Talanoa ki he Moʻuí
ʻI he Tokoni ʻa Sihová, Naʻa Mau Hao Moʻui Ai ʻi he Founga-Pule Fakaaoaó
Fakamatala fai ʻe Henryk Dornik
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi he 1926 ʻe ha ongo mātuʻa ko e ongo Katolika mālohi. Naʻá na nofo ʻi Ruda Slaska, ko ha kolo keliʻanga malala naʻe ofi ki Katowice ʻi he fakatonga ʻo Pōlaní. Naʻá na akoʻi ʻa ʻena fānaú—ko hoku tokoua lahí ia, ko Bernard; ko hoku ongo tuofāfiné, Róża mo Edyta; pea mo au—ke mau fai ha lotu, maʻu ʻa e ngaahi houa lotú pea kau ki he tali-ʻeikí.
Aʻu Mai ʻa e Moʻoni ʻo e Tohi Tapú ki Homau ʻApí
ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi Sanuali 1937, ʻi hoku taʻu hongofulú, naʻe foki mai ai ki ʻapi ʻa e tangataʻeikí naʻá ne fiefia lahi. Naʻá ne haʻu mo ha fuʻu tohi lahi matolu ʻa ia naʻá ne maʻu mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne pehē mai, “Fānau, sio mai ki he meʻa ʻoku ou maʻú—ko e Tohi Tapu Māʻoniʻoní!” Naʻe teʻeki ai ke u sio au ki muʻa ʻi he Tohi Tapú.
Naʻe fuoloa ʻa e tākiekina mālohi ʻe he Siasi Katoliká ʻa e kakai ʻi Ruda Slaska pea mo e ngaahi feituʻu ofi aí. Naʻe maheni ʻaupito ʻa e kau pātelé mo e faʻahinga naʻe ʻanautolu ʻa e keliʻanga malalá pea naʻa nau kounaʻi ʻa e talangofua kakato mei he kau keli malalá pea mo honau ngaahi fāmilí. Kapau naʻe ʻikai maʻu ʻe ha tangata keli malala ʻa e Misá pe ʻikai te ne fie kofesio, naʻe lau ia ko ha tokotaha taʻetui pea fakaʻilongaʻi ke tuli mei he keliʻanga malalá. ʻIkai fuoloa naʻe hoko ha fakamanamana tatau ki he tangataʻeikí koeʻuhi ko ʻene feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ange ai ha pātele ki homau ʻapí, naʻe fakaeʻa ʻe he tangataʻeikí ʻa ʻene mālualoi fakalotú ʻo fanongo ki ai ʻa e tokotaha kotoa. Koeʻuhi naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe he pātele mā ko ení ha toe palopalema lahi ange, naʻe ʻikai ai ke tuli ʻa e tangataʻeikí.
ʻI he fanongo ki he fehangahangai hangatonu ko eni mo e pātelé naʻe mālohi ai pē ʻa ʻeku fakapapau ke u feinga ke ʻilo ki he Tohi Tapú. Naʻe faifai atu pē ʻou hoko ʻo ʻofa kia Sihova, pea naʻá ku maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo ia. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei he talanoa ʻa e tangataʻeikí mo e pātelé, naʻa mau ʻalu ai ki he Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí ʻa ia naʻe fakafeʻiloaki ai ʻa e tangataʻeikí ki ha kulupu ʻo e toko 30 ʻaki ʻa e lea ko ení, “Ko ha Sionatapi eni.” Naʻá ku toki ʻiloʻi ko e “kau Sionatapí” ko e kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui he māmaní pea ʻe tupulaki ʻa honau kau mēmipá.a—2 Tuʻi 10:15-17.
“Tamasiʻi, ʻOkú Ke ʻIlo ʻa e ʻUhinga ʻo e Papitaisó?”
