaahi kofu-nima mo e ngaahi meʻa kehe), lolotonga ia naʻe fakasio takai ʻa e ngaahi tokoua ʻi hoku ongo tafaʻakí. ʻI he haʻu ʻa ha kaate SS, naʻá ku fūfuuʻi vave ʻa e Ko e Taua Leʻo. ʻE mole ʻa ʻeku moʻuí ʻo kapau naʻe maʻu au!

Naʻe tokoni ʻa Sihova kiate kimautolu ʻi he ngaahi founga fakaofo ke fakahū ki heʻemau manatú ʻa e ngaahi fakakaukau fakatupu-ongoʻimālohi ʻi he ngaahi kupú. Ko e helaʻia moʻoni naʻá ne faʻa ʻai au ke u mohe maʻu ʻi he poʻulí. Ka ʻi he ngaahi pō ko ia naʻe ʻosi ai ʻa ʻeku lau ʻa e Ko e Taua Leʻo, naʻá ku toutou ʻā ʻo fakamanatu fakaʻāuliliki ʻa e ngaahi fakamatalá. Ko e ngaahi tokoua kuo vaheʻi ʻi he ngaahi loki kehé naʻa nau hokosia ʻa e ngaahi meʻa meimei tatau. Ko ia naʻe ʻai ʻe Sihova ke lelei ange ʻemau manatú koeʻuhi ke mau lava ʻo tufa ʻa e meʻakai fakalaumālié. Naʻa mau fai ʻeni ʻaki ʻa ʻemau ʻalu ki he tokoua taki taha ʻo fakatupu-ongoʻimālohi kiate ia.

Mateaki ʻo Aʻu ki he Mate

ʻI Sepitema 15, 1939, ko ʻemau kulupu ngāue naʻe fiemaʻu ke mau laka ʻo foki ki he ʻapitangá ki muʻa ia ʻi he taimi anga-mahení. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Ko August Dickmann, ko e taha ia ʻo homau ngaahi tokoua kei talavoú, naʻe ʻai ke tāmateʻi fakahāhā. Naʻe tuipau ʻa e kau Nasí ʻe ʻai ʻe he meʻa ko ʻení ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní ke tafoki mei heʻenau tuí. ʻI he ʻosi hono tāmateʻí, naʻe fekau ke tutuku kotoa ʻa e kau pōpulá. Ka ko kimautolu Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe fetuliaki ʻi he malaʻe faiʻanga fakatahá, ʻo ʻaka mo tā ʻaki ʻa e ngaahi ʻakau kaeʻoua kuo ʻikai te mau toe lava ʻo ngaue. Naʻe tuʻutuʻuni kiate kimautolu ke mau fakamoʻoni ʻi ha laʻi pepa naʻe ʻasi ai ʻa e fakamatala ke mau tafoki mei heʻemau tuí; he kapau ʻe ʻikai, ʻe fanaʻi mo kimautolu foki.

Ka ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha ia naʻe fakamoʻoni. Ko hono moʻoní, ko ha pōpula foʻou, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoni ʻi heʻene toki aʻu maí, naʻá ne fakafoki ʻene fakamoʻoní. Naʻá ne saiʻia ange ke ne mate fakataha mo hono ngaahi tokouá ʻi haʻane ʻalu mei he ʻapitangá ko ha tokotaha lavaki. ʻI he ngaahi māhina hono hoko maí, naʻe tautea kimautolu ʻaki ʻa e ngāue mamafa, hokohoko atu mo hono ngaohikoviʻi, pea fakamasivaʻi mei he meʻakai. Naʻe laka hake ʻi he toko teau ʻa homau ngaahi tokoua naʻa nau mate lolotonga ʻa e faʻahitaʻu momoko kovi lahi ʻo e 1939/40. Naʻa nau tauhi ʻa ʻenau angatonú kia Sihova mo hono Puleʻangá ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

Pea naʻe tokonaki mai ʻe Sihova ha tokoni. Naʻe ʻave ʻa e ngaahi tokoua tokolahi ke ngāue ʻi he ngaahi ʻapitanga foʻou naʻe toki fokotuʻu, pea naʻa nau maʻu ha meʻakai lahi ange ai. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe fakasiʻisiʻi ʻa e fakaaoaó. ʻI he faʻahitaʻu matala ʻo e 1940, naʻe ʻave au ki he ʻapitanga fakamamahi ko Neuengamme.