Hili hono tali ʻe he tangataʻeikí ʻa e moʻoní, naʻe tuku ʻa ʻene inú peá ne hoko ko ha husepāniti mo ha tamai lelei. Kae kehe, naʻe ʻikai kau ʻa e fineʻeikí ki heʻene ngaahi tui fakalotú, pea naʻá ne faʻa pehē naʻe laka ange kiate ia ke ne foki ki heʻene founga moʻui ki muʻá mo kei Katolika. Kae kehe, ʻi he hili ʻa e mapuna hake ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻá ne fakatokangaʻi ko e kau pātele ko ia naʻa nau lotu ki he ikuna ʻa Pōlani ʻi he kau Siamane naʻe fakatūʻutá, ko kinautolu pē ia naʻa nau fai ʻa e lotu fakamālō ki he ngaahi lavameʻa ʻa Hitilaá! Ki mui ai, ʻi he 1941, naʻe kau mai ai ʻa e fineʻeikí mo kimautolu ʻi he tauhi kia Sihová.
Ki muʻa ange naʻá ku fakahaaʻi ʻa ʻeku holi ke fakahāhā ʻa ʻeku fakatapui ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vai, ka naʻe fakakaukau ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá naʻá ku fuʻu kei siʻi. Naʻa nau tala mai ke u tatali. Kae kehe, faifai pē ʻi Tīsema 10, 1940, ko Konrad Grabowy (ko ha tokoua ʻa ia naʻe toki mate faitōnunga ki mui ʻi ha kemi fakamamahi) naʻá ne fakaʻekeʻeke au ʻi ha founga fakapotopoto ʻi ha kiʻi ʻapātimeni. Naʻá ne ʻeke mai ʻa e foʻi fehuʻi ʻe nima pea ʻi he fakafiemālie ʻa ʻeku talí, naʻá ne papitaiso au. Ko e taha eni ʻo ʻene ngaahi fehuʻí, “Tamasiʻi, ʻokú ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e papitaisó?” Ko e fehuʻi ʻe taha, “ʻOkú ke ʻilo ʻoku fai ʻa e tau he taimí ni, ʻe vavé ni ke ke fai ʻa e fili pe te ke mateaki kia Hitilā pe ko Sihova, pea ko hoʻo filí ʻe malava ke mole ai ʻa hoʻo moʻuí?” ʻI he ʻikai ha veiveiuá, naʻá ku tali ange “ʻIo.”
Kamata ʻa e Fakatangá
Ko e hā naʻe ʻeke mai ai ʻe Konrad Grabowy ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá? Naʻe ʻohofi ʻe he kau tau Siamané ʻa Pōlani ʻi he 1939, pea ʻi he hili iá naʻe ʻahiʻahiʻi kakaha ʻa ʻemau tuí mo ʻemau anga-tonú. ʻI he ʻaho taki taha, naʻe toe fakatupu hohaʻa ange ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻemau fanongo ʻi hono puke, ʻave fakapuleʻanga, pea mo hono fakahū pilīsone pe ʻave ki he ngaahi kemi fakamamahí ʻa e ngaahi tokouá mo e ngaahi tuofāfine Kalisitiané. Naʻe vave mai ʻa e taimi ke mau fehangahangai ai mo ha ngaahi ʻahiʻahi meimei tatau.
Naʻe fiemaʻu ʻe he kau Nasí ke liliuʻi ʻa e toʻutangata kei talavoú—kau ai ʻa e toko fā ko kimautolu fānaú—ke mau hoko ko e kau poupou faivelenga ʻo e pule ʻa Hitilaá. Koeʻuhi naʻe toutou fakafisi ʻa e tangataʻeikí mo e fineʻeikí ke fakamoʻoni ʻi he Volkslist (ko ha lisi ʻo e kakai naʻe pau pe naʻa nau loto ke hoko ko e tangataʻifonua Siamane), naʻe ʻikai ai te na kei maʻu ʻa e totonu fakalao kia kimautolu fānaú. Naʻe ʻave ʻa e tangataʻeikí ki he kemi fakamamahi ʻi Auschwitz. ʻI Fepueli 1944, naʻe ʻave ai au mo hoku tokouá ʻo tuku ʻi ha ʻapiako ki hono akonekina ʻo e kau maumau-lao kei īkí ʻi Grodków (Grottkau), ofi ki Nysa, pea naʻe ʻave ʻa homa ongo tuofāfiné ki ha nofoʻanga tāupoʻou ʻi Czarnowąsy (Klosterbrück), ofi ki Opole. Ko e taumuʻá ke ʻai kimautolu ke mau liʻaki ʻa e meʻa naʻe ui ʻe he kau maʻu mafaí “ko e ngaahi fakakaukau kākā ʻa ʻemau ongo mātuʻá.” Naʻe nofo toko taha leva ʻa e fineʻeikí ʻi ʻapi.
ʻI he pongipongi kotoa pē ʻi he lotoʻā ʻo e ʻapiakó naʻe fusi hake ai ʻa e fuka faka-Nasí pea naʻe fekauʻi kimautolu ke hiki homau nima toʻomataʻú ʻo salute ki he fuká pea pehē “Heil Hitler.” Ko ha ʻahiʻahi faingataʻa moʻoni ia ʻo e tuí, ka naʻá ku tuʻu mālohi pē mo Bernard ʻi heʻema fakafisi ke fakangalokú. Ko hono olá, naʻe haha lahi ʻaupito kimaua ʻi heʻema anga “taʻefakaʻapaʻapá.” Ko e ngaahi feinga ʻi he hili iá ke fakavaivaiʻi kimauá naʻe ʻikai foki ke ola, ko ia naʻe ʻomai ai ʻe he kau kaʻate Nasí ʻa e fakatokanga fakaʻosi, “Ko hoʻomo fakamoʻoni ʻo fakahaaʻi ʻa hoʻomo mateaki ki he Puleʻanga Siamané pea kau ʻi he Wehrmacht [kau tau Siamané] pe ko hono ʻave kimoua ki ha kemi fakamamahi.”
ʻI ʻAokosi 1944, ʻi hono fakamafaiʻi ʻe he kau ʻōfisá ke ʻave kimaua ki ha kemi fakamamahi, naʻa nau pehē ai: “ʻOku ʻikai malava ke fakalotoʻi kinaua ke na fai ha meʻa. Ko ʻena anga-fakamaʻatá ʻokú na fiefia ai. Ko ʻena tuʻu fakafetaú ko ha fakamanamana ia ki he ʻapiakó kotoa.” Neongo naʻe ʻikai haʻaku fie hoko ko ha maʻata, ko e faingataʻaʻia ʻi he loto-toʻa mo e ngeia ko ʻeku mateaki kia Sihová naʻá ne ʻomai ʻa e fiefia kiate au. (Ngāue 5:41) ʻE ʻikai ʻaupito malava ʻi hoku mālohí ke u kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe ʻamanaki ke u fehangahangai mo iá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi lotu ongoʻi moʻoní naʻá ne tohoakiʻi au ke u ofi ange kia Sihova pea naʻe hoko moʻoni ʻa Sihova ko ha Tokoni falalaʻanga.—Hepelu 13:6.
ʻI he Kemi Fakamamahí
Naʻe ʻave leva au ki he kemi fakamamahi ko Gross-Rosen ʻi Silesia. Naʻe vaheʻi mai haku fika pōpula pea ʻomai mo e fakaʻilonga tapatolu lanu vāleti ʻo fakaʻilongaʻi ai au ko e taha ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻomai ʻe he kau kaʻate Nasí ha fili ke u fai. ʻE malava ke tukuange au mei he kemí pea naʻa mo haʻaku hoko ko ha ʻōfisa ʻi he kau sōtia Nasí ʻi he tuʻunga pē taha. “Kuo pau ke ke tafoki mei he ngaahi fakakaukau ʻa e Kau Ako Tohi Tapú ʻa ia ʻoku tuʻu fili ki he pule ʻa Hitilaá.” Naʻe ʻikai ha toe kau pōpula kehe naʻe ʻoange ki ai ha fili pehē. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē naʻe ʻoange ki ai ʻa e faingamālie ke nau mavahe mei he ngaahi kemí. Neongo ia—hangē ko e laui afe kehe—naʻá ku fakafisingaʻi mālohi ʻa e “monū” ko ení. Ko e tali eni ʻa e kau kaʻaté: “Siosio lelei atu angé ki he siminī ʻo e fakamomofiʻangá. Fakakaukau lelei ʻaupito ki ai pe ko hoʻo toki tauʻatāina pē fakafou ʻi he siminī ko eé.” Naʻá ku toe fakaʻikaiʻi mālohi ia, pea ʻi he mōmeniti ko iá naʻá ku maʻu ʻa e “nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe.”—Filipai 4:6, 7.