Ngaahi Tokonaki Fakalaumālie ʻi Neuengamme

ʻI heʻeku aʻu ki aí, naʻe ʻi ai ha kulupu ko e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 20 nai, pea hala ʻi he Tohitapu pe ko ha toe ngaahi tohi kehe. Naʻá ku lotu kia Sihova ke ne tokoni mai kiate au ke u ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku ako ʻi Sachsenhausen ke hoko ko e fakatupu-ongoʻimālohi ki he ngaahi tokoua ʻi Neuengamme. Ko e ʻuluaki meʻa naʻá ku faí, naʻá ku fakamanatu ʻa e ngaahi konga Tohitapú pea filifili ʻa e ngaahi veesí ni ko e ngaahi potutohi fakaʻaho. Pea naʻe fai mo e ngaahi tokonaki ke fai ha ngaahi fakataha ʻa ia ʻe lava ke u fakamatala ai ʻa e ngaahi fakakaukau mei he ngaahi kupu ʻo e Taua Leʻo naʻá ku lau ʻi Sachsenhausen. ʻI he haʻu ʻa e ngaahi tokoua foʻoú, naʻa nau fakamatala mai ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau ako mei he ngaahi Taua Leʻo ki mui maí.

ʻI he 1943 ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Neuengamme naʻe aʻu ki he toko 70. Naʻe hoko ke fiemaʻu ange ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau fai ʻa e ngāue ʻi tuʻa mei he ʻapitangá, ʻo hangē ko e fai ha fakamaʻa ʻi ha ʻosi ʻo ha ngaahi ʻohofi fakavakapuna. Ko hono olá, naʻa mau malava ai ke ʻomai fakafūfuuʻi ha ngaahi Tohitapu, ko e ngaahi tatau ʻo e Ko e Taua Leʻo, pea mo e niʻihi ʻo e ngaahi tohi mo e ngaahi polosiua ʻa e Sōsaietí ki he loto ʻapitangá. Naʻa mau maʻu foki mo ha ngaahi fakamoimoi ʻi he meili, ʻoku ʻi ai ha toe ngaahi tohi pea pehē ki he uaine kulokula mo e mā taʻelēvani ki he Fakamanatu fakataʻú. ʻOku hā mahino naʻe fakakuihi ʻe Sihova ʻa kinautolu naʻa nau sivi ʻa e ngaahi fakamoimoí.

Koeʻuhi naʻa mau nofo movetevete holo ʻi he ngaahi nofoʻanga kehekehe, naʻa mau fokotuʻu ai ha ngaahi kulupu Ako Taua Leʻo ʻe fitu, naʻe ʻi ai ha faiako mo hono tokoni ʻi he kulupu taki taha. Naʻe pulusi fakafufū pē ʻa e ngaahi tatau ʻo e Ko e Taua Leʻo ʻi he ʻōfisi ʻo e pule lahi ʻi he ʻapitangá, ʻa ia naʻá ku ngāue fakataimi ai. Ko ia ai, ko e kulupu ako taki taha naʻa nau maʻu ʻa e ʻīsiu kakato ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he tatau ʻe taha ki he ako fakauike. Naʻe ʻikai ke kaniseli ha fakataha ʻe taha. Tānaki atu ki ai, ʻi he pongipongi taki taha ʻi he malaʻe faiʻanga fakatahá, naʻe maʻu ʻe he ngaahi kulupú ha tatau ʻo e potutohi fakaʻahó, kau ai mo ha fakamatala naʻe toʻo mei he Ko e Taua Leʻo.