Naʻá ku lotu ke u malava ʻo fetuʻutaki mo ha kaungātui ʻi he kemí pea naʻe ʻai ia ʻe Sihova ke malava. Naʻe kau ʻi he ngaahi kaungā Kalisitiane ko iá ha tokoua faitōnunga ko Gustaw Baumert ʻa ia naʻá ne tokangaʻi lelei mo anga-ʻofa au. Naʻe ʻikai ha veiveiua ʻa e hoko moʻoni ʻa Sihova “koe Tamai ae gaahi aloofa, moe Otua oe fiemalie kotoabe” kiate au.—2 Kolinito 1:3, PM.
Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai naʻe fakamālohiʻi ʻe he kau tau Lūsia naʻe fakatūʻutá ʻa e kau Nasí ke nau mavahe leva mei he kemí. ʻI he teu ʻemau mavahé, ko kimautolu ngaahi tokouá naʻa mau pehē ke mau ʻalu—neongo ne fakatuʻutāmaki ki heʻemau moʻuí—ki he nofoʻanga ʻo e kakai fefiné ke vakaiʻi ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa homau ngaahi tuofāfine fakalaumālie ʻe toko 20 nai—ʻa ia naʻe kau ai ʻa Elsa Abt mo Gertrud Ott.b ʻI heʻenau sio mai kia kimautolú, naʻa nau lele fakatovave mai pea ʻi he hili ha fefakalototoʻaʻaki nounou, naʻa nau hivaʻi fakataha ʻa e foʻi hiva ʻo e Puleʻangá ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi leá ni: “Ko faitōnunga mo mateaki ʻoku ʻikai ke ilifia.”c Naʻe ʻikai ha taha ʻia kimautolu ʻe taʻetangi!
Ki he Kemi Hokó
Naʻe fakaʻefihi ʻe he kau Nasí ʻa kimautolu kau pōpulá, mei he toko 100 ki he toko 150 ki ha ngaahi lēlue utaʻanga malala naʻe ʻatā, ʻo hala ha meʻakai pe vai pea naʻa mau fononga ʻi he ʻuha ʻaisi pea moko ʻīʻī. Naʻa mau faingataʻaʻia lahi ʻi he fieinuá mo e mofí. ʻI he hoholo hifo ʻo mate ʻa e kau pōpula ne puke mo ʻosi honau iví, naʻe tokosiʻi ange ai ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi lēlué. Naʻe ake lahi ʻa hoku vaʻé mo hoku ngaahi hokotanga huí ʻo ʻikai ai malava ke u tuʻu ki ʻolunga. ʻI he hili ha fononga ʻaho ʻe hongofulu, naʻe tūʻuta ai ʻa e kiʻi kau pōpula ko ia ne toé ʻi he kemi tautea ko Mittelbau-Dora ʻi Nordhausen, ʻa ia ʻoku ofi ki Weimar ʻi Thuringia. Ko e meʻa fakaofó he naʻe ʻikai mate ha taha ʻi he ngaahi tokouá lolotonga ʻa e fononga fakamate ko iá.
ʻI heʻeku toki fakaakeake hake mei he fononga ko iá naʻe tō ai ha toʻumahaki ko e tuʻu totó ʻi he kemí pea naʻe puke ʻa e ngaahi tokoua ʻe niʻihi ʻou kau ai. Naʻe tala mai ke mau kiʻi fakaʻehiʻehi mei hono tali ʻa e supo naʻe ʻomai ʻi he kemí pea ke mau kai pē ʻa e mā tunú. Naʻá ku fai ia pea naʻe vave ʻeku saí. ʻI Maʻasi 1945, naʻa mau fanongo ai ko e potutohi ki he taʻu ko iá ko e Mātiu 28:19: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako.” Naʻe hā mai, ʻe vave ke ava ʻa e matapā ʻo e ngaahi kemí pea ʻe hokohoko atu hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí! Naʻe fakafonu ai kimautolu ʻaki ʻa e fiefia mo e ʻamanaki koeʻuhi naʻa mau fakakaukau ko e Tau II ʻa Māmaní ʻe tumutumu ʻaki ʻa ʻĀmaketone. Ko ha meʻa fakaofo moʻoni ko hono fakaivia kimautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko iá!
Fakatauʻatāina mei he Ngaahi Kemí
ʻI ʻEpeleli 1, 1945, naʻe pomuʻi ai ʻe he kongakau Fakatahatahá ʻa e ngaahi nofoʻanga sōtia ʻa e kau Nasí pea mo homau kemí ʻa ia naʻe ofi ai. Naʻe mate pe lavelavea ai ʻa e tokolahi. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe toe lahi ange ʻa e fakapā pomú pea ʻi he lolotonga ʻa e ʻohofi ko iá naʻe liaki ai au ki he ʻataá ʻi ha fuʻu pahū mālohi.
Naʻe tokoniʻi au ʻe he taha ʻo e ngaahi tokouá, Fritz Ulrich. Naʻá ne keli hake ʻa e fokotuʻunga makamaká ʻi he ʻamanaki pē naʻá ku kei moʻui. Faifai pē, naʻá ne maʻu ʻo ne toho hake au mei he makamaká. ʻI heʻeku toe aké, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi lavea lahi ʻi hoku matá mo hoku sinó pea naʻe ʻikai lava ke u fanongo ki ha meʻa. Ko e longoaʻa ʻo e pā ʻa e pomú naʻá ne maumauʻi ʻa e nafa hoku telingá. Naʻe ʻi ai ʻa e palopalema lahi naʻe hoko ki hoku ongo telingá ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki muʻa pea toki saí.
Mei he laui afe ʻo e kau pōpulá, ko e kiʻi tokosiʻi pē naʻe hao ʻi he fakapā pomu ko iá. Naʻe mate ha niʻihi ʻo hotau ngaahi tokouá ʻo kau ai siʻi Gustaw Baumert. Ko hoku ngaahi laveá naʻá ne fakatupunga ai ha siemu ʻo ʻalu fakataha mo e mofi lahi. Kae kehe, naʻe vave hono ʻilo kimautolu pea fakatauʻatāinaʻi ʻe he kau tau Fakatahatahá. Lolotonga ení ko e ngaahi ʻangaʻanga ne ʻauʻaunga ʻo e kau pōpula ne mate pe fakapōngí naʻá ne fakatupunga ha tō ʻa e mahaki taifusí ʻa ia foki naʻá ku toe maʻu. Naʻe ʻave au ki ha falemahaki fakataha mo e toenga ʻo e kau mahakí. Neongo ʻa e feinga lahi ʻa e kau toketaá, ko e toko tolu pē ʻo kimautolu naʻe moʻuí. Ko ha fakamālō lahi ʻaʻaku ʻi hono fakaivia au ʻe Sihova ke u hanganaki faitōnunga lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko iá! Naʻá ku toe fakamālō foki he ʻi hoku tuʻungá, naʻe taau kia Sihova ke ne fakahaofi au mei he “malumalu” ʻo e maté.—Sāme 23:4, PM.