ʻI he taimi ʻe taha naʻe maʻu ha ʻaho mālōlō ʻa e kau SS, ko ia naʻa mau malava ai ke fai ha fakataha konga ʻaho pē ʻo fetalanoaʻaki ki he anga ʻo ʻemau malanga ʻi he ʻapitangá. Naʻa mau vahevahe ʻa e ʻapitangá ki he ngāue fakamalangá pea feinga maau ke aʻu ki he kau pōpulá mo e “ongoongo lelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Mātiu 24:14) Koeʻuhi ko e kau pōpulá naʻa nau haʻu mei he ngaahi fonua kehekehe, naʻa mau ngaohi ha ngaahi kaati fakamoʻoni ʻi he lea kehekehe ʻa ia naʻa nau fakamatalaʻi ʻa ʻemau ngāué pea mo e Puleʻangá. Naʻa mau malanga ʻo fuʻu faivelenga fau pea naʻe lāunga ai ʻa e kau pōpula fakapolitikalé ʻo pehē: “Ko ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai, ko e meʻa pē ʻokú ke fanongo ki aí ko e talanoa ʻo kau kia Sihova!” Naʻa mo ha lipooti ngāue fakamalanga ʻo ʻemau ngāué naʻe aʻu ia ki he vaʻa ʻōfisi ʻi Bern, Suisalani.

Naʻe lelei pē ʻa e meʻa hono kotoa ʻo aʻu ki he fakatotolo naʻe fai ʻe he kautaha polisi-fufū (Gestapo) ki he ngaahi ʻapitanga fakamamahi hono kotoa pē ʻi he 1944. Ko ʻemau tukuʻanga tohi ʻi Neuengamme naʻe ʻikai ke ʻilo, ka naʻe maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻia Karl Schwarzer mo au. Naʻe fai homa fehuʻi fakafihi mo tā lahi kimaua ʻi he ʻaho ʻe tolu. ʻI he ʻosi ʻa e ʻahiʻahi fakamamahí ni, naʻá ma takatakaʻuli kotoa fakatouʻosi. Kaekehe, ʻi he tokoni ʻa Sihová naʻá ma kei moʻui pē.

Hulu ʻa e Ngaahi Tāpuaki Fakalaumālie

Naʻe fakatauʻatāinaʻi au ʻe he kau tau fakatahataha fakafepakí ʻi Mē 1945. ʻI he ʻosi ʻa e ʻaho ʻe taha mei hono fakatauʻatāinaʻi aú, naʻá ku laka fakataha mo ha kiʻi kulupu ʻo e ngaahi tokoua mo e faʻahinga mahuʻingaʻia. Naʻa mau helaʻia, pea naʻa mau nofo hifo ʻi ha vaikeli ʻi he ʻuluaki kolo naʻa mau aʻu ki aí ʻo inu. Naʻá ku ongoʻi mālohi ange, pea naʻá ku ʻalu mei he fale ki he fale mo ʻefi pē ʻeku Tohitapú. Naʻe mātuʻaki ongoʻi ʻe ha finemui ʻe taha ʻi heʻene ʻilo ko kimautolu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova naʻa mau ʻi he ngaahi ʻapitanga fakamamahí koeʻuhi ko ʻemau tuí. Naʻá ne puli atu ki he peitó, peá ne foki mai mo e huʻakau foʻou mo e ngaahi sanuisi ki heʻemau kulupú.

Hili ia, ʻi he kei tui pē ʻa e teunga ʻo e ʻapitangá, naʻa mau fanongonongo atu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi hono kotoa ʻo e kolo ko iá. Naʻe fakaafeʻi kimautolu ʻe ha tokotaha kehe ʻi he kolo ko iá ki ha meʻakai lahi naʻe fokotuʻu ʻi ha tēpile. Naʻá ne ʻomai kiate kimautolu ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai te mau maʻu ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ko ha toki meʻa fakatupu ʻuakai ē! Ka naʻe ʻikai te mau tafoki hake pē ʻo keina ʻa e meʻakaí. Naʻa mau fai ha lotu pea mau kai ʻi ha founga taau pea mo ʻaʻapa. Naʻe maongo lahi ʻeni ki he kau mamata maí pea ʻi he kamata ʻa ʻemau fakataha ki mui ange ai, naʻa nau fanongo ki he malanga faka-Tohitapú. Naʻe tali ʻe ha fefine ʻa e pōpoakí pea ʻi he ʻahó ni ko hotau tuofefine fakalaumālie ia.