Faifai Peá U Foki ki ʻApi!
ʻI he hili ʻa e tukulolo ʻa Siamané, naʻá ku ʻamanaki te u foki ki ʻapi ʻi he vave tahá, ka naʻe toe faingataʻa ange ia ʻi he meʻa naʻá ku ʻamanekiná. Naʻe fakatokangaʻi au ʻe ha kau pōpula ki muʻa ʻa ia ko e mēmipa kinautolu ʻo e kulupu ʻa e Ngaʻunu faka-Katoliká. Naʻa nau kaila, “Tāmateʻi ia!” ʻo nau haʻaki au ki he kelekelé ʻo tāmalaki. Naʻe haʻu ha tangata ʻo fakahaofi au mei heʻenau fakamamahí, ka naʻe fuoloa ia peá u toki sai, koeʻuhi he naʻá ku lavea mo ongoʻi tāvaivaia mei he taifusí. Kae kehe, faifai pē naʻe malava ke u foki ki ʻapi. He fiefia moʻoni ʻaʻaku ʻi heʻeku toe fakataha mo hoku fāmilí! Naʻa nau fiefia kotoa ʻi he sio mai kiate aú, koeʻuhi ne nau fakakaukau kuó u ʻosi mate.
Naʻa mau toe hoko atu leva ʻa e ngāue fakamalangá, pea naʻe tali lelei ia ʻe he kau fekumi loto-totonu tokolahi ki he moʻoní. Naʻe tuku mai kiate au ʻa e ngafa ʻo hono ʻomai ʻa e ngaahi tohi Fakatohitapú ki he ngaahi fakatahaʻangá. Fakataha mo e ngaahi tokoua kehe, naʻá ku maʻu ʻa e monū ʻo e fakataha ʻi Weimar mo e kau fakafofonga mei he ʻōfisi vaʻa ʻi Siamané, pea naʻa mau ʻomai ai mei ai ki Pōlani ʻa e fuofua ngaahi ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻa ia naʻe pulusi ʻi he hili ʻa e taú. Naʻe liliu-lea leva ia pea taipeʻi pea naʻe paaki leva ha ngaahi tatau. ʻI he taimi naʻe tokangaʻi kakato ai ʻi homau ʻōfisi ʻi Lodz ʻa e ngāue ʻi Pōlaní, naʻe kamata leva ke maʻu tuʻumaʻu ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e ngaahi tohi Fakatohitapú. Naʻá ku kamata ngāue leva ko e tāimuʻa makehe, pe ko e tokotaha ngāue fakaʻevangeliō taimi-kakato, ʻou ngāue ʻi he fuʻu feituʻu lahi ko Silesia, ʻa ia ko hono konga lahi ko e konga ia ʻo Pōlani he taimi ko iá.
Kae kehe, naʻe ʻikai fuoloa kuo toe fakatangaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ka ʻi he taimi ko ení ʻe he pule foʻou faka-Kominiusi ʻi Pōlaní. Koeʻuhi ko ʻeku tuʻu ʻatā faka-Kalisitiané, naʻe tautea ai au ʻi he 1948 ki he ngāue pōpula taʻu ʻe ua. ʻI heʻeku ʻi aí, naʻe malava ke u tokoniʻi ʻa e kau pōpula tokolahi ke nau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá. Ko e toko taha ʻia kinautolu naʻá ne tuʻu mālohi maʻá e moʻoní pea ki mui ai naʻá ne fakatapui kia Sihova ʻo ne papitaiso.
ʻI he 1952, naʻe toe ʻave au ʻo tuku pōpula, ʻi hono tukuakiʻi ʻi he taimi ko ení naʻá ku sipai maʻa ʻAmelika! Lolotonga ʻeku tali ki heʻeku hopó, naʻe tauhi au ʻi he pilīsone fakatāutahá pea fakaʻeke ʻi he ʻaho mo e pō. Kae kehe, naʻe fakahaofi ai pē au ʻe Sihova mei he nima ʻo hoku kau fakatangá, pea ʻi he ngaahi taʻu naʻe hoko mai aí naʻe ʻikai te u toe tofanga ʻi ha ngaohikovia pehē.