Naʻa mau hoko atu ʻemau fonongá pea mo hokosia ʻa e tokanga ʻa Sihová ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Ka ko ha ongoʻi fakaofo ē ke hokohoko atu ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngaahi meʻakai fakalaumālie kotoa pē kuo pulusi ʻe he kautaha ʻa Sihová pea ke vahevahe ia mo e niʻihi kehé ʻi he tauʻatāina he taimí ni! ʻI he ngaahi taʻu ki mui mai talu mei ai, ko ʻemau falala maʻataʻatā kia Sihová kuo toutou fakapaleʻi ia.

Mei he 1945 ki he 1950, naʻá ku maʻu ʻa e monū ke ngāue ʻi he Pēteli ʻi Magdeburg, pea aʻu ki he 1955, ʻi he ʻōfisi ʻo e Watch Tower Society ʻi Pealini. Hili ia, naʻá ku hoko ko e ʻovasia fefonongaʻaki ʻo aʻu ki he 1963, ʻa ia naʻe fakahā ai ʻe hoku uaifí ko Hilde, kuó ne feitama. (Ko Eva ko hoku ʻuluaki uaifí, naʻá ne mate lolotonga ʻeku nofo pōpulá, pea naʻá ku toe mali ʻi he 1958.) Ko homa ʻofefiné naʻe hoko ki mui mai ko ha Fakamoʻoni faivelenga.

Kae fēfē ʻa e fānau mei heʻeku ʻuluaki nofo malí? Meʻa pango, naʻe ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻa hoku fohá ʻi he moʻoní. Ka naʻe mahuʻingaʻia ʻa hoku ʻofefine ko Gisela, pea naʻá ne kau ki he ako fakamisinale ʻi Kiliati ʻi he 1953. ʻI he taimí ni ʻokú ne ngāue fakataha mo hono husepānití ʻi he taha ʻo e ngaahi Assembly Hall ʻi Siamane. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻoku ou kei malava ai ke u ngāue taaimuʻa tuʻumaʻu talu mei he 1963 pea mo ngāue ki ha feituʻu pē naʻe fiemaʻu ki ai ha tokoni, ʻuluaki ʻi Frankfurt pea hili ia ki Tübingen.

ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni ʻoku hokohoko atu ʻa ʻeku maʻu ʻa e fiefia mei he ngaahi tokonaki hono kotoa pē kuo ʻomai ʻe he kautaha ʻa Sihová ki hono fale ʻo e tuí. (1 Tīmote 3:15) ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻoku fuʻu faingofua ʻaupito ke maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālié, ka ʻoku tau loto-hounga maʻu pē ki ai? ʻOku ou tuipau ʻoku hulu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tuku tauhi ʻe Sihova kiate kinautolu ʻoku nau falala kiate iá, ʻai ke mateaki ai pē, pea mo kai ʻi heʻene tēpilé.

[Fakatātā ʻi he peesi 26, 27]

(Ki he fakamatala kuo fokotuʻú, sio ki he tohi)

KO E ʻAPITANGA FAKAMAMAHI KO SACHSENHAUSEN

A. Ngaahi nofoʻanga ʻa e kau SS

E. Lotoʻā tali-ui

F. Fale ʻo e ngaahi loki-iiki

H. Fakamavaheʻi ki he ngāue pōpula tokotaha pē

I. Feituʻu fakamaʻa-kutu

K. Feituʻu faiʻanga tāmate

L. Loki kasa kona

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share