Meʻa Naʻá Ne Tokonia Au Ke U Kātakí
ʻI heʻeku sio atu ki he ngaahi taʻu kotoa ko ia ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá, ʻoku malava ai ke u ʻiloʻi ha ngaahi maʻuʻanga fakalototoʻa tuʻu-ki-muʻa. ʻUluakí, naʻe maʻu ʻa e ivi ke kātakí meia Sihova mo ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Ko e lotu faivelenga maʻu pē ki he “Otua oe fiemalie kotoabe” pea mo hono ako fakaʻaho ʻa ʻene Folofolá naʻá ne tokoniʻi au mo e niʻihi kehé ke mau kei longomoʻui fakalaumālie. Ko e ngaahi tatau hiki-nima ʻo e Taua Leʻo naʻá ne toe tokonaki mai foki ʻa e meʻakai fakalaumālie naʻe mātuʻaki fiemaʻú. ʻI he ngaahi kemi fakamamahí naʻe fakaivimālohiʻi lahi ai au ʻe he ngaahi kaungātui tokanga ʻa ia naʻa nau mateuteu mo loto-lelei ke tokoni.
Ko ha toe tāpuaki ʻe taha meia Sihova ko hoku uaifí, ʻa Maria. Naʻá ma mali ʻi ʻOkatopa 1950 pea maʻu ki mui ai ʻema taʻahine ko Halina, ʻa ia naʻá ne tupu hake ʻo ʻofa mo tauhi kia Sihova. Naʻá ku mali mo Maria ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 35 ki muʻa peá ne mālōloó, hili ia haʻane fāinga fuoloa mo e mahamahakí. Ko ʻene maté naʻá ku loto-mamahi mo faingataʻaʻia lahi ai. Neongo ne ʻi ai e taimi naʻá ku ongoʻi “kuo li [au] ki lalo,” naʻe ʻikai te u ‘mate.’ (2 Kolinito 4:9, PM) ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ko iá, naʻá ku maʻu ʻa e poupou ʻi he tokoni ʻa siʻoku ʻofefiné mo hono husepānití mo ʻena fānaú—ko hoku fanga makapuná—ʻa ia ʻoku nau tauhi faitōnunga kotoa kia Sihova.
Talu mei he 1990 ʻa ʻeku ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻi Pōlaní. Ko e feohi fakaʻaho mo e fāmili Pētelí ko ha tāpuaki lelei moʻoni ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e hōloa ʻeku moʻuí ʻoku ou ongoʻi ai hangē ha ʻīkale ngāvaivai ʻoku ʻikai lava ke puna kapakapataá. Kae kehe, ʻoku ou hanga atu mo e loto-maʻu ki he kahaʻú pea ʻoku ou “hiva . . . kia Sihova; he kuo ne ʻofaʻi kita” ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. (Sāme 13:6) ʻOku ou fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻa ia ʻe hanga ai ʻe Sihova, ko hoku Tokoní, ʻo vete ʻa e maumau kotoa kuo hoko ʻi he pule fakafeʻātungia ʻa Sētané.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Sanuali 1, 1998, peesi 27, palakalafi 6.
b Sio ki he talanoa ʻo e moʻui ʻa Elsa Abt ʻi he The Watchtower ʻo ʻEpeleli 15, 1980, peesi 12-15.
c Hiva fika 101 ʻi he tohi hiva ʻo e 1928 ʻa ia ko hono kaveingá ko e Songs of Praise to Jehovah, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he tohi hiva lolotongá, ko e fika 56.
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Naʻe ʻomai kiate au ʻa e fika ko ení pea mo ha fakaʻilonga tapatolu lanu vāleti ʻi he kemi fakamamahí
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Mo hoku uaifí, Maria, ʻi he 1980